
Pravosudni organi u Srbiji sprovešće istragu protiv više lica osumnjičenih za ratne zločine u Sarajevu na početku rata u BiH, među kojima je i nekada visoki funkcioner BiH Ejup Ganić.
Portparol Okružnog suda u Beogradu Ivana Ramić izjavila je da je istražni sudija doneo rešenje o sprovođenju istrage i da je
izdata naredba za raspisivanje poternice po kojoj postupa Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Ta lica se sumnjiče za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i upotrebu nedozvoljenih sredstava borbe.
Ministarstvo unutrašnih poslova Srbije saopštilo je, u međuvremenu, da je raspisalo poternicu za 19 lica osumnjičenih za ratni zločin u BiH, među kojima je i ratni član Predsedništva BiH Ejup Ganić.
Agenciji Beta je u MUP-u rečeno da se
oni se sumnjiče za ratne zločine počinjene u bolnici i kasarni Sarajevu, kao i za napad u Dobrovoljačkoj ulici.MUP je raspisao poternicu na zahtev istražnog sudije Veća za ratne zločine u Beogradu Milana Dilparića.
Snage Armije Republike Bosne i Hercegovine izvršile su 3. maja 1992. godine napad na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
U tom napadu na kolonu JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici, ubijeno je i ranjeno više oficira, vojnika i civila.
Agencija Srna ranije je javila da je pravosuđe Srbije izdalo crvene međunarodne poternice za deset osoba iz BiH, među kojima je i Ejup Ganić.
Pojedini mediji u BiH javili su da je među osumnjičenima i ratni član Predsedništva BiH Stjepan Kljujić, koji je u reagovanju, u izjavi agenciji Beta, istakao da "nije dobio nikakav papir, niti pročitao navodnu poternicu koju je za njim izdalo pravosuđe Srbije", zbog sumnje da je odgovoran za ratne zločine 1992. godine.
"Nemam nikakav komentar jer nisam dobio nikakav papir u vezi s tom informacijom", rekao je Kljujić, koji živi u Sarajevu, kao i Ejup Ganić.
Mediji navode da su Ganić i Kljuić, kao članovi Predsedništva BiH, naredili oficirima Armije BiH Mustafi Hajrulahoviću i Jusufu Pušini da napadnu vojnike.
U tom napadu, prema podacima Centra javne bezbednosti Istočnog Sarajeva, ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok je zarobljeno njih 215. Uprkos dokazima, za ovaj zločin koji su dostavljeni Tužilaštvu BiH, još niko nije odgovarao.
Predmet "Doborovljačka" preuzelo je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine nakon što je pre nekoliko godina rasformirano vojno tužilaštvo u Beogradu, koje je vodilo taj predmet.
U protekloj deceniji u javnost je izašlo više potresnih svedočenja očevidaca strašnih dešavanja prilikom napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.
Težini događaja doprinosi i činjenica da je ova evakuacija bila dogovorena posredstvom predstavnika tadašnje mirovne misije UN u BiH.
Vlasti Republike Srpske dostavile su Haškom tribunalu dokaze protiv Alije Izetbegovića, Ejupa Ganića i Stjepana Kljuića, ali Hag nikada protiv njih nije podigao optužnicu.U izvodu iz krivične prijave se navodi da su Ejub Ganić i Stjepan Kljuić, kao članovi Predsedništva BiH, organizovali i naredili Mustafi Hajrulahoviću i Jusufu Pušini da 3. maja 1992. godine napadnu kolonu bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Ganić i Kljuić, prema prijavi, izdali su naređenje za napad, iako je bio postignut dogovor da se Komandi Druge oblasti JNA omogući da mirno napusti Sarajevo. Na taj način njih dvojica neposredno su učestvovali u ubijanju i ranjavanju više desetina pripadnika JNA.
U tim napadima, prema prijavi Centra javne bezbednosti Istočnog Sarajeva protiv 15 osoba, 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je zarobljeno 215. Zarobljenici su psihički i fizički zlostavljani.
Prema izjavama svedoka događaja, pripadnici "zelenih beretki" su u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu zaustavili kolonu vojnih vozila, koja se povlačila prema Lukavici, otvarali vrata i pucali u oficire i vojnike.
Oni koji su uspeli da iskoče iz vozila ubijani su, jer su napadači bili postavljeni sa obe strane ulice.
Grupa vojnika je izgorela na tramvajskim šinama na Skenderiji kad su im "pustili" struju.
U sredini kolone vozila, u prvom oklopnom transporteru, nalazio se Alija Izetbegović sa komandantom međunarodnih snaga u Sarajevu, koji je trebalo da bude garancija da će kolona bezbedno izaći iz Sarajeva.
Drugi transporter, u kojem se nalazio general JNA Milutin Kukanjac sa svojim oficirima, pratio je Izetbegovića.
Na raskrsnici u Dobrovoljačkoj ulici transporter u kojem se nalazio Alija Izetbegović naglo je skrenuo levo i pod punim gasom napustio planiranu maršrutu. I tada je počeo napad na kolonu JNA.
U koloni se nalazio veći broj regruta klase 1991/92. koji su se zatekli na služenju vojnog roka.
Napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici prethodio je napad na Dom JNA u Sarajevu, izvršen 2. maja, u 12 časova, kada je 200 pripadnika jedinica muslimanskih snaga i tzv. "zelenih beretki", koje su predvodili Juka Prazina i Emin Švrakić, opkolilo deset pripadnika JNA. U nekoliko napada tog dana poginulo je 14 pripadnika JNA.
(Srna/Beta/MONDO)