old fashion men je napisao:
Šta fali GMO žitaricama, da nije toga, a obzirom na sebičnost ljudske vrste, pola današnjeg čovječanstva bi pocrkalo od gladi.

Ne da mi se puno pisati i raspravljati, pa ću citirati post sa jedne teme od jednog umnog i pronicljivog forumaša
Lako je nama ovde srati, gdje kad pljuneš košpu nešto nikne, a vode ima neograničeno u izobilju, klima savršena i onaj ko ništa ne radi neće umrijeti od gladi jer hrane ima i raste svugdje oko nas, ali treba nahraniti svijet, treba nahraniti 7 milijardi ljudi i taj broj progresivno raste, a većina živi na području ili bez vode ili gdje nevrijeme i poplave haraju, valja nahraniti te ljude u situacij kad je čovjek čovjeku vuk i kad se hrana rađe razbacuje nego da se da onima koji nemaju jer čovjek je takav, proklet i nezasit.
Zato vam preporučujem da se malo informišete o ovom čovjeku pok. Norman Borlaug, i da se zapitate kako bi svijet izgledao da nije bilo takvih ljudi i njihovih istraživanja, o ovom velikanu postoji i doc. film.
Citiraj:
Prof. Borlaug za svoje je inovacije u agronomiji i poljoprivredi, koje su milione ljudi u zemljama u razvoju spasile od gladi, nagrađen Nobelovom nagradom za mir 1970. godine.
"Voljeli bismo kada bi njegov život bio model za promjenu tuđih života i trud u pomganju ljudskom rodu da se riješi zala. Naš otac je govorio da treba uvijek nastojati dotaknuti zvijezde. Nikada ih zapravo nećemo dotaknuti, ali pokušajmo i vidjet ćemo kako smo ipak malo posuti zvjezdanom prašinom", kaže se u saopštenju što su ga medijima poslali Borlaugova kći Jeanie i sin William.
Norman Borlaug rođen je 1914. godine na farmi u Iowi u porodici norveških korijena. Tokom Velike depresije, teške ekonomske krize tridesetih godina prošlog vijeka, diplomirao je šumarstvo na Univerzitetu Minnesota. Svoj rad na razvoju oplemenjenih usjeva, koji će ga dovesti do Nobela, počeo je nakon Drugog svjetskog rata. Pronašao je soj koji je donosio veliki urod.
Šezdesetih godina prošlog vijeka Norman Borlaug bio je jedan od glavnih protagonista Zelene revolucije, što je grupni naziv za niz mjera u poljoprivredi koje dižu prinose. Kada je 1973. godine otišao u penziju, nastavio je predavati na univerzitetima Cornell i Texas A&M.
"Više nego ijedan čovjek svog doba, Norman Borlaug pomogao je da se nahrani gladni svijet. Odlučili smo ga nagraditi Nobelovom nagradom za mir", saopštio je Nobelov komitet kada je Borlauga 1970. proglasio laureatom.
O Normanu Borlaugu prije nekoliko godina objavljena je knjiga "Čovjek koji je nahranio svijet".