Svi ovi problemi u vezi sa kanalima u ponudi, cijenama, kvalitetom usluge, odnosa prema korisnicima vuku korijen u monopolističkom položaju koji Elta i drugi kablovski operateri imaju u Banjaluci. primjer Broda
http://www.faktor.ba/vijest/monopolistickim-polozajem-na-trzistu-usluga-zaradili-vise-od-300-000-km-189534 ironija je da je ovdje oštećena strana koja je podnijela tužbu Elta
Riječ je o "zabranjenom konkurencijskom djelovanju" iz člana 4. Zakona o konkurenciji
http://bihkonk.gov.ba/datoteka/zok-nesl-prec-srp.pdf koji kaže da su zabranjeni ugovori, sporazumi, izričiti i prešutni dogovori privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprečavanje, narušavanje ili ograničavanje tržišne konkurencije. Pod c) stoji: podjelu tržišta ili izvore snabdijevanja.
Prema članu 27. ovog zakona, konkurencijski savjet će pokrenuti postupak po službenoj dužnosti ako postoji osnovana sumnja da se ograničava ili sprečava tržišna konkurencija. Zahtjev za pokretanje postupka mogu podnijeti sva pravna ili fizička lica ako za to imaju pravni ili ekonomski interes, privredne komore, udruženje poslodavaca, udruženje potrošača, organi izvršne vlasti u BiH.
Evo liste udruženja potrošača u Republici Srpskoj
http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MTT/Za%C5%A1tita%20potro%C5%A1a%C4%8Da/Pages/default.aspx, pa zašto npr. Pokret potrošača RS ne bi podnio zahtjev za pokretanje postupka, sa ciljem zaštite prava potrošača.
Iako mnogi smatraju da organi vlasti ništa ne rade i ne žele raditi u korist građana, imamo par pozitivnih primjera, baš u oblasti telekomunikacija. Npr. na inicijativu jednog političara u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (MB) propisano je da dužina trajanja dopune pripejd kartice za telefon od 10 KM bude minimalno 3 mjeseca. Možda premalo i svakako opet daleko od regije, ali barem je zabilježen neki pomak. Od NG po nalogu Regulatorne agencije za komunikacije izjednečene su cijene poziva prema svim fiksnim mrežama u BiH, već par godina dozvoljen je prenos u drugu mrežu uz zadržavanje broja...
Da se vratim na temu. Problem su i pasivni potrošači koji ponekad opsuju nešto na račun operatera, kukaju a vrlo rijetko pozovu korisnički centar ili, što je najvažnije napišu pismeni prigovor koji je ključan dokaz u bilo kakvim postupcima. Iluzije su da će neko zastupati interes običnog potrošača. Znači, da bi se nešto dobilo, mora se zahtijevati i uporno tražiti.
Dakle, pitanje broj 1 može biti: zašto je cijena pretplate za kablovsku televiziju u Banjaluci 17 KM, a u Mrkonjić Gradu 12 KM? Koje to kanale imaju u ponudi u MG-u, koje u BL? Svi znamo da je razlog u "zdravoj" konkurenciji jer u MG-u postoji drugi kablovski operater kome je omogućeno nesmetano tržišno djelovanje (Telemach). Brčko isto tako.
http://elta-kabel.com/pdf/cjenovnik-januar2017.pdfZašto smo u posljednjih par godina izgubili Sport Klub, NatGeo, Novu TV, Fox-ove bez adekvatne zamjene? Zašto Elta kao neki operateri (Telemach) nemaju u ponudi pakete koji su pogodni za određeni broj korsinika npr. penzinere po cijeni od 13 KM? Zašto ne tražiti izmjenu Opštih uslova poslovanja pa da se za tehničke nedostatke i prekid signala uvede novčana odšeta korisnicima? Pa postoji Regulatorna agencija za komunikacije koja daje saglasnost na opšte uslove. Sve što je u Opštim uslovima u suprotnosti sa Pravilom 69/2013
http://rak.ba/bos/index.php?uid=1446625092 primjenjuje se Pravilo 69_2013. Da li je cijena kabovske u BL kršenje člana 6. stavka 5 Pravila 69/2013?
Dakle, malo se treba uputiti u regulativu, čitati Ugovor, Opšte uslove poslovanja
http://www.elta-kabel.com/slike/2016/07/oup-13-05-2016.pdf,
http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MTT/Documents/%D0%91%D1%80%D0%BE%D1%88%D1%83%D1%80%D0%B0%20-%20%D0%BD%D0%B0%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B8%20%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B0%20%D0%BF%D0%BE%D1%82%D1%80%D0%BE%D1%88%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%B0_398399260.pdf i pismeno tražiti ili osporavati neku uslugu.