banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 07 Maj 2025, 22:33

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 4 Posta ] 
Autoru Poruka
 Tema posta: Slavni vegetarijanci
PostPoslato: 22 Avg 2007, 22:04 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 21 Avg 2007, 17:18
Postovi: 19
Lokacija: BL
Brayan Adams
Jon Anderson
Joan Armatrading
Sveti Franjo Asiški
Joan Baez
Alex Baldwin
Brigitte Bardot
Drew Barrymore
Kim Bisinger
Jeff Beck
Candice Bergen
Peter Bogdanoich
Michael Bolton
Charllote Bronte
Kate Bush
Leonarde Cohen
Elvis Costello
Ted Danson
Charles Darwin
Diogen
F.M Dostojevski
David Duehovny
Bob Dylan
Thomas Alva Edison
Albert Eiinstain
Henry Ford
Michael J..Fox
Peter Gabriel
Mahatma Gandhi
Richard Gere
Mariel Hemmiingway
Dustan Hoffman
Steven Jobs
Franz Kafka
Billie Jean King
Killer Kowalski
Lenny Kravitz
Annie Lennox
Martin Luther King
John Yoko Lennon
Don McLean
Paul i Linda McCartney
Milton
Edwin Moses
Martina Navratilova
Sir Issac Newton
Olivia Newton John
Leonard Nimoy
Sinead O Conner
Ovidije
Anthony Perkins
River Phenix
Pitagora
Brad Pitt
Platon
Plutarh
Prince
Albert Schweitzer
George Bernard Shaw
Alicia SIlverston
Lisa Simpson
Ringo Starr
Sockrat
Nikola Tesla
Lav Tolstoy
Mark Twain
Leonardo de Vinci
Dennis Weaver
Za Isusa ne postoji ni jedan podatk da je ikada jeo meso


http://www.drustvonoa.org/

_________________
http://www.helada-hills.ru/img/cocker1.gif


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 23 Avg 2007, 07:21 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 11 Feb 2007, 12:36
Postovi: 1708
Lokacija: NBg,Нова Ва`ош,
and me
:lol:
a za Isusa...hm,,,Ja ribu smatram zivotinjom(tj,,mesom) 8)

_________________
We are the knights who say Ni


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 23 Avg 2007, 17:53 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 02 Jun 2004, 12:32
Postovi: 5054
Lokacija: Kafana " Rolly i pijani piton"
SassyBg je napisao:
and me
:lol:
a za Isusa...hm,,,Ja ribu smatram zivotinjom(tj,,mesom) 8)



i ja.. kad je onako cijelu ispeces u tavi pa je pogledas, a ko da gledas u lesh

a sta cu kad volim ribu. jedem je, i ne osjecam se krivom zbog toga

_________________
Šekspir je ukrotio svoju goropadnicu, ali mene još niko nije !


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: VEGETARIJANCI
PostPoslato: 06 Dec 2007, 19:37 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
ZAŠTO NE JEDEM MESO (VEGETARIJANACI)


COMPASSION IN WORLD FARMING
working for animals, people & planet

Vegetarijanstvo nije jedna od novotarija modernog doba, već ideja i način života koji izvire iz daleke ljudske prošlosti. Naši homoidni preci su se razvijali kroz 24 milijona godina, bili su vegetarijanci. Bili su sakupljači sjemenki plodova i biljaka.

Grčki filozof Pitagora je bio prvi moderni vegetarijanac koji je živio krajem 6. stoljeća pr. Kr. Pitagorejska dijeta poznata je kao ona u kojoj se ne jede meso ubijenih životinja, to etičko shvatanje širilo se nadalje između 490 i 430 g. pr. Kr.
Cilj učenja je bio stvoriti univerzalne oblike ponašanja po kojima se ne bi smjela ubijati živa bića niti jesti njihovo meso iz etičkih razloga zdravog razuma.

Vegetarijanstvo su početkom Nove ere zagovarali i Manihejci, koje su kršćani prezirali i progonili proglasivši ih hereticima. Oni su opstali na Bliskom Istoku sve do 7.stoljeća, dok su se u Kini zadržali do kraja 16.stoljeća, poznati kao "vegetarijanci koji štuju demone".

U Srednjem vijeku i kasnije, za vrijeme Renesanse, u Europi je česta i svakodnevna konzumacija mesa bila simbol bogatstva i moći. Jedini koji su ga se odricali bili su još poneki kršćanski redovi.

17.stoljeće bilo je vrijeme novih, radikalnih ideja, posebno u Velikoj Britaniji, gdje vegetarijanstvo dobija zamah. O vegetarijanstvu se počinje masovno raspravljati kroz prizmu etike duha i zdravlja tijela.

U 18. stoljeću već su poznate sve prednosti bezmesne ishrane koje se i danas navode, što je utrlo put širenju vegetarijanstva u sve zemlje i među sve slojeve ljudi.
Žitarice i povrće postaju dostupni skoro svakom čovjeku, a pisac i stručnjak za ishranu tog doba, dr. Wiliam Lambe uvodi modernu metodu liječenja svojih pacijenata od raka prepisujući im bezmesnu dijetu. Tako svi argumenti koji su i danas poznati u vegetarijanstvu postaju predmetom razgovora naprednih ljudi toga doba, uključujući rasprave kako je meso štetno za zdravlje, kako je ubijanje životinja neetičko i kako se uzgajem stoke za ljudsku prehranu potiče neracionalno gospodarenje privrednim dobrima.

1847. pitagorejska prehrana promijenila je naziv i postala poznata kao vegetarijanska na sastanku u engleskom primorskom gradu Ramsgateu. Na tom je sastanku osnovano Vegetarijansko društvo (Vegetarian Society), čiji su ogranci ubrzo osnovani i u Manchesteru i Londonu, a koje i danas djeluje kao krovna društva .
Bez obzira na brojne predrasude i marginalizaciju vegetarijanstva od strane moćnika i bogataša, broj članova Vegetarijanskih društva ipak je rastao pa je 1880-tih prešao brojku od 2 000, dok je vegetarijanskih restorana u Engleskoj bilo čak 52.

1889. godine i Gandhi je postao članom Vegetarijanskog društva.
Od tada, svakodnevno raste broj vegetarijanaca i vegetarijanskih udruženja širom svijeta.





Svjetski dan vegetarijanstva


Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se 1.oktobra, od 1977. godine. Toga dana, širom svijeta okupljaju se vegetarijanci i svi oni koji žele učiniti nešto za svoje zdravlje i zdravlje naše planete. Na taj se datum prisjećamo brige za okoliš te etičkih, zdravstvenih i humanitarnih dobrobiti vegetarijanskog stila života, i približavamo vrijednosti i prednosti vegetarijanstva svim onima koji ih žele implementirati u svoj životni stil i prehranu.





Ekologija i vegetarijanstvo


Način na koji se danas iskorištavaju zemljini resursi kako bi se proizvela hrana vodi nas prema katastrofi. Znanstvenici koriste termin "kapacitet podnošenja" kako bi izrazili količinu ljudi koje planet dugoročno, teoretski, može prehraniti. Prehraniti na način koji neće trajno uništiti prirodne resurse o kojima nam ovisi život. Današnja proizvodnja hrane, koja uključuje proizvodnju mesa, premašuje taj "kapacitet podnošenja" zemlje i samo tako osigurava dovoljnu količinu hrane kako bi se prehranila svjetska populacija (pravedna distribucija te hrane je naravno priča za sebe). Takvo stanje u kojem se premašuje pravi kapacitet zemlje ima svoju skupu cijenu. Tako David Pimental, profesor ekologije insekata i poljoprivrednih znanosti koji proučava probleme hrane i stanovništva od kasnih 1960-ih, upozorava kako "to postižemo iscrpljivanjem naftnih rezervi korištenjem mnogo gnojiva na osnovi nafte. Prelazimo na postupke obrađivanja tla koji daju visoke prinose što često izaziva velike erozije tla. Osim toga, nepovratno isušujemo izvore pitke vode navodnjavanjem velikih površina zemlje. Time uspijevamo nahraniti sve veći broj ljudi u kratkom vremenu. Ali tako svake godine smanjujemo kapacitet Zemlje da dugoročno prehrani svoje stanovnike." (Eric Marcus, "Vegan")


Danas na zemlji živi oko 6 milijardi ljudi, a Ujedinjeni narodi predviđaju da će svjetska populacija rasti do 2050. godine i tada doseći brojku od 10 milijardi ljudi. Već danas premašujemo "kapacitet podnošenja" zemlje, a što li će tek biti kroz 50 godina kada se broj stanavnika udvostruči a zemljini kapaciteti budu bitno smanjeni. Nastavimo li nekontroliranim iscrpljivanjem zemljinih resursa ostvarili kratkoročne ciljeve, ne mijenjajući iz temelja pristup poljoprivredi i prehrani vrlo brzo ćemo se naći u situaciji iz koje neće biti izlaza. Ljudi se u svojoj slijepoj utrci za profitom ne obaziru na dugoročne posljedice koje njihovo djelovanje ostavlja na prirodu. Cijela priča poprima još strašnije obrise ako se uzme u obzir da se ljudi dodatno kockaju sa budućnošću planete zbog sasvim trivijalne i sebične navike - navike da jedu meso. Neki će se zapitati: kakve sad ima veze jedenje mesa s našim opstankom na planeti? Životinjski proizvodi koriste vrlo velike količine prirodnih izvora - izvora koji bi se lako mogli iskoristiti da se nahrane ljudi.


Proizvodnja mesa je rasipanje zemljinih ograničenih resursa.

"Teletu dajemo hranu koju bismo i sami mogli jesti. Tele treba većinu te hrane zbog običnih fizioloških procesa svakodnevnog življenja. Bez obzira na to koliko čvrsto je tele spriječeno da se kreće, njegovo tijelo još uvijek mora trošiti hranu čisto zato da bi ostalo na životu. Ta se hrana također koristi da bi se izgradili nejestivi dijelovi tijela teleta poput kostiju. Samo se ona hrana koja je preostala nakon zadovoljavanja svih tih potreba može pretvoriti u meso i evetnualno je mogu jesti ljudska bića. Potrebano je devet i pol kilograma proteina koji se daju teletu da bi se proizvelo pola kile životinjskog proteina za ljude. Tako dobijamo manje od 5 posto onoga što ulažemo. Pretpostavite da imamo jedno jutro plodne zemlje možemo ga koristiti da uzgajamo biljke koje su bogate proteinima, poput graška ili graha. Ako to učinimo, od našeg ćemo jutra dobiti između 135 i 225 kilograma proteina. Nasuprot tome, naše jutro možemo koristiti tako što ćemo uzgajati žitarice kojima ćemo hraniti životinje koje ćemo zatim ubiti i pojesti. U tom ćemo slučaju od našeg jutra dobiti između 18 i 25 kg proteina. Što je zanimljivo, premda većina životinja pretvara biljne proteine u životinjske mnogo djelotvornije od stoke - svinja npr. treba "samo" 3,5 kilograma proteina da bi proizvela pola kile za ljude - ta je prednost gotovo eliminirana kada razmotrimo to koliko mnogo proteina možemo proizvesti po jutru, zato što stoka može iskoristiti izvore proteina koji su neprobavljivi za svinje. Tako većina procjena zaključuje da biljna hrana daje oko deset puta više proteina po jutru od mesa, premda procjene variraju, a omjer se ponekad penje čak do dvadeset prema jedan. Ako umjesto ubijanja životinja i jedenja njihovog mesa, ta stvorenja koristimo da nam daju mlijeko ili jaja, onda znatno popravljamo ono što dobivamo natrag. Unatoč tome, životinje moraju i dalje koristiti proteine za svoje vlastite svrhe, te najdjelotvorniji oblici proizvodnje jaja i mlijeka ne daju više od četvrtine proteina po jutru od onog što može pružiti biljna hrana" (Peter Singer, "Oslobođenje životinja").


Količina kalorija, željeza i ostalih hranjivih tvari koje se dobivaju po jutru obrađene zemlje takođe je na strani biljne hrane koja se koristi izravno za ljudsku ishranu.






Voda:

Danas kada je sasvim jasno da će uskoro problem pitke vode doći u prvi plan svjetske politike gotovo je nepojmljivo kako se razbacujemo sa istom i nekontrolirano isušujemo podzemne bazene koji su nastajali hiljadama godina. Negativan učinak industrijskog uzgoja životinjana u vezi je s vodom i ogroman je problem.
"Pola kilograma mesa traži pedeset puta više vode od odgovarajuće količine pšenice.
A nesmijemo zanemariti ni ono što uzgoj životinja čini vodi koja više nije od koristi. Više od polovice tužbi koje su vodoprivrednici trenutno uložili radi ozbiljnog zagađivanja riječnih voda je protiv farmera. To nije iznenađujuće, jer skromna tvornica jaja koja ima 60 000 ptica proizvodi osamdeset i dvije tone izmeta nedeljno, dok u istom razdoblju dvije hiljade svinja napravi dvadeset i sedam tona izmeta te trideset i dvije tone urina. Nizozemske farme npr. proizvedu 94 milijona tona izmeta godišnje.
Zemlja može od toga sigurno apsorbirati samo 50 milijona.
Taj se višak međutim nigdje ne odvozi; on se baca na zemlju gdje zagađuje izvore vode i ubija preostalu prirodnu vegetaciju u područjima Nizozemske gdje se stoka uzgaja." (Peter Singer, "Oslobođenje životinja")
U trenutku kada se ionako dodatno navodnjavaju polja kako bi se povećali urodi i tako osigurala dovoljna količina hrane, ali i u trenutku kada to navodnjavanje postaje sve teže zbog nestašice vode u glavnim svjetskim regijama za uzgoj žitarica, neprihvatljivo je trošiti vodu na proizvodnju mesa. Ako s mnogo puta manjom potrošnjom vode možemo proizvesti žitarice koje će u potpunosti zadovoljiti naše prehrambene potrebe izbor je jednostavan.


Šume:

Kako bi se osigurao prostor za ispašu životinja dolazi do krčenja šuma. "U Kostarici, Kolumbiji, Brazilu, Maleziji, Tajlandu i Indoneziji krče se prašume da bi se stoci pružili pašnjaci. Tokom proteklih dvadeset i pet godina uništena je skoro polovina tropskih prašuma Srednje Amerike većim djelom zato da bi se proizvela govedina za Sjevernu Ameriku. Skoro 90 posto biljnih i životinjskih vrsta na ovom planetu živi u tropima, a mnoge od njih nauka još nije ni zabilježila. Ako se to krčenje nastavi sadašnjim tempom, one će biti uništene. U prilog tome, krčenje zemlje uzrokuje eroziju, povećana količina padavina dovodi do poplava, seljaci više nemaju drva za ogrjev, a količina kiše može biti smanjena. Šume uskladištavaju ogromne količine ugljika; procjenjeno je da unatoč svom krčenju koje se desilo, preostale svjetske šume još uvijek zadržavaju četiri stotine puta više ugljika od količine koja se svake godine ispušta u atmosferu zbog ljudske upotrebe fosilnih goriva. Uništavanje šuma oslobađa ugljik u atmosferu u obliku ugljičnog dioksida. Suprotno tome, nova šuma koja raste apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere i sprema ga kao živu materiju. Uništavanje postojećih šuma intezivira će efekt staklenika; u opsežnom pošumljavanju združenom s drugim mjerama koje smanjuju količinu ugljičnog dioksida leži naša jedina nada da ga ublažimo. Ako to propustimo učiniti, zagrijavanje našeg planeta dovest će, u sljedećih pedeset godina, do rasprostranjenih suša, daljnjeg uništavanja šuma zbog klimatskih promjena, izumiranja bezbrojnih vrsta koje se neće moći nositi s promjenama u svojoj okolini, rastapanja polarnog ledenog pokrivača koji će nadalje dovesti povećanja razine mora i poplava u obalnim gradovima i nizinama. Dizanje razine mora za jedan metar poplavilo bi 15 posto Bangladeša, ugrožavajući tako 10 milijona ljudi; to bi ugrozilo samo postojanje nekih niskih pacifičkih otočnih nacija poput Maldiva, Tuvalua i Kiribatija. Šume i životinjsko meso bore se za istu zemlju. Orgoman apetit bogatih zemalja za mesom znači da poljoprivreni biznis može platiti više od onih koji žele sačuvati ili obnoviti šume. (Peter Singer, "Oslobođenje životinja")




Zdravstvene prednosti vegetarijanstva


Vegetarijanstvo više nije alternativa s obzirom da za sve veći broj ljudi ono predstavlja stil života. Mnogo je razloga zbog kojih se ljudi odlučuju za vegetarijansku prehranu. Primjerice, iz religijskih ili kulturoloških razloga, u svrhu zaštite zdravlja ili zbog zabrinutosti za glad u svijetu.

Postoje brojni su dokazi, koji pokazuju kako vegetarijanci imaju manju stopu smrtnosti i manju stopu oboljenja od nekih kroničnih degerenativnih bolesti u usporedbi s nevegetarijancima. Vegetarijanci rjeđe obolijevaju od koronarne bolesti arterija, hipertenzije, karcinoma, pretilosti i dijabetesa tip II. Zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog porijekla, vegetarijanska prehrana je siromašnija zasićenim masnoćama, kolesterolom i proteinima životinjskog porijekla.

Povišen unos žitarica, mahunarki, povrća, voća znači i povišen unos prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. U svakom slučaju, svi ovi činioci
pridonose blagotvornim učincima vegetarijanske prehrane.



Što trebate znati o:


Mlijeku i mliječnim proizvodima

Zahvaljujući dobro razrađenim mehanizmima propagande i jakim lobijima koji štite interese mljekarske industrije, već se desetljećima zagovara ideja da je mlijeko zdravo. Međutim, činjenica je da mlijeko uzrokuje mnoge svakodnevne probleme među ljudima više nego ostale namirnice. Ljudi nisu svjesni da su probavne smetnje povezane s mlijekom, a javljaju se zbog laktoze, vrste šećera koji se nalazi samo u mliječnim proizvodima. Ljudskom tijelu potreban je enzim laktaza koji omogućuje lakšu probavu laktoze. Budući da ljudi kroz djetinjstva prestanu proizvoditi dovoljno laktaze, pijući mlijeko, bakterije u donjem probavnom traktu izazivaju grčeve, nadimanje, vjetrove... Osim toga, veliki dio mlađe populacije alergičan je na kravlje mlijeko. Mlijeko je odgovorno i za grčeve kod dojenčadi, probavne smetnje koje pogađaju jedno od petero beba, a uzrok im može biti to što majka koja doji uzima mliječne proizvode. Ukoliko nije riječ o potpuno nemasnom mlijeku, ono čega mlijeko ima u obilju su masti. Konzumiranje masti, posebno životinjskog porijekla, glavni je uzrok nastanka srčanih bolesti kao što je dokazana njihova porezanost s nastankom raka dojke. Različite količine antibiotika i hormona za rast u industrijskom uzgoju stoke prelaze mlijekom na ljude. Iako je mlijeko izvor bjelančevina, dokazano je da mliječni proteini kod djece mogu izazvati dijabetes koji se mora regulirati inzulinom. Isto tako, dokazano je da su neka djeca razvila antitijela na taj protein. Posebno mjesto u čitavoj toj nametnutoj slici o mlijeku kao zdravoj namirnici, zauzima priča o mlijeku kao izvoru kalcija i osteoropozi koju je moguće zaustaviti konzumiranjem mlijeka. Ipak, stručnjaci su otkrili kako prehrana bogata proteinima životinjskog porijekla može uzrokovati suprotan efekt, odnosno, gubitak kalcija. Iako mlijeko sadrži kalcij i vitamin D koji ga čuva, ono takođe povećava unos proteina štetnih za ljudsko zdravlje. S obzirom na to koliko ima boljih i zdravijih biljnih izvora kalcija, nije se potrebno oslanjati na mlijeko. Biljni izvori kalcija su kelj, lišće gorušice i repe, raštika, brokula, kinesko zelje, crni grah, slanutak, sojino mlijeko i tofu obogaćeni kalcijem, kalcijem obogaćen sok od naranče i melasa.


Jajima

Kada je riječ o jajima, postoje pouzdani dokazi da konzumiranje jaja povećava opasnost od srčanih oboljenja i infarkta. Samo žumance jajeta ima 80% masnoće i jedan je od najkoncentriranijih izvora kolesterola. Potrošačima se savjetuje njihovo reduciranje u prehrani, budući da je potvrđeno kako jedenje jednog i pol jajeta na dan povećava za 32% rizik od infarkta.


Kolesterolu

Kolesterol je glavni uzrok srčanih oboljenja, uz pušenje i visoki krvni pritisak.
Potvrđeno je da niski nivo kolesterola kao u vegana, smanjuje mogućnost nastanka srčanih oboljenja, čak ako i postoje drugi uobičajeni rizični činioci . Osim utjecaja gena, ljudi mogu smanjiti kolesterol izborom prehrane koja se temelji na smanjenom unosu kolesterola i zasićenih masti. Kolesterol se nalazi u svim vrstama mesa, jaja i mliječnim proizvodima. Ljudska jetra proizvodi sav kolesterol koji je potreban čovjekovom tijelu, a višak kolesterola koji se unosi konzumiranjem hrane može ugroziti ljudsko zdravlje. Hrana biljnog porijekla ne sadrži kolesterol te prelaskom na vegansku prehranu u potpunosti se rješavamo kolesterola i velikih količina zasićenih masti.





Zasićenim mastima

Razne medicinske studije dokazuju da je konzumiranje zasićenih masti jedan od glavnih uzroka mortaliteta pa stručnjaci naglašavaju da bi smanjeni unos zasićenih masti u prehrani trebao biti najvažniji prioritet radi poboljšanja općeg zdravlja.
Glavni izvori zasićenih masti su mliječni proizvodi, crveno meso, perad i riba.
Veganska prehrana sadrži malo zasićenih masti. Prema tome, ljudi mogu smanjiti ukupan unos masti jedno prelaskom na bezmesnu vegansku prehranu. Naime, gotovo sve žitarice, voće i povrće nemaju masnoća. Iznimka su jedino orašasti plodovi, sjemenke i avokado koji su bogati mastima. Treba imati na umu da vegetarijanska prehrana koja uključuje jaja i cjelovite mliječne proizvode može sadržavati jednake količine masti kao i mesna ishrana.


Osteoropozi

Veza između životinjskog proteina i osteoporoze više nije novost. Iako mesoprerađivačka industrija brani svoje proizvode tvrdeći kako životinjski protein ne izaziva gubitak kalcija u kostima, medicinski je dokazana povezanost mesne prehrane i povećanih slučajeva osteoporoze. O tome svjedoče istraživanja koja dokazuju povezanost između potrošnje životinjskog proteina i gubitka kalcija u urinu. Primjer, starije žene vegetarijanke ostaju mnogo aktivnije i manje podložne lomovima kostiju, a u slučaju lomova njihove kosti brže zacjeljuju, nego kod starijih žena koje jedu meso.


Dijabetesu

Za dijabetičare nisu štetni samo šećeri i prekomjerna težina, već i masti te proteini iz mesa koji pretjeranim konzumiranjem prelaze u šećere. Stoga se šećernim bolesnicima preporučuje vegetarijanska nisko kalorična prehrana s mnogo cjelovitih žitarica, poput heljde, prosa i zobi, tjestenine i brašna od integralnih žitarica, mahunarke, artičoke, celer, krastavci, gorke salate, južno voće, agrumi, banane, češnjak, mrkava...


Žitaricama

Kao sastavni dio ishrane, žitarice su od posebnog prehrambeno-fiziološkog značenja. Preporučuje se 5 ili više porcija cjelovitih žitarica dnevno. Žitarice su bogate vlaknima i drugim složenim ugiljkohidratima, bjelančevinama, vitaminima B i cinkom. Posebno treba istaknuti kukuruz, zob i ječam. Kukuruz je bogat biološki vrijednim sastojcima, škrobom, bjelančevinama i šećerom. Od kukuruznih klica dobiva se biljno ulje koje je bogato vitaminom E i nezasićenim masnim kiselinama. Zob je značajna jer sadrži kalcij, bakar, fosfor, željezo, cink, aluminij, natrij, mangan, kalij, sumpor, magnezij, jod, klor i bor. U sebi sadrži vitamin H koji osigurava zdravlje i ljepotu kože i kose. Zob sadrži i masne tvari, biljne bjelančevine, ugljikohidrate, provitamin A, vitamin B1, B6, E i vitamin K, koji zgrušava krv. Ječam sadrži i do 35% nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju kolesterol u krvi. Osim što je bogat ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama, u sebi sadrži mineralne tvari (kalij, fosfor, magnezij, kalcij, natrij, sumpor, željezo, mangan, cink, bakar, jod i fluor). Od vitamina sadrži vitamin E, sve vrste vitamina B i vitamin B12 koji je rijedak u biljkama.


Antikancerogena tvar u voću i povrću

Stručnjaci vjeruju kako je ishrana vodeći faktor u 35% slučajeva smrti uzrokovane rakom. Više stotina studija ukazuju na činjenicu da voće i povrće pridonose smanjenju stope oboljenja od raka. Voće je bogato hranjivim tvarima kao što su vitamin C, beta karotena, a povrće i riboflavinom, željezom, kalcijem, vlaknima... Posljednji rezultati istraživanja dokazali su da bi ishrana bogata grahoricama, orasima i žitaricama mogla pomoći u sprječavanju raka jer ta hrana sadrži prirodan sastojak koji koči rast tumora. Tvar nosi naziv inositol pentakisfosfat nalazi se u grašku i leći te bi mogla pomoći znanstvenicima da razviju terapije protiv raka. Dokazano je da žene koje jedu povrće više od jednom dnevno, imaju 20-30% smanjen rizik od raka dojke. Općenito, vegetarijanci i vegani jedu više vlakana što pomaže bržem uklanjanju suvišnih i štetnih tvari iz probavnog trakta i time smanjuje mogućnost nastanka raka debelog crijeva i prostate. Namirnice životinjskog porijekla sadrže slobodne radikale koji uzrokuju oštećenja DNA i time može pokrenuti rast raka i ubrzati njegovo širenje. Čovjekovom organizmu potrebno je 8-10% proteina u sveukupnoj prehrani, dok suvišni proteini aktiviraju kancerogene tvari u tijelu. Prehrana temeljena na mesu, jajima i mliječnim proizvodima sadrži više od dvostruko potrebnog proteina. Udio proteina u tofu (od soje) je 16%, glutenu (od brašna) 70%, kukuruzu 13%, soji, grahu, slanutku, leći oko 10-35%, u bademima, orasima, indijskom oraščiću, lješnjak, pinjoli od 14-30%, riži 8,6%, sjemenkama bundeve, sezama, sucokreta 18-24%.


B12

Vitamin B12 je važan za održavanje krvi i živaca. Taj vitamin ne proizvode ni biljke ni životinje nego bakterije i jednostanični organizmi. Budući da tijelo može pohraniti taj vitamin, nije neophodno imati dnevni izvor vitamina B12, ali ga treba uzimati barem svakih nekoliko dana. Vegetarijanski izvori vitamina B12 su miso i tempeh, a može ga se pronaći u žitnim pahuljicama i multivitaminskim dodacima, kao i u trgovinama zdrave hrane, obično iz alga. Obično nosi naziv kobalamin (cobalamin) i cianokobalamin (cyanocobalamin) što su hemijski nazivi za vitamin B12.






Etički, zdravstveni i praktični aspekti veganstva


Danas se ljudi u sve većoj mjeri okreću alternativnim načinima života pa stoga nije neobično da su mnogi ljudi prihvatili vegetarijanstvo kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljiv način življenja. Ipak, mnogi su se odlučili u potpunosti odreći svoga komoditeta prihvativši veganstvo, kako bi dosljednim odabirom namirnica i proizvoda ne-životinjskog podrijetla izrazili svoje suosjećanje za patnju milijona životinja koje su žrtve intenzivnog nehumanog uzgoja, mehaniziranog klanja radi mesa i materijalne koristi.

Veganstvo se utoliko razlikuje od vegetarijanstva jer je riječ o načinu prehrane koja je svedena u potpunosti na biljnu hranu te način življenja koji podrazumijeva upotrebu onih proizvoda koji su lišeni bilo kakvog oblika okrutnosti nad životinjama. Vegan/ka je osoba koja ne jede proizvode životinjskog porijekla, uključujući meso, ribu, morske plodove, jaja i mlijeko. Iako se mnogima tako naizgled čini, veganstvo je ustvari više stvar slobode izbora, nego li onoga što su ljudi prisiljeni izbjegavati. Konzumiranjem biljne hrane i izborom ostalih ne-životinjskih proizvoda vegani/ke izražavaju svoje poštovanje prema planetu, životinjama i vlastitom životu.

Neki su vegetarijanci/ke uvjereni/e da njihov izbor npr. ne šteti kokošima nesilicama i kravama koje su iskorištavane zbog mlijeka. Međutim, vegetarijanci/ke koji/e jedu jaja na taj način svakako utječu na iskorištavanje i smrt 200 milijuna muških pilića godišnje. Budući da nisu profitabilni za industriju, oni će biti ubijeni čim se izlegnu.
Uglavnom, nesilice su stiješnjene u kaveze, izložene baterijskom svjetlu, prisiljene su stajati i spavati na žičanom podu 24 sata na dan. U takvim nehumanim i stresnim uvjetima, potrebno im je najmanje 30 sati kako bi izlegle jedno jaje. Unatoč vjerovanju da kokoši žive najmanje pet godina, većina ih biva ubijena i prije njihova drugog rođendana budući da se njihova produkcija jaja smanjuje s godinama.
Slična situacija je i s kravama. Kao i nesilice, krave također daju manje mlijeka što su starije. Usprkos vjerovanjima da krave mogu doživjeti starost od 20 godina, većina se krava za mlijeko prevozi u klaonice već u dobi od pet godina. Mesna industrija ne bi mogla opstati bez mliječne, budući da krave moraju biti trudne da bi davale mlijeko, dok su telići također produkt mliječne industrije. Svaka krava oteli oko pet telića tijekom svoga života, a samo će jedno u njih u prosjeku biti iskorištavano za mlijeko.
Ostala muška telad jeftino se prodaje za potrebe mesne industrije.

Ukratko, što se etičkih principa tiče, veganska prehrana sprječava intenzivan masovni uzgoj i strukturirano klanje velikog broja životinja. Što se zdravlja tiče, važno je istaknuti da proizvodi od mesa, jaja i mlijeka sadrže visoke razine kolesterola i masnoća koje uzrokuju velike štete ljudskom zdravlju. I na kraju, sa ekološkog aspekta, mesna industrija potiče ozbiljna zagađenja zraka, zemlje i vode, pridonosi eksploataciji i krčenju šuma i velikih zemljinih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja životinja, a pridonosi i eksploataciji ljudi i promjeni životnih navika lokalnih zajednica.

Odakle riječ "vegan"? Radi se o skraćenici riječi "vegetarijanstvo", dok se pojam "vegan2 počeo koristiti 1940. zahvaljujući vegetarijanskom društvu u Engleskoj koji su na taj način htjeli razlučiti one članove koji su u potpunosti odlučili ne konzumirati proizvode životinjskog porijekla.

U svakom pogledu, stručnjaci su složni da veganska prehrana pridonosi boljem zdravlju u odnosu na vegetarijansku i ne-vegetarijansku prehranu. Mnogi ljudi koji bi htjeli postati vegani/ke su uvjereni da to zahtjeva mnogo volje i odricanja. Veganstvo nije tek stvar dobre volje, već i spremnosti da isprobamo i novu vrstu hrane.
Za početak preporučujemo knjigu Erika Marcusa, "VEGAN - Nova etika prehrane".

Jedno od najčešćih pitanja jest možemo li dobiti dovoljno proteina iz veganske prehrane?

Ljudi nisu svjesni da je glavni problem i ujedno uzrok brojnih oboljenja kao što je začepljenje krvnih žila, upravo taj što se većina njih hrani prevelikim količinama proteina. Pogotovo onda kada konzumiraju proteine iz mesne hrane, oni unose goleme količine nezdravih masnoća i kolesterola. S druge strane, biljna hrana također osigurava unošenje proteina ali bez kolesterola i ostalih štetnih masnoća. Prema tome, veganska prehrana svakako može onemogućiti razvoj srčanih oboljenja, osteoporoze i drugih zdravstvenih problema. Sve dok se hranite zdravom veganskom hranom s dovoljno kalorija, možete biti sigurni da unosite dovoljne količine proteina.

Pored toga, veganska prehrana može u potpunosti zadovoljiti potrebe profesionalnih sportaša. Naravno da su njihove potrebe složenije i zahtijevaju više pažnje kako bi se zadovoljile u odnosu na osobe koje se tek povremeno bave sportom kao hobijem. Isto tako, veganska prehrana može normalno zadovoljiti i nutricionističke potrebe žena za kalcijem i željezom. , veganska prehrana sadrži više željeza nego mesna prehrana pa vegani imaju iznimno visoku razinu željeza u organizmu. Za više informacija za profesionalne sportaše preporučuje se knjiga "The Vegetarian Way", Virginije i Marka Messine.

Također, jedno od glavnih pitanja što se veganstva tiče jest znači li prelazak na vegansku prehranu ujedno i veće novčane izdatke? Svježe povrće i voće još je uvijek jeftinije od životinjskog mesa. Žitarice, mahunarke i riža su također jeftiniji. Naravno, neki su proizvodi nešto skuplji poput raznih zamjenskih proizvoda samo zato što država ne subvencionira proizvodnju takovih proizvoda. No, kako budete postupno mijenjali svoje potrošačke navike naučit ćete trošiti manje na hranu prije nego ste postali/a vegan/ka.

Mnogi se pitaju je li teško biti vegan/ka, odnosno ne nedostaju li veganima/kama neki proizvodi poput jogurta ili sira? U početku vam može biti teško, ali kada istražite prednosti veganskih specijaliteta i naučite ih pripremiti, vaše će shvatanje zdrave i ukusne hrane u potpunosti se promijeniti. Ono što je još važnije je da ljudi ubrzo postanu veliki protivnici mesne prehrane i korištenja proizvoda životinjskog porijekla, što se više informiraju i shvate na koji je način zapravo povezana eksploatacija životinja s njihovim prehrambenim i životnim navikama.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 4 Posta ] 

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 0 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs