chils je napisao:
oooooo polarise dodji ovamo
jest kako nije
amebe majkaro amebe
Donji kraji (lat. Partes inferiores), srednjovj. bosansko područje na srednjem Vrbasu i Sani, između Jajca i Banje Luke. Na tom su prostoru postojale tri stare hrv. župe: Banica u porječju Sane s gradom Ključem, Vrbanja oko istoimene rijeke s gradom Kotorom (danas Kotor-Varoš) i Zemljanik u sr. toku Vrbasa. Kao područje pod bos. vlašću spominju se prvi put 1244. u ispravi Bele IV. U Donjim je krajima ban Prijezda imao baštinske posjede, od kojih je župu Zemljanik 1287. dao u miraz svojoj kćeri Katarini. Potkraj XIII. st. tim su krajem zavladali knezovi Bribirski, a na poč. XIV. st. pojavili su se njihovi rođaci, potomci kneza Stjepana, Hrvatin s braćom. Hrvatin se u ispravi bana Pavla I. Bribirskoga iz 1301. naziva knezom bosanskih Donjih kraja. U borbama između Stjepana II. Kotromanića i Mladina II. Bribirskoga Hrvatinov je sin Vukoslav pristao uz bos. bana, koji mu je poslije za to darovao župe Banicu i Vrbanju, dok je župu Zemljanik držao njegov brat Pavao. Za voj. pohoda kralja Ludovika I. Anžuvinca 1363. protiv bana Tvrtka, ug. je vojska upala u Donje kraje. U tim je događajima na ug. stranu stupio Vlatko Vukoslavić i predao im svoj grad Ključ. Zbog toga čina, nakon ug. poraza, napustio je Donje kraje i nastanio se u Slavoniji. Na bos. strani borio se Vukac Hrvatinić, kojemu je ban Tvrtko 1366. darovao Vukoslavove posjede i župu Plivu s gradom Sokolom, koji je Vukac 1363. obranio od kralja. Njegov sin Hrvoje naslijedio je Donje kraje te ih novim darovnicama još više povećao. On se u ispravi iz 1412. naziva knezom Donjih kraja, a kao svjedoci navedeni su njegovi »dobri ljudi« iz župa Luke, Zemljanika, Vrbanje, Glaža i Sane. Hrvojev sinovac Juraj Vojsalić nosio je 1434. naslov vojvode Donjih kraja kao i njegov sin Petar. Potkraj drž. samostalnosti Bosanskoga Kraljevstva, težište države pomaknuto je iz ist. krajeva zemlje u Donje kraje, gdje je i vladar sve češće boravio sa svojim dvorom. U gradu Jajcu 1461. obavljena je svečana krunidba posljednjega bos. kralja Stjepana Tomaševića. Donji kraj s Jajcem pali su nakratko pod osman. vlast 1463., ali su do kraja te godine oslobođeni i stavljeni pod ug. vlast, odn. uključeni u sastav Jajačke banovine. To je područje konačno potpalo pod osman. vlast potkraj 1527. i bilo uključeno u Bosanski sandžak.
зашто ниси навео извор? ово је цитат са Хрватске енциклопедије (Лексикографског завода Мирослав Крлежа). а чак и они већ у уводној реченици кажу да су Доњи Краји ''srednjovjekovno
bosansko područje na srednjem Vrbasu i Sani''. значи босанско, а не хрватско. а шта си ти горе написао? ''srednjevjekovnа hrvatskа teritorijа''. ниси знао да се Доњи Краји у историјским изворима први пут помињу средином 13. вијека, а Хрватска је пала под Угарску цијели вијек и по раније. дакле, слаба ти је наобразба.
а за оне који би да прошире знање из средњовјековне историје свог завичаја, топло препоручујем:
Јелена Мргић Радојчић- Доњи Краји, Крајина средњовековне Босне(објављена 2002. године у издању Филозофског факултета у Београду, Филозофског факултета у Бањалуци и Историјског института у Бањалуци)
Citiraj:
znaci izmedju jajca i bl minimum 30 km od grada i to se onda uzima ko reper
vas dvojca bi na konkursu za grb panceva ladno ubacili zemunsku tvrdjavu na stit jebaj ga sve je to tu u sat voznje gore dole
како год, Бања Лука је у средњем вијеку била дио Доњих Краја. то је чињеница.
Citiraj:
a to nas opet vraca na vjesto izbjegnuto pitanje da li je trazen grb grada ili grb bosanske krajine
ја мислим да је на ово питање већ неолико пута одговорен, а ево поновићу још једном. Бања Лука није само уже градско језгро (које је представљено на штиту), него и шири простор-
тај шири простор такође треба наћи своје мјесто на грбу (у спољашњим елементима који окружују штит), јер град није острво у мору. и у околини живе неки људи, који плаћају порез. ваљда и они имају нека права?!