Citiraj:
JUBILEJ: Deset godina od kako je SNSD došao na vlast
28/02/2016 Urednik
Druga vlada Milorada Dodika izabrana je 28. februara 2006. čime se SNSD nakon 5 godina (od januara 2001. ) vratio na vlast, gdje je i danas.
Ironija sudbine govori da je Dodiku mandat dao Dragan Čavić, tada predsjednik Srpske i SDS. Danas je Čavić jedan od Dodikovih najžešćih kritičara, a ni ovaj nema lijepo mišljenje o njemu.
Druga ironija kaže da je za tu vladu većinu obezbijedilo 18 poslanika SNSD, devet poslanika PDP, šest poslanika SDA, tri poslanika stranke za BiH, 4 poslanika SDP, poslanik Nove hrvatske inicijative, i dva poslanika DNS. Prema današnjim tvrdnjama SNSD, PDP je zajedno sa pomenutim bošnjačkim strankama dio probosanske koalicije.
Vrijedi izdvojiti da je Dodik po preuzimanju dužnosti rekao da će nova vlada krenuti u borbu protiv organizovanog kriminala i reviziju sumnjivih privatizacija.
Okolnosti
Vrijeme između 2001. i 2006. je vrijeme nestabilnosti. Promijenjene su tri vlade, koje su vodili Mladen Ivanić, Dragan Mikerević i Pero Bukejlović. Neobično je da bi protesti koje je predvodio Dodik i nasilje koje je prijetilo da se otme kontroli, danas bilo okarakterisano kao udar na institucije i rušenje Srpske.
To je vrijeme kada je javni servis Srpske oštro kritikovao vlast, a od 2006. čak i neukusne prepirke sa predsjednikom Srpske. RTRS je izvještavao da je Čavić dao mandat Bukejloviću zato što su u rodbinskim odnosima.
Vlada Pere Bukejlovića otišla je u istoriju kao jedina koja je svom nasljedniku, nakon godinu dana mandata, ostavila suficit u budžetu. Veliki poslovi poput privatizacije Telekoma Srpske i gradnje autoputa Banja Luka Gradiška, zamišljeni su u to vrijeme.
Vrijeme pritisaka
Period prije dolaska Milorada Dodika na mjesto predsjednika vlade je obilježio ogroman pritisak visokog predstavnika Pedija Ešdauna na Srpsku. Ljudima su oduzimana građanska i politička prava, a jedan od traženih uslova bila je reforma policije.
Serijom pregovora koji su vođeni van institucija, došlo se do tzv „aprilskog paketa“ ustavnih reformi, koji je pao glasovima dijela hrvatskih i bošnjačkih poslanika u PSBiH. Vladajuća koalicija je imala dovoljan broj, ali je iz SDA i HDZ dio poslanika glasao „po savjesti“ i istupio iz svojih stranaka (tada je osnovan HDZ 1990). Srpski lideri Čavić, Dodik, Ivanić nastupili su jedinstveno i aprilski paket predstavljali kao veliku pobjedu za Srpsku. Međutim, svako novo pominjanje tih reformi kategorički je odbijano sa srpske strane.
Sredinom 2007. godine na mjesto visokog predstavnika dolazi Kristijan Švarcšiling i svaka priča o tiraniji koja je vladala za vrijeme Ešdauna, Petriča i Vestendorpa pada u vodu.
Izvor: Frontal.rs