Citiraj:
Dosadašnji selektor fudbalske reprezentacije Srbije Radomir Antić, koji je danas odlukom Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Srbije (FSS) smenjen sa te funkcije, 49. je stručnjak koji je sedeo na klupi našeg državnog tima od 1920. godine.
Antićev naslednik Vladimir Petrović postao je 50. predvodnik reprezentacije i četvrti stručnjak koji će raditi sa najboljim fudbalerima Srbije od njenog osamostaljenja 2006. godine.
Pižon je trenerskim poslom počeo da se bavi 1989. godine, a najveći uspeh postigao je sa mladom reprezentacijom Srbije i Crne Gore plasmanom u finale šampionata Evrope 2004. u Nemačkoj.
Nekada jedan od najboljih fudbalera Jugoslavije, najveći deo igračke karijere proveo je u Crvenoj zvezdi. Bio je predvodnik generacije "crveno-belih" koja se 1979. godine domogla finala Kupa UEFA. Zbog velikog doprinosa sjajnim rezultatima našeg najtorfejnijeg kluba pripala mu je počasna titula "četvrte Zvezdine zvezde".
Nakon desetogodišnjeg staža u redovima crveno-belih, tokom kojih su osvojene četiri titule prvaka Jugoslavije i jedan pehara namenjen pobedniku Kupa maršala Tita, Petrović je 1982. odlučio da karijeru nastavi u Arsenalu, pa u belgijskom Antverpenu. Poslednje igračke dane proveo je u Francuskoj i Belgiji, braneći boje Bresta, Standarda iz Liježa i Nansija.
Krunu Petrovićeve igračke karijere predstavaljaju nastupi u dresu jugoslovenskog državnog tima na šampionatima sveta 1974. u Nemačkoj i osam godina kasnije u Španiji.
Na trenersku klupu seo je 1989. godine, kao pomoćnik "druge Zvezdine zvezde" Dragoslava Šekularca i u debitantskoj sezoni okitio se titulom prvaka Jugoslavije.
Sedam godina kasnije postao je prvi trener Crvene zvezde, a sa talentovanom generacijom, koju su predvodili Dejan Stanković, Perica Ognjenović i Zoran Njeguš, osvojio je Kup Jugoslavije 1996 godine. Sledeće sezone Zvezda je pod njegovom komandom eliminisala škotski Harts i nemački Kajzerlsautern, da bi u osmini finala Kupa pobednika kupova budući osvajač trofeja, slavna Barselona, bila bolja. Uspeh tog tima najveći je u Zvezdinoj istoriji nakon raspada zajedničke države.
Kratko je radio u novosadskoj Vojvodini, a na funkciju trenera Crvene zvezde vratio se 2009. godine i sa skromnim timom beležio solidne rezultate u domaćim takmičenjima. Uprava Crvene zvezde, na čelu sa Vladanom Lukićem, uručila mu je otkaz u martu ove godine nakon poraza od Metalca u Kragujevcu (2:1), iako se ekipa nalazila na čelu prvoligaške tabele.
Od stranih klubova Petrović je predvodio belorusku Slaviju iz Mozera i kinseski Dalijen, sa kojima je osvajao trofeje u nacionalnim šampionatima i državnim kupovima. Obavljao je funkcije selektora Kuvajta i Kine, ali bez značajnijih rezultata.
Ovu sezonu počeo je kao trener rumunskog Temišvara i za kratko vreme zabeležio bilans od jedne pobede i dva nerešena rezultata u prvenstvu. U kvalifikacijama za Ligu Evrope engleski Mančester Siti bio je prejak za tim iz rumunskog dela Banata.
O dosadašnjim selektorima
Najduži selektorski staž imao je Ivica Osim, koji je na klupu "plavih" seo 29. oktobra 1986. godine nakon neuspeha u kvalifikacijama za šampionat sveta u Meksiku, a napustio je 23. maja 1992, neposredno uoči Evropskog prvenstva u Švedskoj, na kome Jugoslavija nije učestvovala zbog sankcija.
Nekadašnji reprezentativac i kasnije veoma uspešni trener sarajevskog Željezničara i Partizana samostalno je vodio A selekciju na 51 utakmici, a u komisiji sa Ivanom Toplakom na još tri meča, što ga čini rekorderom.
Kao selektori Jugoslavije neporaženi su bili Stevan Vilotić (zabeležio dva nerešena rezultata na isto toliko mečeva) i Dražan Jerković, čiji su izabranici u jedinom meču pobedili.
Suprotan učinak, odnosno skor bez pobede, sa reprezentacijom imaju Todor Sekulić, Dušan Zinaja i Ante Mladinić.
Jedinstven primer je Slavko Luštica, koji je nepunih pet meseci obavljao funkciju prvog trenera državnog tima, a u tom periodu "plavi" nisu odigrali nijednu zvaničnu utakmicu.
Bivša Jugoslavija bila je poznata kao zemlja u kojoj se rado prihvatala praksa kolektivnog odlučivanja, pa je takvu sudbinu delila i reprezentacija naše zemlje.
Od 1945. do 2001. godine najbolje fudbalere sa ovih prostora predvodilo je čak 14 selektorskih komisija. Najbrojnije, kojima je Savez pribegavao u tri navrata, činilo je čak pet članova.
Od raspada zajedničke države 1992. godine državni tim Jugoslavije, Srbije i Crne Gore i samostalne Srbije predvodila su desetorica trenera i jedna komisija, koju su 2001. godine činili Vujadin Boškov, Ivan Ćurković i Dejan Savićević.
Jedini stranac koji je imao čast da predvodi srpsku reprezentaciju bio je Španac Havijer Klemente. "Mali Napoleon" došao je na velika vrata na kormilo "belih orlova", ali je nakon neuspeha u kvalifikacijama za kontinentalno prvenstvo 2008. godine u Austriji i Švajcarskoj smenjen.
_________________
I'm Winston Wolfe. I solve problems.
http://www.youtube.com/watch?v=X-7H5rX77P4Елвисе, иди матерет' пробуш' им гуму.