Citiraj:
Pet puta više obnavljača
Datum: 04.02.2009 19:21
Autor: Dražen Remiković
BANJALUKA, ISTOČNO SARAJEVO - Na javnim fakultetima u RS u prošloj akademskoj godini pet puta više studenata je obnovilo godinu u odnosu na broj upisanih u oba sektora.
Prema prikupljenim podacima na 12 od ukupno 15 privatnih visokoobrazovnih ustanova u RS, prošle godine je na studije upisano 10.156 studenata od čega je samo 499 obnovilo godinu.
Sa druge strane, na javnim univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu bila su upisana 25.743 studenta od čega su 6.882 obnovila godinu.
Zoran Milošević, direktor Visoke škole za uslužni biznis na Sokocu, kaže da je monopol koji uspostavlja državni sistem obrazovanja uslovio uspjeh rada privatnog fakulteta.
"Državni univerzitet ima pravo na budžet Ministarstva i tako mu daje mogućnost da se potpuno opušteno 'igra' s pojmom prolaznosti i kvaliteta. Reforma obrazovanja ne može biti sprovedena ako državni fakultet uvijek ima privilegiju za dobijanje budžetskih sredstava, bez obzira na to kakvu politiku vodio", objašnjava Milošević.
Kada je riječ o licencama za rad fakulteta, Milošević kaže da njegov fakultet ima licencu, ali da nije siguran da li neki fakulteti imaju ili nemaju dozvolu.
"Najveću pometnju izazivaju oni fakulteti koji otvaraju takozvana isturena odjeljenja. Postoje slučajevi kada fakultet primi preveliki broj studenata, pa nema gdje da im drži nastavu. Onda se otvaraju takva odjeljenja i to veoma šteti imidžu privatnih fakulteta", ističe Milošević.
On naglašava da je predrasuda misliti da su državni fakulteti nosioci kvaliteta, te da će se tek za 10 do 20 godina vidjeti pravi rezultati na privatnim fakultetima.
Mitar Novaković, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je bolonjski sistem pokazao porast prolaznosti studenata, te da je zadovoljan načinom sprovođenja osnovnog studija.
On napominje da se ne može upoređivati državni univerzitet s privatnim, jer na državnom univerzitetu ima još studenata koji studiraju po starom nastavnom programu.
"Student koji završi studije na privatnom fakultetu se vjerovatno dugo neće moći zaposliti. Ja se divim mnogima koji su se zaletjeli i napravli privatne fakultete, a nemaju pojma o radu fakulteta", kaže Novaković.
On je objasnio da privatni fakulteti prvo moraju dobiti međunarodnu licencu, a onda se pokazati na tržištu, ako žele uspjeti u poslu obrazovanja.
"Naš univerzitet nema licencu za doktorat, jer još nismo organizovali taj segment usavršavanja na pravi, kvalitetan način. Mnogi privatni fakulteti imaju doktorski studij, ali doktori koji doktoriraju na tim fakultetima ne mogu se zaposliti na našem univerzitetu", poručio je Novaković.
Tanja Dursun, student Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da ne bi studirala na privatnom fakultetu zbog previsoke školarine, ali i zbog načina studiranja.
"Poznajem neke kolege koje studiraju na privatnom fakultetu i koje polažu ispite bez ikakvog truda i rada. Dovoljno je samo da se pojave s nekim seminarskim radom u ruci. Ja, ipak, mislim da se treba malo pomučiti", zaključuje Dursunova.
Cijene studiranja
Na privatnim fakultetima se cijene studiranja kreću u rasponu od 2.000 KM pa do 6.000 KM, s tim što na većini fakulteta postoji mogućnost plaćanja na rate, dok na državnim fakultetima, studenti moraju izdvojiti od 440 KM za društvene i prirodnjačke fakultete, do 1.500 KM za akademije.
SKANDALOZNO!!!!!!!!
Ostao sam bez teksta. Kako državu nije sramota? Dva puta više studenata je na državnim fakultetima, 10 puta veća prolaznost na privatnim.
Da li vi kontate tu disproporciju?
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
a mogla si i ranije to reći. Zavidan nisam, samo mi je krivo što ranije nismo izgladili stvari, mogla si dobaciti par brojeva, sad je već kasno za uplatu. 
ode miliončić 
