zitanjac je napisao:
...
dakle nije lako biti bosanac, pa je onda ljudima lakse da sakriju cinjenicu da to jesu,
treba biti dobro samouvjeren pa da ti ne zasmeta kad se ljudi kao dobronamjerno sale na temu bosanaca (takve sale da se razumijemo po prirodi nisu dobronamjerne)
ako si onda jos i po prirodi malo ruzan, dosadan i slicno naravno da si neces dodavati jos i tu bosanstinu na vrat
ali ja mislim da bas u tome i lezi rjesenje, ako ustrajes na tom da si bosanac (provale te ljudi koliko god da se trudis) bar ces dobiti neki respekt sto se samog sebe ne stidis
ja dakle u beogradu gdje sad zivim na svakom koraku nedvosmisleno dajem do znanja da sam iz po bosne,
za sad funkcionise, ali bi bilo bolje da nas je vise takvih ovde a malo nas je,
od ljudi sa kojima radim nisam srela nikog ko je bosanac (rodjeni ili porjeklom) a da govori ijekavicu,
da se razumijemo ima ih jako mnogo,
crnogorci s druge strane bi valjda prije umrli nego progovorili ekavicu,
i to je narod, a mi smo da ne kazem p...
Ovako, prvo da kazem da se uopste ne slazem s tobom.
Treba se znati prilagoditi situaciji u kojoj zivis, pa ako si na dvoru jesti viljuskom, a ako si medju seljacima razlomiti rukom pogacu kao i oni i reci prijatno, pa navaliti na klopu.
Ljudi koji po povratku u Bosnu smaraju ekavicom ili kajkavstinom ili ko zna cim su (po mojim iskustvima) manjina - ali manjina koja se lakse primjeti.
Jer niko nece zapaziti niti posebno istaci da mu se prijatelj vratio iz Srbije i da i dalje govori ijekavicu kad je u svom rodnom kraju, jer se to samo po sebi podrazumijeva.
Ali kad sretnemo one druge primjere upadaju nam u oci, dok ovi prvi prolaze neprimjetno, pa se cini da je druga grupacija veca.
Brat mi je nekoliko godina sa svojim drustvom radio u Crnoj Gori kao konobar tokom ljeta, pa niko od njih po povratku nije otezao kao Crnogorci.
Prije par dana se okupio moj razred iz osnovne skole povodom 15 godina od male mature.
Buduci da je tada bila Juga razred je bio prilicno mjesovit, a kako su krenuli problemi tako su porodice odlazile ili bar slale djecu na skolovanje u neke mirnije i za njih sigurnije krajeve...
Dakle, na tom okupljanju bar polovina ljudi zadnjih 15 godina nije zivjela u BiH (Srbija i Hrvatska). I svi su pricali apsolutno normalno. Znaci tacno pola svog zivota i to 'svjezijeg' su proveli ziveci negdje drugo, pa ipak su svi govorili svojim maternjim jezikom. Nije bilo 'brektanja', cudnih naglasaka...
I bas mi je to upalo u oci u jednom trenutku dok smo svi grajali.
Sto se tice ljudi koji se drze svog kao pijan plota - ja to ne podrzavam.
Situacija je specificna kad se radi o odlasku u Hrvatsku ili Srbiju, jer smo nekad bili jedna zemlja i savrseno se razumijemo, ali cik otidji u Francusku/Njemacku/Englesku pa se pravi mangup.
Idi tamo pa trazi na svom maternjem higijenske uloske ili jedan hljeb.
Ili tamo imaj muda otici na posao i ocekivati da cijeli kolektiv nauci tvoj jezik, umjesto da ti, kao stranac koji je dosao u njihovu zemlju, naucis jezik te zemlje.
Meni su ljudi iz Srbije koji ovdje zive godinama, a ipak su uporni u ekavici jednaki onima koji se skotrljaju s brda, zive u Banjaluci 20 godina i opet kazu "dje ima tu za kupiti onijeh opanaka i morel to za eure" i uporno svake godine, mada se komsije protive, pokusavaju prekopati cvjetne leje i posaditi malo domaceg luka i krompira, kao sto su nekad radili na njivi ispred svoje kuce...
Svoj jezik i svoju kulturu, ako zivis u drugoj zemlji, njegujes kod svoje kuce ili u posebnim udruzenjima, citajuci knjige na maternjem jeziku, prenoseci svojoj djeci znanje o kulturi i obicajima zemlje iz koje si dosao, priblizavajuci obicaje i kulturu svoje zemlje ljudima zemlje u kojoj zivis...
Ali na poslu ili kad si u trgovini/kaficu/bolnici bi trebao govoriti jezikom te zemlje i ponasati se u skladu sa obicajima koji vladaju u zemlji u kojoj zivis.
Zamisli da meni dodje neki Kinez za radnog kolegu i da najnormalnije nastavi govoriti svoj maternji jezik...
Zamisli da ti sama dodjes na salter i tamo sjedi teta iz Urugvaja koja se ne stidi svoje zemlje i kulture, te je istrajna u tome da na poslu govori bas svoj maternji jezik...
A sto se tice toga da nije lako biti Bosanac...ako me neko procjenjuje samo na osnovu toga iz koje sam zemlje dosla, to govori vise o toj osobi, nego o meni, cak i da je Bosna najgora zemlja na svijetu, a nije...i nemam ja cega da se stidim, vec ta osoba...
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
..........
