PRAVA ISTINA O POPLAVAMA: Kanal Dunav - Sava bi spasio ne samo Hrvatsku nego i susjedne zemlje!
Autor: Dražen BorošDatum: ponedjeljak, 19. svibnja 2014. u 19:47
Sve češći dunavski ili savski poplavni val umjesto da plavi gradove i mjesta u Mađarskoj, Hrvatskoj, BiH i Srbiji s lakoćom se mogao preusmjeriti u navodnjavanje tla za što EU plaća pola eura po kubičnom metru vode. Toliko, naime, EU plaća kako vode ne bi plavile njene članice i do sada je taj novac uzimala jedino Nizozemska. No dok naši političari tu svetu ideju koriste za stjecanje jeftinih predizbornih poena, Austrijanci grade efikasne sustave koji spašavaju živote ljudi i njihovu imovinu.
Iako se ponekad čini kako ideja o gradnji kanala Dunav - Sava datira još od vremena dolaska Hrvata na ova područja, prvi dokument o povezivanju Dunava i Save je iz daleke 1737. godine. Od tada do danas izrađeno je 14 varijanti rješenja kanala Dunav – Sava. I dok su prvi projekti razmatrali samo kanal za plovne svrhe, kasniji su predviđali izgradnju višenamjenskog kanala, u dužini od 61,5 kilometara, koji trebao povezivati Dunav kod Vukovara s rijekom Savom kod Šamca. Trebao je, ali nije.
Tu su temu, rabili mnogi vladari, počevši od nepismene Marije Terezije pa sve do današnjih dana. U posljednje vrijeme ta je priča gotovo nezaobilazna tema svih predizbornih kampanja, no kanal - koji za slavonsku ravnicu i ljude život znači - nikada nije napravljen. I vjerojatno ni neće.
Posljednji koji su izvukli taj projekt bila je vlada Jadranke Kosor nekoliko mjeseci prije zadnjih parlamentarnih izbora. Čak je ideja došla i na dnevni red Sabora, pa su svi saborski klubovi poduprli prijedlog gradnje kanala u četiri faze, no nije se otišlo dalje od početka. Doduše, Sanaderova je vlada sredinom 2000-tih od 61 kilometra kanala Dunav-Sava iskopala nekih 8 km, ali od tada nije više zakopana ni jedna lopata. Nažalost, danas se najbolje vidi što bi takav jedan kanal značio za Hrvatsku, ali i okolne zemlje.
Inače, u neovisnoj Hrvatskoj, još 1991. godine donešena je Odluku o pripremi za izgradnju višenamjenskog kanala Dunav – Sava, koja ni 23 godine kasnije nije realizirana. Budući kanal Dunav – Sava kao višenamjenska građevina uvršten je i u Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske, Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. – 2018.) te Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske (2009. – 2016.). No sve uzalud.
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/1 ... emlje.html