Citiraj:
BEOGRAD – Skoro 37 odsto učenika srednjih škola, koji su učestvovali u istraživanju „Stavovi i vrednosne orijentacije srednjoškolaca u Srbiji”, ima ekstremno šovinističke i rasističke stavove prema Romima, a svaki deseti podržava fizičko nasilje nad ženama, rečeno je danas na konferenciji na kojoj je predstavljeno to istraživanje.
Istraživanje, koje su organizovali Agencija za evropske integracije i saradnju sa udruženjima i Omladinska grupa Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, pokazalo je i da skoro petina ispitanih smatra da su pripadnici romske populacije „mentalno manje sposobni da uče”, dok 41 odsto misli da su pripadnici LGBT populacije bolesni.
Sa stavom da osobe drugačije seksualne orijentacije zaslužuju batine složilo se 22 odsto ispitanih, dok je 20 odsto onih koji su na pitanje „Treba li ih izbaciti iz škole”, odgovorili pozitivno.
Oko 62 odsto srednjoškolaca je bilo svedok fizičkog zlostavljanja, a njih 13 odsto priznalo je da je bilo žrtva fizičkog nasilja.
Rezultati istraživanja pokazali su i da su žene skoro pet puta manje tradicionalne od muškaraca i skoro četiri puta više liberalne.
Da su porodica i brak svetinje smatra 77 odsto ispitanika, da je žena jedino ispunjena kad postane majka - 30 odsto, a svaki peti smatra da društvo loše tretira žene.
Za zabranu abortusa zalaže se 40 odsto ispitanika, dok polovina smatra da je on greh.
Ohrabrujući je podatak da je 61 odsto ispitanih srednjoškolaca navelo da bi, kada bi znalo za slučajeve nasilja u porodici to i prijavilo, dok 80,5 odsto smatra da i muškarac treba da bude uključen u roditeljstvo, kako bi žena mogla da se posveti i drugim stvarima.
Sociolog i autor publikacije Marija Radoman istakla je da u srednjim školama u Srbiji postoji jedan broj srednjoškolaca koji imaju ekstremne stavove o LGBT zajednici, dok su sa druge strane oni „liberalni”, i da je jako važno da neopedeljeni pređu na njihovu stranu i ne postanu homofobni.
„Na koju stranu će preći neutralni zavisi od opšte društvene klime”, istakla je Radoman.
Predsednik Radne grupe za utvrđivanje prioriteta bezbednosti ljudi i imovine u gradu Beogradu Dejan Ranđić naglasio je da su rezultati istraživanja „signal upozorenja” kakav će sistem vrednosti srpsko društvo imati u budućnosti, zbog čega je potrebno reformisati obrazovanje i promeniti „opštu sliku” koja postoji u zajednici.
Ranđić je istakao da je, kada se čuju rezultati istraživanja, neminovno poređenje sa 90-im godinama, kao i da danas ne postoje jasno definisane razlike između dobra i zla, ljubavi i mržnje, tolerancije i netolerancije.
Prema njegovim rečima, da bi se sistem promenio potrebno je raditi sa učenicima u osnovnim i srednjim školama kako bi razvili toleranciju i naučili da prihvataju razlike među ljudima.
Direktor Agencije za evropske integracije Danko Runić naveo je da rezultati istraživanja govore da postoje stereotipi, koji vode ka predrasudama, koje dovode do diskriminacije, a ona je osnova za kršenje ljudskih prava.
U istraživanju koje je sprovedeno od aprila do juna ove godine, učestvovalo je 630 srednjoškolaca iz Beograda, Novog Sada, Kruševca, Zrenjanina, Niša i Novog Pazara.
------------------------------------------------
Ombudsman:U društvu se obnavljaju nacističke ideje
NOVI SAD – Pokrajinski ombudsman Aniko Muškinja Hajnrih upozorila je danas da se, delovanjem raznih grupa i organizacija, u društvu obnavljaju nacističke ideje i pozvala na pravovremeno reagovanje u odbrani temeljnih ljudskih prava.
U saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, 9. novembra, ta pokrajinska institucija je istakla da posebno uznemiruje to što nacističke ideje nalaze plodno tlo među mladim ljudima.
Kako je dugogodišnja politička, ekonomska i kriza identiteta doprinela da se u društvu smanji otpornost na te ideje, pokrajinski ombudsman zahteva doslednu primenu zakona, efikasnu i pravovremenu reakciju državnih organa u odbrani temeljnih društvenih vrednosti.
Svaka neodlučnost u odbrani ljudskih prava i dostojanstva svakog pojedinca stvara prostor za širenje netolerancije, ksenofobije, antisemitizma, rasizma i svake druge vrste netrpeljivosti, navedeno je u saopštenju.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma ustanovljen je u znak sećanja na „Kristalnu noć” 9. novembar 1938. godine, kada su u organizaciji nacističkih vlasti u Nemačkoj, razbijanjem izloga, spaljivanjem sinagoga i ubistvima počeo pogrom nad Jevrejima.
U holokaustu koji je potom usledio, do kraja Drugog svetskog rata stradalo je nekoliko miliona Jevreja.
Tanjug
objavljeno: 08.11.2011.
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/ ... ma.lt.html