Poplave sa sobom nose mnoge potencijalne opasnosti, od značajnog pogoršanja higijensko-epidemiološkog stanja do mogućnosti pojave i širenja zaraznih bolesti. Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva, odnosno djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi. Donosimo vam nekoliko savjeta šta uraditi i kako se prevenirati ove rizike i opasnosti.
Pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i otklanjanja otpadnih materija, kao i do izlijevanja kanalizacije.
Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju mogućnost kontaminacije vode za piće. Zbog toga vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se voda ne ispita i dok se ne daju odgovarajuće preporuke. Preporučuje se da se konzumira flaširana voda.
Prokuhavanje vode imat će efekta ako je voda samo mikrobiološki zagađena. Voda se pravilno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana. Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavlja rizik za zdravlje, a velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja.
Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom. Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.
Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od povređivanja. Opasnost predstavljaju srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina. Pored mjera zaštite koje se provode za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom. Također, treba se držati što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane s nečistom vodom. Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.
Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave. Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalifikovanih stručnjaka.
Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema. Zbog mogućnosti miješanja s kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinfekcija zidova i podova prostorija u koje je dospjela poplavna voda. Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati. Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječije igračke oprati i dezinfikovati. Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od sata na temperaturi većoj od 50 Celzijusa. I za kraj, obavezno treba izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području. Ako ste ostali u poplavljenom području:
Preselite se ako je moguće u viša područja i zovite pomoć. Noću, upalite svjetiljku da vas lakše nađu spasioci. Kraj sebe uvijek imajte neki predmet koji dobro pliva i koji može plutati na vodi (Auto gume, plastični kanistar s čepom,veći komad stiropora...). Izbjegavajte područja gdje se voda može dići vrlo brzo i ugroziti vas. Ne pokušavajte prijeći potok, gdje je voda visoka preko koljena. Ne pokušavajte prijeći poplavljene puteve i ceste automobilom, jer možete ostati u vodi i biti u većoj opasnosti. Ostanite što dalje od riječnog nasipa, jer može doći do erozije. Pratite informacije dobivene od relevantnih službi i tijela.
|