Hertzog je napisao:
Ja sam za... Po meni ova NLB liga nije donela nista dobro... sve ostalo isto jedino su dugovi klubova narasli... Ili nas postuju kao klupski najjacu zemlju u ligi ili dovidjenja
Citiraj:
Završi se još jedna NLB sezona (ligaški deo). Najveći dobitnik je Hemofarm, ako čelnici Evrolige, poput ovih iz NLB, ne promene obećano da će dva Jadranca (uz Vrščane i Budućnost) u kvalifikacije za elitno klupsko takmičenje Starog kontinenta. U Milenijumu će krajem aprila na repertoaru biti i Fajnal for, tako da prvo mesto Ciboni ne znači ništa, kao ni Partizanu drugo. Jer, nema bodovanja, ali ni plej-ofa, što samim tim oduzima regularnost ligi, koja jeste bila ujednačenija, ali to ne znači i kvalitetnija nego lani, pogotovo zbog igrača koji su je napustili, kako letos (Tripković, Tepić, Veličković, Lazme, Marinović, Ovens, Anderson, Dašić, Gečevski….) pa do onih tokom sezone (Dragićević, Tomić).
Od naših klubova Partizan je opet najbolji. Crno-beli nisu dominirali kao prethodne dve sezone, ali su uprkos svega (kasnijeg priključenja stranaca, američke turneje, odsustva Marića, slabijeg sastava nego lani) mogli opet do prvog mesta, ali ih je u tome sprečila Cedevita u sredu. Iako mu je u odnosu na ostale naše, ligaški deo bio najmanje bitan, jer su sigurni dogodine u Evroligi, šampioni su opravdali taj epitet pristupom, borbenošću, ali i kvalitetom. Nisu kalkulisali ni pred mnogo važnije evromečeve, grizli su u Sarajevu, kao i Ljubljani i Zagrebu, o čemu svedoče i dva isključenja Vujoševića (što po NLB pravilniku košta), ne puštajući nikoga. Da li su mlađi poput Đekića ili Mitrovića trebalo da dobiju i veću minutažu, najbolje zna ipak Vujošević, jer on ih je doveo i gurnuo u vatru.
Hemofarm je u Milenijumu sigurno teži rival od Olimpije (da se nije izgubilo od Cedevite), a po mom mišljenju čak i od Cibone, ali do trofeja se ne bira vreme za pobedu nad rivalima, u polufinalu ili finalu.
Hemofarm je tri puta izgubio dobijeno ove sezone od Partizana (uz Kup u Nišu, dva puta Božic), ima slabiji skor i u Milenijumu, ali tradicija postoji da bi se rušila. Uz sve Vrščani će se spremati za F-4 NLB lige, a Partizan preko Makabija pokušati, ali na F-4 Evrolige.
Lukajić je prodrmao ekupu, u skladu sa nadimkom - Struja, uprkos problema sa Pavkovićem. A, oni koji ističu sreću i trojku sa pola terena Markovića u Trnskom preko ruke, neka se sete koliko puta su uz zvuk sirene gubili Vrščani. Da ne misle da mogu do drugog prstena (prvi u Pioniru protiv Partizana), u Hemofarmu se sigurno ne bi prihvatili organizacije. Ipak mnogo bitnije od titule bio bi plasman u Evroligu.
Radnički je herojski odigrao sezonu i možda najviše doprineo da četvrti tim iz naše Superlige ne plaća pozivnicu za NLB dogodine. Muta Nikolić je najzaslužniji, jer je doveo iz Vršca ekipu u Kragujevac, jer je bio više od trenera (a vrhunski je vodio mečeve), organizovao je, animirao. Igrači su odradili svoje uprkos pregršt povreda, kao i navijači, koji su pokazali kako bi svaki klub po gradovima Srbije trebalo da se bodri, a ne samo večiti. Partizan se provukao, Zvezda pala u Pioniru, a u Jezero uz Cibonu, Zadar i Hemofarm (oba puta). Malo li je za siromašnog debitanta. E, sada, džaba sve to, ako se ne uđe u među četiri prvolplasirana u našoj Superligi.
FMP je oscilirao, dvanesti je, menjao je trenere (Klipa, Đurović, Đokić), ali kada pogledate tabelu, samo je za poraz iza Zvezde i Radničkog. Uostalom privatni su klub i odluke ulagača se moraju poštovati, sviđale se oni nekima ili ne, kao i telefoniranje na realciji loža - klupa za vreme utakmica. Najmlađi tim regiona može čak i do Evrokupa, ode li u finale Evročelendža, ali može i da izvisi za NLB ne uđe li u Superligi u četiri. Sa druge strane, Miroslav Raduljica je možda i najskuplji igrač na evropijaci (čak skuplji i od Marića, Veselog, Bjelice), pogotovo posle odlaska Ante Tomića u Real. FMP bi poput Zagreba mogao da time reši problem finansiranja.
A finansijski problemi, izbili su u prvi plan na Malom Kalemegdanu, u sezoni gde se maštalo o kvalifikacijama za Evroligu, u koje sam lično mislio da Zvezda može i preko Evrokupa. Odlazak kapitena raspršio mi je ta očekivanja i najavio mnogo pre ono o čemu sam mesecima i godinama ranije govorio, za šta sam bio razapinjan na krst od raznoraznih manipulatora navijačkim masama našeg najpopularnijeg kluba. Bilo je tu pretnji od pojedinih partijskih i državnih funkcionera da "ne talasam" puno oko Jadranske lige, jer je to državna politika, integracije, region i slično. O spekulacijama oko kombinacijama sa Zmagom, još nekim slovenačkim sponzorima lige da ne govorim.
Navijačkim strastima je bilo najlakše manipulisati, izmišljati poput lažnog gepekovanja, slučaja Avodžobi, dodele medalja, odlazaka stranaca, podmetanja afera, pretnji, a na drugoj strani klub je ulazio u sve veći minus, čak je izgubio i čast (grb), o blenderu i nameštaju, konstrukcijama da ne govorim.
Momak koji je došao po svoje vređan je od svih, navijača, funkcionera, čak se i oglasio Svetislav Pešić, da će on platiti dug, a na drugoj strani svi su naplaćivali mnogo više od Zvezde. U njih su se svi kleli, zaslepljeni frustracijom da se stane na put Partizanu, a mnogi su to debelo iskoriostili. Ne znam da li će Čika Lale smeti sve njih da pomene, a ne samo mučenog Opaču. Pa nije on sam sebi odredio platu. Ko ga je doveo, dao mu tolika ovlašćenja?
Čitamo ovih dana po novinama i sajtovima raznorazne analize, komentare, podatke. Nemam nameru sada da gazim ranjenog lava, bedno mi je. A mnogi nisu pisali (ili smeli da pišu) ko je počeo da uništava našu ligu, ko je Vujoševića sklonio sa selektorskog mesta, ko je sklapao i na koji način basnoslovne ugovore, izmišljao afere. Ko koga štiti i krije, a na položajima su, ko upravlja iz inostrantva, ko će i da li odgovarati i za grb i NLB, konstrukcije…
Trifu i Laleta izuzmite iz toga, a i "šjor" Božu. On će u Strazbur, jer on će ipak da igra Evroligu, a ima i budžet.