|
Velika kopriva
Piše: Snježana Kolobarić, dipl. ing. biologije, BioTerra, Zagreb
Poznata je pod nazivima: kopriva žara, žarica, pasja kopriva, žeža, žarulja. Kopriva je korovska zeljasta biljka, raste posvuda, rasprostranjena je po cijelom svijetu. Upotrebljava se i u industriji i kozmetici. Zbog svoje prehrambene i vitaminske vrijednosti, kopriva se ubraja u najkorisnije i najpristupačnije samoniklo lisnato povrće.
Povijest
Koliko su koprivu cijenili stari narodi, svjedoče mnogi zapisi. Stari su je Egipćani kultivirali kao povrće. Grci i Rimljani također su je cijenili i mnogo upotrebljavali. Spominje se u Hipokratovim i Horacijevim zapisima, a Plinije piše kako mlada kopriva u proljeće daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu čuva od mnogih bolesti. Navodno su je zbog njezina poznatog žarenja Cezarove trupe upotrebljavale za "održavanje topline" te kao lijek protiv artritisa i drugih reumatičnih bolesti. Urtikacija, peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok, stari je ruski običaj.
Staronjemački botaničar, Otto Brunfels, uzeo je upravo koprivu kao primjer za divljenje božjoj moći što je "inače tako prezrenoj biljci dao sposobnost da se sama brani kako bi radi poniženja oholih i velikih dobila prednost pred prekrasnim ljiljanima i narcisama". Albrecht Dürer, jedan od najslavnijih njemačkih slikara, toliko je cijenio koprivu kao ljekovitu biljku da je u svom remek djelu nacrtao anđela koji nosi koprivu k nebeskom prijestolju.
Opis biljke
Biljka pripada porodici Urticaceae. To je dvodomna trajnica s puzavim, razgrantim podankom. Cvjetovi su zelenkastobijele boje. Biljka naraste od 60 do 150 cm. Cijela biljka prekrivena je dlačicama koje pri dodiru s kožom izazivaju peckanje zbog sadržaja histamina i serotonina. Listovi su nasuprotni, srcoliki, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama.
Djelotvorne tvari
Sadrži oko 5,5% bjelančevina, 7% ugljikohidrata te 0,7% masti. Kopriva je uz to bogatiji izvor vitamina A i C od većine kultiviranog povrća. U biljci ima vitamina K, B2 (riboflavin) i B5 (pantotenska kiselina), a od minerala sadrži željezo, kalcij, magnezij, zatim fosfor, natrij, kalij i silicijevu kiselinu. Nadalje, triterpeni, fitosteroli, flavonoidi te znatne količine klorofila, također su djelotvorne supstancije koprive. Tvar koja žari, sadržana u dlačicama, sastoji se od biogenih amina (histamina, serotonina i kolina). U korijenu se nalaze i srodni steroidi, fenilpropani te rijetki lignani, kumarin skopoletin, brojne aminokiseline, šećeri kao rezervne tvari, polisaharidi ili glikoproteini koji se vežu s ugljikohidratima na površini stanica.
Naziv droge
Urticae herba (nadzemni dio biljke), Urticae folium (list koprive), Urticae radix (korijen koprive). Tijekom ljeta sabiru se listovi, zatim cijela biljka prije ili za vrijeme cvatnje, a u proljeće i jesen kopa se korijen. Svi se biljni dijelovi suše u hladu, a nakon sušenja se usitnjuju. Osušena je gotovo bez mirisa i ima blago gorak i trpak okus.
Djelovanje
Velike količine vitamina A, mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina čini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure čišćenja. Njome se otklanja stanje potištenosti i osjećaj umora. Čaj pročišćuje krv pa je koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni. Znanstveno je dokazano da može sniziti sadržaj šećera u krvi pa se često upotrebljava u čajnim mješavinama kod povišenog šećera. Djelotvorno olakšava reumatične tegobe (antiflogistik) koji se vjerojatno temelji na sprečavanju nastanka prostaglandina. Bitno se umanjuje bol, kako pri kretanju tako i u mirovanju.
Kopriva zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod povraćanja krvi, krvavog kašlja, krvavog mokrenja i prejakog menstrualnog krvarenja. Djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemeroida.
Zeleni se dijelovi često primjenjuju u homeopatiji, kod ekcema koje uzrokuje virus herpesa te kod uloga i reume. Budući da sadrži željezo, čaj od koprive pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Čaj olakšava opskrbu tijela kisikom i štiti kod slabokrvnosti. Preporučuje se kod infekcija u ustima, afti ili upala desni. Čaj od koprive potiče obnovu stanica pa je koristan i kod istrošene hrskavice.
Korijen najčešće pomaže kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate. Lektini i polisaharidi iz korijena utječu na metabolizam hormona testosterona, na mehanizam stanične diferencijacije, a možda i imunološke modulacije. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati, a inhibirajuće djeluje i na vezivanje proteina na receptore.
Pretpostavlja se da dimer kavene i jabučne kiseline, po strukturi sličan salicilnoj kiselini, analogno djeluje i kod upalnih procesa. Čaj je dobar za ispiranje mokraćnih organa, sprečavanje stvaranja pijeska u burezima, povećanje količine urina i za sve upalne procese u tijelu. Zeleni dijelovi zbog velike količine kalija djeluju diuretički.
Biljka i list su u eksperimentima na životinjama pokazali lokalno anestetičko i analgetičko djelovanje, koje je poželjno kao dodatak u terapiji artritisa.
Dobro je znati
Kad vrijeme zatopli insekti napadaju bilje i voćke. Danas na tržištu ima mnogo vrsta insekticida no oni nisu otrovni samo za insekte nego i za toplokrvne životinje, pčele i ljude. Međutim priroda nam daje koprivu koja će uništiti lisne uši, krumpirovu zlaticu, uši na ružama, a potpuno je neotrovna za ljude i male životinje. Dvije vrećice mladih stabljika koprive namočiti u 20 litara vode i ostaviti na suncu 3 dana. Povremeno promiješati. Nakon 3 dana ocijediti tekućinu od uvenulih kopriva. Tekućinom špricati uši na bilju i voćkama. Potpuno je neotrovna, a izvanredno djeluje.
Upotreba
Može se upotrebljavati na različite načine. Jedan od najdjelotvornijih načina je svježe iscijeđeni sok. Ako se kopriva pije kao čaj, tada se priprema kao oparak. Uzimaju se dvije čajne žličice čaja za jednu šalicu vode, a pije se dvije do tri šalice tijekom dana, topao, nezaslađen ili s medom. Uvarak sitno izrezanog korijena koprive pomiješan s čistim vinskim octom služi kao sredstvo za rast kose, protiv prijevremenog ispadanja kose i protiv prhuti.
List
Svježi sok: uzima se 15 mL tri puta na dan u pola čaše vode. Pije se gutljaj po gutljaj. Infuz: ako se list koprive upotrebljava kao čaj, onda se 3 do 5 grama suhog lista koprive prelije sa 250 mL kipuće vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Čaj se uvijek priprema svjež i pije se tri puta na dan.
Tinktura se radi u 25-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 5 mL tri puta na dan u čaši mlake vode ili čaja. SIPF ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja) koji se nalazi na tržištu jedan je od najboljih pripravka. Tinkture su poznate većini ljudi kao alkoholne iscrpine ljekovitih komponenti, ali SIPF način proizvodnje razmjerno je nov. SIPF dolazi od francuskog naziva suspension intégrale des plantes fraîches, koji u prijevodu znači integralna suspenzija ljekovitog bilja. Biljka se odmah nakon branja smrzava u tekućem dušiku i melje u zamrznutom stanju. Nakon odmrzavanja, biljka se prelije alkoholom i iscijedi zajedno sa svježim sokom biljke. Tako ostaju sačuvani svi ljekoviti spojevi sadržani u biljci, koji bi sušenjem inače bili uništeni. Prednost takvog pripravka je da sadrži spojeve iz svježe, nesušene biljke te najveću koncentraciju aktivnih spojeva cijele biljke. Stoga je takav pripravak nezamjenljiv kao pomoć kod anemije, ali i ostalih već spomenutih bolesti. Uzima se 5 mL tri puta na dan u čaši mlake vode.
Korijen
Dekokt: u 300 mL ključale vode doda se 6 g suhog korijena i kuha se deset minuta. Nakon što se makne s vatre, ostavi se još 5 do 10 minuta i zatim procijedi. Pije se tri puta na dan nakon obroka.
Neželjena djelovanja
Vrlo rijetko dolazi do probavnih problema.
|
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
)
Za kosu su inače odlični preparati s maslinovim uljem. Imala sam jednu masku iz Avona, kosa je živnula već poslije prvog pranja...
mogla bih je svaki dan prati tek onda bi bila uvijek dobra 
