Kad sam napiso predhodni tekst, po obicaju poceo sam citati novine. Tako u Vecernjem listu Zagreb, nadjem tekst koji je vrijedan procitati, jer odgovara naslovljenoj temi.Zah
Zanimljivosti
29.04.2005 17:02
OTKRIĆE Prof. Ivan Jurić istražio gensko podrijetlo Hrvata
Hrvatski geni stari 27.000 godina
Autor Zorana DELJANIN
MOgući izgled naših predaka
Iako djeca već desetljećima u osnovnim školama uče da su se Hrvati na ova područja doselili u sedmom stoljeću te osnovali državu, to nije točno! Hrvati ne potječu, kako su neki stručnjaci tvrdili, iz Irana niti su se doselili sa slavenskim narodima. Na prostoru unutar današnjih državnih granica Hrvati žive već 8000 godina!
Došli s Bliskog istoka
Na ove prostore došli su davnih dana prije Krista s Bliskog istoka. To senzacionalno otkriće, koje korjenito mijenja cjelokupnu dosadašnju predodžbu o našem narodu, objavio je profesor s Agronomskog fakulteta Ivan Jurić koji je proveo istraživanje o genskom podrijetlu Hrvata. Nakon završetka izrade karte genoma čovjeka 2001. godine, u Americi je, naime, osnovan Y kromosom konzorcij. Glavna mu je zadaća bila da od svih naroda svijeta prikupi banke podataka o Y kromosomu čije se određene značajke tijekom povijesti ne mijenjaju, već se prenose kao klonirane.
Upravo je to suvremenoj znanosti omogućilo putovanje u prošlost do samog postanka homo sapiensa te praćenje njegova daljnjeg razvoja i raseljavanja iz Afrike po cijelom svijetu. Uzorci su uzeti i iz Hrvatske te su nakon općenitih istraživanja na svjetskoj razini o naseljavanju ljudi znanstvenici u svojim državama počeli analizirati podrijetlo svakoga naroda posebno.
Genom suvremenih ljudi toliko je različit od genoma neandertalca, koji je nestao prije 30-ak tisuća godina, da je moguće zaključiti da im je zajednički predak živio u dalekoj prošlosti. Neandertalci i homo sapiensi živjeli su u Europi odvojeno i nisu se miješali. Zato ni među Hrvatima nije pronađena veza s krapinskim pračovjekom i on u genskom podrijetlu Hrvata nije sudjelovao. Stanovnici Europe danas imaju gene koji potječu iz paleolitika, tj. od samog postanka homo sapiensa, i neolitika koji je trajao od 6 do 4 tisuće godina prije Krista. Važnije je istaknuti da Hrvati većinom imaju upravo gene iz paleolitika.
Geni homo sapiensa tijekom stoljeća mutirali su te je gensko obilježje Hrvata, odnosno naš haplotip, nastalo prije 27.000 godina i naziva se Eu7. Upravo otprilike tijekom doseljavanja u Europu kaže profesor Jurić.
Neolitska genska obilježja nastala su znatno kasnije. Teze o Hrvatima kao narodu koji svoje podrijetlo vuče iz Irana, Iraka ili pak Indije pale su u vodu. S narodima s područja nekadašnje Perzije imamo samo 16 posto genske sličnosti.
Malo slavenskih gena
No, Iranci su, premda ne genski, na Hrvate imali politički i kulturološki utjecaj. Samo ime Hrvat potječe upravo s tog područja, izvorište je u Iranu, odnosno Perziji, ima i hrvatski grb s crvenim i bijelim poljima kao i, primjerice, preuzeti naziv "ban". Sa Slavenima, čiji se haplotip naziva Eu19, a imaju ga i Mađari, imamo nešto više sličnosti, oko 29 posto. Pretpostavlja se da je razlog za to upravo doseljavanje slavenskih naroda sa sjevera od kojih su mnogi ostali na našem području.
Hrvati su autohtoni narod. Šezdeset devet posto hrvatske populacije ima hrvatske, baskijske i neolitske gene, od čega najviše populacije ima upravo hrvatske, njih 59 posto. Baskijske gene među Hrvatima objašnjavamo njihovim doseljavanjem poslije ledenog doba ističe Ivan Jurić.
Na svijetu postoji oko 400 različitih Y kromosoma, od čega ih Hrvati imaju 6-7. Posebno zanimljivi podaci, koji objašnjavaju naseljavanja na naša područja, dobiveni su ispitivanjem gena Hrvata po određenim područjima države. Najveći postotak hrvatskog haplotipa, uspoređujući 500 uzoraka, pronađen je na Korčuli, Hvaru, Rabu i Braču, a posebno je važno da je otprilike 70 posto hrvatskog haplotipa Eu7 pronađeno među Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Analizom rezultata zaključeno je da najviše autohtonog stanovništva s hrvatskim genima živi na području Korčula Metković Jablanica Prozor Kupres Sinj Drniš Brač, a najmanje ga je na najzapadnijem području Hrvatske, od Zagorja do Kvarnerskih otoka i Istre. Zagreb je pak, zbog doseljavanja, mješavina cijele Hrvatske i BiH.
Upravo je genska analiza naroda pokazala da podrijetlo nije bilo ključno u nastajanju političkih naroda. Jer, uspoređujući se sa susjednim narodima, doznali smo da nemamo odveć sličnosti sa slavenskim narodima, poput primjerice Poljaka, Ukrajinaca i Mađara. Za područje Srbije, Crne Gore i Slovenije podaci još nisu objavljeni kazao je.
No, iz povijesti se može pretpostaviti da je za vrijeme formiranja hrvatskog političkog naroda vladajući sloj bio sa slavenskim genima. Ovim je istraživanjem dobivena opća slika podrijetla Hrvata, ističe Jurić, no tek će brojnije analize otkriti detalje iz bogate prošlosti našeg naroda.
|