Citiraj:
Gabor Bodiš, bivši zamjenik direktora Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa, a posljednih godina i direktor i glavni urednik mađarske televizije Dunaj u Budimpešti, dolaskom Fidesa na vlast, ostao je bez posla. Televizija je ugašena, kao i brojni drugi nezavisni mediji.
Mađarska je Ustavom koji ukida republiku, postala paradoks u Evropi, ističe Bodiš u razgovoru za RSE.
RSE: Kolega Bodiš, kojim smjerom ide Mađarska?
Protesti u Mađarskoj zbog Orbanovog ustava
Bodiš: Pa ja mislim, iako moja ocena i nije najmerodavnija, da Mađarska ide lošim smerom, i to zbog dva razloga. Prvo, ekonomija je u ruševinama, a premijer Viktor Orban koji je proglasio borbu protiv zaduživanja, Mađarsku je zadužio kao niko do sada. Podaci objavljeni pre dva dana govore o 83-postotnoj zaduženosti zemlje. Drugo, usvajanjem novog Ustava, ova vlada je zaokružila jedan projekat koji upravo vladajućima osigurava ostanak u vlasti, ili uz vlast.
Mađarska: Protesti u Budimpešti
Teško da će iko u dogledno vreme imati u parlamentu dvotrećinsku većinu, pa je izmena ovakvog Ustava kojim se ukida republika gotovo nemoguća. Smisao Orbanovog projekta je da betonira vlast jedne stranke. Na primer, ako i izgube vlast jednostvnom većinom, Fidesovi ljudi ostaju na ključnim državnim institucijama i nakon izbora.
RSE: Znači li to da je Orbanu i Fidesu uspijelo napraviti državu koja je jedan izuzetak, gotovo paradoks u Evropskoj uniji?
Bodiš: Apsolutni paradoks. Tako se nešto nikada nije desilo u Uniji, i zato su njene institucije u nedoumici kako postupiti. Nije predviđeno kako da se reaguje na takav slučaj. Viktor Orban i njegova vlada ruše sve principe Evropske unije, i to, dosad, nekažnjeno. Postoje mišljenja da bi Mađarska trebalo da bude izbačena iz EU. To je dugotrajan i mukotrpan proces i niko ozbiljan u to ne veruje. Može se desiti da se Mađarskoj oduzme pravo glasa u evropskim institucijama, i to je najveća kazna koja je predviđena poveljama Unije.
Nezavisni mediji uništeni
RSE: 2011. je prošla u znaku zauzdavanja medija. Evropska komisija, međunarodna novinarska udruženja su upozoravala na ograničavanje medijskih sloboda. Neki novinari su štrajkali glađu, no to nije pomoglo da se onemogući vladi kontrola medija, i da se zaustavi uništavanje nezavisnih medija.
Čak je za vreme Slobodana Miloševića bila veća sloboda štampe u Srbiji, nego danas u Mađarskoj.
Bodiš: Nezavisni mediji su apsolutno uništeni. Sada mogu da kažem, kao čovek koji je živeo u Jugoslaviji, za vreme Miloševića, da je čak i za njegovo vreme bila veća sloboda štampe u Srbiji, nego danas u Mađarskoj. Na primer, državna televizija je demonstracije protiv vlade i Viktora Orbana, koje su izbile povodom proglašenje Ustava, spomenula u dve rečenice, a snimka je pokazivala samo kordon policije ispred Opere gde se održavala svečanost. A bilo je, po nekim procenama, izmedju 50 i 100 hiljada demonstranata. Prvi put su opozicijske stranke i nevladine organizacije protestovale zajedno protiv vlade.
RSE: Da li bi građansko nezadovoljstvo moglo dovesti do izvanrednih izbora i istinske demokracije u Mađarskoj?
Bodiš: Ja mislim da protesti ne mogu dovesti do izvanrednih izbora. Oni se mogu desiti samo u režiji Viktora Orbana ukoliko on proceni da će za godinu dana izgubiti toliko da će nestati s političke scene. Raspisaće ih kako bi spasio što se može spasiti. Mislim da u samoj Mađarskoj, možda grešim, možda kada dođe do veće bede, dođe do revolta većih razmera, no u to nisam siguran. Samo spoljni pristisak može dovesti do promene situacije. Primer za to je inicijativa bivšeg američkog ambasadora u Budimpešti Marka Palmera i univerzitetskog profesora Charlesa Gatia američkom Kongresu da se ponovno otvori Radio Slobodna Evropa na mađarskom jeziku.
Citiraj:
BURA NEGODOVANJA/MAĐARI PROMIJENILI POREDAK: Bog ušao na velika vrata u mađarski ustav
Nedjelja | 01.01.2012.
Novi mađarski ustav, koji je naišao na neodobravanje i u zemlji i širom svijeta, stupio je danas na snagu, a kritičari upozoravaju da je u Mađarskoj pod premijerom Viktorom Orbanom, možda nepopravljivo, došlo do naglog urušavanja demokratije
Opozicija je za sutra najavila proteste, dok će vlada, koja je od stupanja na dužnost u maju 2010. godine usvojila čitav niz kontroverznih zakona, novi ustav proslaviti na svečanosti u zgradi opere.
U novogodišnjem obraćanju predsjednik Pal Šmit poručio je da bi novi ustav mogao da stvori "snažnu Mađarsku i život koji smo svi čekali i žejleli", javila je mađarska novinska agencija MTI.
Ustav je usvojen u aprilu zahvaljujući dvotrećinskoj većini u parlamentu koja Orbanovoj vladi desnog centra omogućava laku izmjenu zakona.
Ovo je "jednopartijski, nelegitiman ustav koji je za sve demokrate neprihvatljiv", rekao je portparol opozicione Demokratske koalicije (DK) Čaba Molnar, optužujući vladu za "ukidanje demokratije i države zakona", javila je agencija France press.
Vlada u Budimpešti istrajala je na uvođenju novog ustava i pored međunarodnih kritika i uprkos tome što je od EU i MMF-a zatražila kredit u iznosu od 15 do 20 milijardi eura za izlazak iz krize.
Prema novom ustavu, zemlja se više neće zvati Republika Mađarska, već samo Mađarska.
U tekstu ustava izričito se spominje Bog, brak se definiše kao zajednica između muškarca i žene i propisuje se da život počinje začećem.
Kritičari ističu da novi ustav ograničava ovlaštenja suda, ugrožava medijski pluralizam i ukida nezavisnost sudstva, a da će kontroverzni zakoni ograničiti nezavisnost centralne banke, na svakim budućim izborima prednost dati Orbanovoj stranci Fides i vezati ruke budućim vladama.
TANJUG
Svi to rade, kada su ekonomski skrhani igraju na kartu nacionalizma, ali biće zanimljivo kako će se Evropa postaviti prema ovome.