"New York Times": Evropska unija nesposobna, Amerika preuzima posao u BiH 02. 10. 2009. • 08:56 A. B. 24sata.info 24SI - Evropski zvaničnici nisu sposobni donijeti napredak stotinama miliona uloženih eura, nacionalističke tenzije u BiH su jake i sve je više straha da bi nasilje u BiH ponovo moglo buknuti, piše jučerašnji "New York Times".
Iako je Sarajevo tek nekoliko sati leta od Beča ili Rima, tu udaljenost je teško preći. Zbog malog napretka u procesu reformi, građani BiH su izostavljeni iz nedavnog plana bezvisnog režima za građane Balkana. Ovako počinje tekst u jučerašnjem "New York Timesu" pod naslovom "BiH je nefunkcionalna, ali ne kao Brisel".
Ugledni američki list pozabavio se aktuelnom krizom u BiH koja dostiže vrhunac i ozbiljno prijeti nasiljem i raspadom naše države. Zaključak "New York Timesa" je nedvosmislen: "Na različite načine, Bosna i Hercegovina već je trebala biti pokazatelj uspjeha evropske "meke snage". Nakon što su Sjedinjene Američke Države postigle potpisivanje Dejtonskog sporazuma, Evropska unija je preuzela većinu nadležnosti nad BiH. Njen specijalni predstavnik Valentin Inzko ima široke ovlasti da nadjača feudalne lokalne političare. Dok evropski zvaničnici nisu sposobni donijeti napredak stotinama miliona uloženih eura, analitičari se boje da su nacionalističke tenzije u BiH jake i da bi nasilje ponovo moglo buknuti", piše "New York Times".
Prekjučer je kongresmen sa Floride Elis Hastings, govoreći o BiH, otvoreno kazao: "Ja tamošnju situaciju vidim kao bure baruta koje čeka da ekslodira. Svakako da se nikako pod slučajnost ne može podvesti to što se jučerašnji "New York Times" bavi Bosnom i Hercegovinom. Američki senator Bendžamin Kardin prije dva dana je kazao da je adiministracija predsjednika Baracka Obame odmah shvatila da situacija na Balkanu, posebno u BiH, nije sređena i to je dovelo do posjete potpredsjednika SAD-a Josefa Bidena Sarajevu, Beogradu i Prištini. Međutim, i nakon te posjete BiH se nije pokrenula. - BiH vapi za dobrim liderstvom kojeg u ovom trenutku ne vidimo. Centralne institucije vlasti BiH treba biti djelotvorne i ne bi se trebali poduzimati nikakvi koraci kojima bi se nagrađivali nacionalisti...
"Trebamo nastaviti sarađivati sa Evropom, ali je pitanje da li Evropa dijeli taj osjećaj hitnosti", kaže senator Kardin. Sve ukazuje da se dolazi do definitivnog zaključka da Evropska unija nije sposobna da riješi probleme u BiH i da će taj posao preuzeti zvanični Washington. Uostalom, američki državni tajnik Hillary Clinton to je na izvjestan način najavila kada je prezela tu funkciju kazavši da Amerika nije završila započeti posao u BiH i da će to svakako uraditi. Činjenica je da Amerika sve više gubi strpljenje, a EU se prilično ležerno ponaša prema krizi u BiH što samo ohrabruje bh. političare koji je potpiruju. Izvori lista San kažu da je američka administracija itekako razočarana ne samo Miloradom Dodikom nego i Sulejmanom Tihićem i Draganom Čovićem od kojih je puno više očekivala. Sve trojica su u različitim fazama svog rada imali izvjesni stepen američke podrške i ona se sada, sa razlogom, istopila.
"U principu, Evropska unija ima dovoljno instrumenata da oblikuje bosansku budućnost: 2.000 vojnika, policijsku misiju, specijalnog predstavnika, velike investicije i uticaj na lokalne političare. Međutim, u praksi BiH ilustruje evropske mane. U Sarajevu EU ima četiri misije smještene u različitim uredima. Njeni zvaničnici imaju sastanke tokom radnih dana nakon čega izvještaje šalju u dvije različite birokratcije u različitim zgradama u Briselu. Paddy Eshdaun, bivši visoki predstavnik, kaže da je EU u BiH uložila dva puta više novca nego bilo koja druga zemlja, uključujući i SAD, ali ljudi u BiH, ako žele nešto da završe, odlaze u američku Ambasadu, a razlog tome je jedinstven stav Amerike kojoj nije potrebno 18 mjeseci da nešto uradi. Jednostavno BiH je nefunkcionalna, ali ne toliko kao Brisel", piše jučerašnji "New York Times" i podvlači:
"Evropska komisija je prošle godine potrošila 75 miliona eura i 110 miliona dolara u grantovima. Posudbe od drugih evropskih institucija godišnje iznose dodatnih 100 miliona eura. Čak i oni koji podržavaju Lisabonski ugovor tvrde da on ne bi riješio probleme u BiH, ali bi u istom pravcu usmjerio vanjsku politiku Brisela koja bi kombinovala Inzkov posao sa onim šefa Delegacije Evropske komisije Dimitrisa Kourkulasa. Još važnije, uknuo bi veto Francuske i Njemačke na dalje proširenje EU sve dok Lisabonski sporazum ne prođe. List citira i aktuelnog visokog predstavnika Valentina Inzka koji kaže: "Lisabonski ugovor napraio bi ovdje razliku. Bio bi velika zraka nade da će se proširenje nastaviti i da je Evropska unija našla mehanizme da se nosi sa problemima, da govori jednim jezikom i da može ponuditi bolju perspektivu. "Nakon greški koje je na Balkanu napravila 90-tih godina, Evropa rizikuje da ponovi istu stvar čime bi uništila kredibilitet uticajnog igrača na polju vanjske politike", zaključuje "New York Times". "Amerika planira povećati svoju angažiranost. Dejton je poslužio BiH neposredno poslije rata i struktura od dva entiteta će morati ostati u bližoj budućnosti. Jasno je, međutim, da Dejtonski sporazum treba modernizirati kako bi BiH krenula naprijed i konačno ispunila uvjete za prijem u NATI i EU. Smatramo da bi proces reformi trebao odmah započeti s ciljem postizanja umjerenog početnog reformskog paketa dobro prije izbora u oktobru 2010.", kazao je Stjuart Džons, pomoćnik američkog državnog sekretara Hilyrry Clinton, zaduženog za Evropu i Euroaziju.
|