banjalukaforum.com

BANJALUKA - Tri najveća grada u BiH - Mostar, Sarajevo i Banjaluka, proglašeni su najgorim mjestima za poslovanje među 22 grada zemalja jugoistočne Evrope koji su obuhvaćeni u juče objavljenom izvještaju Svjetske banke “Doing Business 2008″.
Na rang-listi gradova iz BiH, Albanije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije kao najatraktivnije mjesto za poslovanje pokazala se makedonska Bitola, dok je na začelju Mostar.
Analizirani pokazatelji odnose se na pokretanje poslovanja, postupanje sa dozvolama, upis prava vlasništva i ostvarivanje prava iz ugovora, a utvrđeni su u januaru ove godine.
U izvještaju se navodi da preduzetnik koji pokreće posao u albanskoj Vlori treba samo sedam dana za registraciju firme, jednako kao u Parizu, dok u Mostaru to traje gotovo devet puta duže, slično kao u Ljubljani ili Mbabaneu u Svazilendu. U Prizrenu za prenošenje prava vlasništva preduzetnik mora platiti 0,7 odsto vrijednosti nekretnine, dok to u Banjaluci košta 5,5 odsto. Ostvarivanje prava iz ugovora koje se odnosi na jednostavan trgovački spor traje oko 10 mjeseci u Zrenjaninu, a više od četiri godine u Banjaluci.
Vrijeme potrebno za upis poslovanja proteže se od sedam dana u Vlori i Skadru do 61 dan u Mostaru. Udovoljavanje svim zahtjevima za izgradnju skladišta u jugoistočnoj Evropi, kako se ocjenjuje, nije lako niti jeftino. U svim gradovima privrednik mora dugo čekati da bi dovršio postupak dobijanja građevinske dozvole. U Bitoli je postupak najbrži i traje 94 dana, a u Mostaru najsporiji 535 dana, po čemu je gori od gradova u čak 170 od ukupno 178 zemalja uključenih u globalnom izvještaju.
Upis nekretnina podliježe sličnim propisima po cijeloj regiji, ali se broj postupaka, vrijeme i troškovi znatno razlikuju između gradova. Broj postupaka proteže se od pet u Zagrebu do 11 u Banjaluci. Vrijeme potrebno za upis prava vlasništva može biti kratko - 17 dana kao u Pljevlju ili dugo - 331 dan kao u Sarajevu, što je uporedivo s Angolom.
U Prizrenu je najniži trošak za upis prava vlasništva - 0,8 odsto od vrijednosti nekretnine, po čemu je bolji od gradova Kanade. Sa druge strane, upis prava vlasništva je najskuplji u Mostaru (5,5 odsto od vrijednosti nekretnine), gdje porez na prenos iznosi 90 odsto ukupnog troška.
Postupci ostvarivanja prava iz ugovora u ovoj regiji su dugotrajni. Najefikasniji je Zrenjanin s 300 dana, što je postupak jednak kao u SAD, dok u Banjaluci preduzetnik mora čekati čak četiri godine, slično kao i na nekim od najsporijih sudova na svijetu, kao u Bangladešu ili Avganistanu. Period donošenja presude je najkraći u Pljevlju, 180 dana, a najduži u Mostaru, gdje traje duže od dvije godine.

SARAJEVO, BANJALUKA, MOSTAR - Krivac za to što su tri najveća grada u BiH u izvještaju Svjetske banke proglašena najgorim mjestima za poslovanje u jugoistočnoj Evropi prvenstveno snose neefikasni sudovi, saglasni su gradonačelnici Sarajeva, Mostara i Banjaluke.
Saglasni su da su problemi koji su navedeni u izvještaju “Doing Business 2008″ uzrokovani zakonskim rješenjima čiji se postupci ne sprovode u lokalnim administracijama, već najviše u sudovima.
Na rang-listi Svjetske banke, koja je obuhvatila 22 grada iz BiH, Albanije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije, kao najatraktivinije mjesto za poslovanje pokazala se Bitola, dok su zadnje tri pozicije zuzeli Banjaluka, Sarajevo i Mostar. Pokazatelji poslovanja odnosili su se na pokretanje poslovanja, postupanje sa dozvolama, upis prava vlasništva i ostvarivanje prava iz ugovora.
Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić za postojeće stanje okrivljuje sudstvo, zbog čega je i pisao visokom predstavniku Miroslavu Lajčaku u kojem traži reformu pravosuđa. On kaže da je Gradska uprava Mostara napravila nacrt plana ubrzavanja procedure dobivanja dozvola potrebnih za pokretanje biznisa koje će biti upućeno na usvajanje.
Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, ističe da su preduzeli niz mjera kako bi se izašlo u susret zainteresovanim investitorima i kako bi sve procedure koje se vode u gradskim službama bile što kraće.
“Nažalost, očigledno je da to nije dovoljno”, kazao je Davidović i dodao da Vlada RS provodi “giljotinu” propisa i da je na tom poslu dosta urađeno.
Semiha Borovac, gradonačelnica Sarajeva, rangiranje tog grada na pretposljednje mjesto smatra lošom porukom za investitore.
“Svi općinski i kantonalni organi koji izdaju odobrenja za građenje ili registraciju firmi moraju se zapitati zašto smo ovako loše rangirani u izvještaju”, kazala je ona.
Abid Šarić, ministar privrede Kantona Sarajevo, kaže da, iako je broj dana za registraciju preduzeća smanjen sa 50 na 42 dana, sudovi još sporo reaguju kod upisa vlasništva u zemljišne knjige i upisa u sudski registar.
Ekonomski stručnjak Nikola Grabovac smatra da je izvještaj Svjetske banke realan i dodaje da je to stanje odraz kompletnog stanja u privredi.