banjalukaforum.com

Boga m' bilo je onih koji su i umirali na licu mjesta.
Nista invalid, odmah lopata i raka.
Cak i onaj poznati fotograf, jbg ne znam ime, je svjestan smrti otisao tamo i slikao rusevine.

Antinuklearni protesti u Tokiju i Nagoji


Objavljeno 27.3.2011 u 13:28

Stotine ljudi pridružilo se antinuklearnim protestima u Japanu, nakon najgore atomske nesreće u nuklearki Fukushima usljed zemljotresa i cunamija koji su pogodili zemlju.

Oko 300 ljudi u Tokiju, noseći gas maske, prošlo je ispred sjedišta kompanije "Tokio Electric Power", koja upravlja nuklearkom Fukushima Daichi, uzvikujući "Ne trebaju nam nuklearke!"

Približno isti broj demonstranata izašao je na ulice centralnog grada Nagoja, okupljajući se ispred prostorija regionalne energetske kompanije "Chubu Electric Power", uzvikujući "Ne želimo drugu Fukushimu".

"Želim da mogu da izaberem način svog života, a ne da ostavim opasnost generacijama koje dolaze", kaže 63-godišnji stanovnik Nagoje Šigeko Furumići.

Aktivisti za zaštitu životne sredine već dugo upozoravaju na opasnost koju predstavlja nuklearka Hamaoka, kojom upravlja "Chubu Electric Power", oko 120 kilometara od Nagoje, na obali Pacifika, u prefekturi Šizuoka.

Ova nuklearka nalazi se u takovanoj zoni subdukcije ili uvlačenja u blizini tačke trenja dodirivanja dvije tektonske ploče, što znači da je oblast podložna zemljotresima.

Japan, koji je na udaru 20 posto svih velikih zemljotresa, generiše oko 30 posto struje od nuklearki.

Nuklearka Fukushima Daichi, oko 250 kilometara sjeverno od Tokija, teško je oštećena u zemljotresu jačine 8,9 stepeni Rihtera i u cunamiju koji je uslijedio, koji je ostavio pustoš na sjeveroistočnoj obali zemlje 11. marta.

Niz eksplozija i curenje radijacije pogodili su nuklerku, kojoj su oštećeni sistemi za hlađenje. Radijacija je kasnije zarazila hranu i vodu u toj oblasti.

"Japan je uvijek lagao u isticanju dobrih strana nuklearki", rekao je jedan od demonstranata Atsuči Fuđuki.

Foto: Reuters

Sve je to lijepo, ali od čega misle da dobijaju struju? Vjetrenjača?

Sad citam da se svega cca. 13 % svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nuklearnim elektranama! A postoji oko 400 nuklearnih elektrana u svijetu. Ljudi su izlozeni tolikom riziku, toliko neodgovorno pristupamo prirodi, samo zbog tih - da kazem-- pisljivih 13 % ?
A onolika Sahara lezi netaknuta, sunceve energije ima na pretek, mogla bi citava planeta zasvijetliti pomocu solarne energije.

Od cega dobijaju onih 70% struje ako samo 30% ide od nuklearki?

In 1950 coal supplied half of Japan's energy needs, hydroelectricity one-third, and oil the rest. In 1988 oil provided Japan with 57.3% of energy needs, coal 18.1%, natural gas 10.1%, nuclear power 9.0%, hydroelectic power 4.6%, geothermal power 0.1%, and 1.3% came from other sources. By 2001 the contribution of oil had declined to 50.2% of the total, with rises in the use of nuclear power and natural gas.[7]

Od cega dobijaju onih 70% struje ako samo 30% ide od nuklearki?

Mozda je za podforum Nauka, ali je isto tako vezano i za ovu temu:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/nuklearna-energija--je-li-torij-rjesenje-svih-problema/544671.aspx

Torij je, usto, jeftin i može se pakirati u mnogo manje dimenzije. Gradić od 1000 stanovnika torijski reaktor od 1 MW koštao bi 250 dolara po osobi - godišnje bi bilo potrebno oko 20 kilograma torija, što znači da bi im se računi za električnu energiju spustili na nekih 0,5 dolara godišnje.

RAZINA radioaktivnog joda u moru pokraj nuklearke Fukushima pogođene razornim potresom 11. ožujka dosegnula je najvišu razinu do sada te je 4.385 puta veća od dopuštene, izvijestila je japanska agencija za nuklearnu sigurnost.

Mjerenje obavljeno u petak pokazivalo je 1.250 puta veću razinu radioaktivnog joda od dopuštene, u subotu je ona bila 1.850 puta te u utorak 3.355 puta veća od dopuštene.

Agencija savjetuje vladi da proširi zonu obvezne evakuacije koja je sada na 20 kilometara udaljenosti od Fukushime, dok se na 30 kilometara udaljenosti stanovništvu savjetuje da napusti to područje.

Ruska znanstvenica: Katastrofa u Fukushimi je mnogo gora od one u Černobilu


Foto: AFP

RUSKA znanstvenica Natalia Mironova upozorava kako je nuklearna katastrofa u Fukushimi "mnogo veća od od one u Černobilu" te bi moglo dovesti do toga da će se morati mijenjati međunarodna ljestvica snage nuklearnih katastrofa.

"Černobil je predstavljao eksploziju prljave bombe. Sljedeća prljava bomba je Fukushima i stajat će mnogo više u ekonomskom i ljudskom smislu", tvrdi Mironova. Mironova je inženjer termodinamike te je postala vodeći ruski antinuklearni aktivist nakon černobilske katastrofe 1986. godine.

"Černobil je imao samo jedan reaktor"

"Fukushima je mnogo veća od Černobila", upozorava Mironova. "Černobil je dobio razinu 7, a imao je samo jedan reaktor te je kriza trajala dva tjedna. U nuklearki kriza traje već tri tjedna, a imamo četiri reaktora za koja znamo da su u kritičnom stanju", kazala je znanstvenica.

Izvor curenja radioaktivnosti iz nuklearke Fukushima Daiichi u Tihi ocean je danas napokon otkriven. Japanski službenici zaduženi za nuklearnu sigurnost danas su potvrdili da voda s visokom razinom radioaktivnosti istječe iz oštećene nuklearke, izvještava CNN.

"Pukotina u betonskom spremniku"

"Danas je uočeno da voda istječe iz novootkrivene pukotine u betonskom spremniku kod reaktora 2", rekao je glasnogovornik Japanske agencije za nuklearnu i industrijsku sigurnost Hidehiko Nishiyama.

Voda iz dva metra dubokog betonskog spremnika istječe kroz pukotinu dugačku 20 centimetara. Međutim, službenik Tokyo Electric Power Companyja (TEPCO) novinarima nije mogao objasniti kako je radioaktivna voda uopće došla do spremnika koji inače služi za skupljanje tekućine.

Mjerenja u zraku iznad toga mjesta pokazuju da je razina radioaktivnosti 1.000 milisiverta po satu, odnosno 330 puta veća od doze kojoj je prosječni stanovnik industrijski razvijene zemlje izložen u jednoj godini. Ipak, stručnjaci tvrde da se ta radioaktivnost raspršuje golemim oceanom te da ni znatno veća razina radioaktivnosti ne bi imala većeg utjecaja na ocean. TEPCO namjerava spremnik zaliti betonom kako bi se spriječilo daljnje istjecanje.

index