|
Od ljeta brže u Evropu
Autoput Banja Luka - Gradiška trebao bi da bude u funkciji sredinom iduće godine, a poslije izgradnje novog mosta preko rijeke Save i priključenja na autoput Zagreb - Beograd, Republika Srpska dobiće najkraću i najbržu drumsku vezu s Evropom.
Upravo zbog toga, po mišljenju direktora Javnog preduzeća "Autoputevi Republike Srpske" Dušana Topića, isplatiće se sve godine, mjeseci i dani, potrošeni na izgradnju ove savremene, evropske saobraćajnice, koja će, umnogome, promijeniti kompletnu sliku i Banje Luke i Republike Srpske.
- Sjenku na ovaj posao baca jedino to što u isto vrijeme nećemo imati i most preko rijeke Save, tako da će vozači, koji se novim autoputem budu vozili do Gradiške, neko vrijeme morati granicu između RS i Hrvatske da prelaze na starom graničnom prelazu u Gradišci. Svjesni smo da će to donijeti nove gužve i opterećenja u samom gradu, ali to će biti privremeno, jer bi uskoro trebalo da počne i izgradnja mosta - rekao je Topić.
FOKUS: Zbog čega se tako kasno ušlo u taj projekat i kada bi, po vašem mišljenju, trebalo da počne izgradnja mosta preko Save?
TOPIĆ: Malo se i kasni u odnosu na ono kako je planirano, ali se ispostavilo da je to malo komplikovanija situacija, jer je riječ o međudržavnom projektu. Detalji su dogovoreni prije mnogo godina, ali je sporo išlo usaglašavanje između Hrvatske i BiH. Budući da je bilo mnogo tema za međusobne dogovore, primjera radi, most na Pelješcu, priča o mostu u Gradišci, uvijek je nekako padala u drugi plan na svim sastancima međudržavnih grupa. To je samo jedan od razloga, zbog kojih se kasnilo. Moram reći da je Hrvatska veoma zainteresovana, ne samo za ovaj most, već za cijeli pravac našeg autoputa, jer bi u budućnosti ta saobraćajnica trebalo da ide ka jugu, odnosno prema Glamoču, Livnu, pa sve do Splita. Sad smo se ponovo vratili na tu temu i u toku je izrada projektne dokumentacije, jer se sve finansira popola, što je inače i praksa kada su ovakve građevine u pitanju. Dokumentacija bi trebalo da bude gotova do kraja ove godine, ali s obzirom na najavljena kašnjenja, ne vjerujemo da će to biti okončano do proljeća naredne godine. Kada dobijemo tu dokumentaciju, imaćemo na osnovu čega da raspišemo tender za izvođača radova, čime bi se stekli uslovi za početak radova već u narednoj godini.
FOKUS: Jeste li zadovoljni dinamikom radova? U kojoj je fazi izgradnja prvog autoputa u Republici Srpskoj?
TOPIĆ: Prije nego odgovorim na to pitanje, moram da kažem da smo mi, kao preduzeće, u ovu priču ušli tek 2009. godine, po zvaničnoj registraciji "Autoputeva RS". Prije nas, poslove je vodilo JP "Putevi RS", a budući da se posao gomilao, Vlada je odlučila da formira posebno preduzeće, u čijoj će nadležnosti biti izgradnja mreže autoputeva. Moram naglasiti da je prva faza autoputa, na pravcu od Glamočana do Mahovljana, u trenutku preuzimanja poslova od "Puteva RS" bila već 95 odsto završena. Trasa do Gradiške trebalo bi da bude gotova do sredine iduće godine, uključujući i mahovljansku petlju, koja bi trebalo da spaja prvu i drugu fazu autoputa.
FOKUS: Gledajući s ove vremenske distance, mislite li da se autoput Banja Luka - Gradiška mogao završiti i ranije? Ugovor je potpisan krajem 2002. godine, prvi radovi su počeli 2004. godine, sada je 2010. godina.
TOPIĆ: Mi smo u to vrijeme bili apsolutni početnici u ovom poslu. Imali smo vrlo malo iskustva, ali to nije nikakvo opravdanje. Da li je trebalo tako ili se moglo uraditi nešto drugačije, sada je nepotrebna priča. U tako obiman i složen posao, krenulo se bez iskustva i greške su bile neminovne. Imali smo nekvalitetan i nepotpun projekat, neobavljenu eksproprijaciju i neiskune izvođače, nadzor i investitore. Ovo što se desilo, moglo se i očekivati, ali se takve stvari dešavaju i u drugim zemljama. Već ovaj drugi projekat, na drugoj fazi autoputa, urađen je mnogo bolje, u smislu projektne dokumentacije, mada se i tu ušlo bez potpuno obavljene eksproprijacije, što nam je stvaralo određene probleme. To se prvenstveno ogleda u određenom kašnjenju radova u toj drugoj fazi. Sad se pripremamo za izgradnju autoputa Banja Luka - Doboj, pa smo dosta toga naučili na sopstvenim greškama, tako da će taj projekat biti znatno drugačiji od ovog. Prvo što smo uradili bilo je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i tu je praktično za svih 72 kilometra već obavljena eksproprijacija. Imamo mali broj slučajeva, koji su na sudu, ali to ne ometa ulazak u posjed i početak rada.
FOKUS: Kad već pominjete eksproprijaciju, da li ste zadovoljni tim procesom? Mogu li vlasnici parcela, koje su izuzete za gradnju autoputeva, biti zadovoljni postignutom cijenom?
TOPIĆ: Prvo ću reći da smatram da, generalno gledano, ljudi su dobro prošli. Vlasnici zemlje su mogli postići solidnu cijenu, a oni koji su se žalili, sudskim putem su uspjeli da isposluju nešto veću nadoknadu. Naravno, ne svi, već pojedini, gdje je to bilo opravdano. Tu treba još dodati i to da su vlasnici parcela, koje su bile predmet eksproprijacije, odmah isplaćivani. Uvijek imate određen broj ljudi, koji će biti nezadovoljni. Objektivno, teško je reći šta je tu realna cijena. Koliko je plaćano, zavisi od oblasti, koja je bila predmet eksproprijacije. Recimo, imali smo na potezu Banja Luka - Doboj, na području opštine Derventa i Doboj, neke zabačene dijelove, gdje je kvadrat zemljišta koštao 3,5 KM, dok je u dijelu Laktaša, gdje trasa prolazi kroz naseljeno mjesto, kao i u Prnjavoru, cijena zemljišta išla i do 80 KM po kvadratnom metru. Iz ovog svega, što smo do sada uradili, uspjeli smo da ostanemo u okviru nekog prosjeka od milion maraka po kilometru autoputa. To su iskustva iz okruženja, a u tom obimu smo se kretali i na relaciji Banja Luka - Gradiška. Znači, do sada smo za ovih 70 kilometara Banja Luka - Doboj isplatili 50 miliona maraka. Ovo što je ostalo, vjerovatno će biti utrošeno na slučajeve, koji su na sudu.
FOKUS: Pored ove dvije saobraćajnice, šta će činiti buduću mrežu autoputeva RS, kojom vaše preduzeće treba da upravlja?
TOPIĆ: JP "Autoputevi RS" trebalo bi da upravljaju mrežom autoputeva u Republici Srpskoj. U toj mreži je 1 + 5 autoputeva, odnosno jedan je ovaj koji se već gradi, odnosno pravac od Banje Luke do Gradiške, plus pet novih dionica. Tih pet dionica se nudi u koncesiju i podijeljene su u dvije grupe prioriteta. U prvoj grupi prioriteta su dvije dionice, odnosno Banja Luka - Doboj i dio koridora 5C, koji prolazi kroz Republiku Srpsku, odnosno od Doboja do Modriče u ukupnoj dužini od 46 kilometara. Za te dvije dionice, projektna dokumentacija je već urađena, a za pravac Banja Luka - Doboj, urađena je i eksproprijacija. Za koridor 5C iduće godine ćemo početi s eksproprijacijom. Imamo još tri dionice, koje spadaju u drugu grupu prioriteta. Jedna od tih dionica jeste produžetak autoputa Banja Luka - Gradiška do Glamoča, zatim Banja Luka - Novi Grad i veza sa Srbijom, odnosno od Modriče do granice sa Srbijom. Za ove dionice tek treba da se uradi kvalitetna planska i studijska dokumentacija, da se pripremi studija opravdanosti, koja će pokazati da li je gradnja tih saobraćajnica opravdana i isplativa, ako ne sada, bar u nekom periodu od 10 godina. Prema tome ćemo se ravnati dalje. Na nama je da do kraja iznesemo priču o ovim prioritetnim dionicama, za koje su već urađene studije i za koje postoji ogroman interes koncesionara i stranih banaka.
Mnogo posla, malo ljudi
FOKUS: Da li "Autoputevi RS", kadrovski, mogu da odgovore zahtjevinim zadacima koji su pred vama?
TOPIĆ: Daleko od toga da možemo da odgovorimo na sva zahtjevna pitanja i izazove. Za ovih godinu dana, broj zaposlenih sa sedam povećali smo na 10. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati još pet novih kolega. Neophodno je popunjavanje po svim sektorima, da bi mogli kvalitetno raditi i odgovoriti na sve zadatke. Vidimo da je pred nama mnogo posla i zadataka. Nismo ispunili plan popune radnih mjesta, jer smo mi ipak javno preduzeće, tako da su nam finansije jedan od ograničavajućih faktora, zbog čega to ide malo sporije i teže.
Izgradnja mahovljanske petlje za 24 mjeseca
FOKUS: Mahovljanska petlja je bila vaš prvi veliki izazov?
TOPIĆ: Na to smo posebno ponosni. Kao prvo, to je veliki objekat, koji se gradi kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj, tako da je to praktično bio naš prvi kredit. Riječ je o iznosu od 21 milion evra, plus pet miliona Evropske komisije nepovratnih sredstava. U aprilu ove godine počela je izgradnja mahovljanske petlje i predviđeno je da se taj posao okonča za 24 mjeseca, znači, do aprila 2012. godine.
|
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
