Malo cu da "miniram" raspravu... nadam se da mi necete zameriti... (a ako zamerite, lepo cu obrisati svoj post)...

... dakleM ... koga ekonomska tumacenja zdravorazumskih pojmova ne interesuju nek se ne gnjavi...
Nezaposlenost je pojava koja je prisutna u svakoj ekonomiji bez obzira na vrstu uredjenja, lokaciju ili primarnu privrednu delatnost. Vrednost (tj. broj) sa kojim se "mase" je prosecna stopa nezaposlenosti, a to je vrednost oko koje nezaposlenost u nekoj ekonomiji osciluje.
E sad ide dosadan deo... formule i tako to...
Ako je 'L' ukupna radna snaga onda se moze reci da je:
L=E+U (pri cemu je E-broj zaposlenih radnika, a U-broj nezaposlenih)
Shodno ovome, stopa nezaposlenosti se izrazava kao U/L. Da bi dobili funkciju (tj. model) i izolovali determinante nezaposlenosti potrebno je uvesti stopu 's' (stopa po kojoj radnici odlaze sa posla) i 'f' (stopa po kojoj radnici nalaze posao). Iako realno ove dve stope nisu konstante (zbog sezonskih potraznji ili promena nadnica bla, bla, bla) uzecemo, da sto manje komplikujemo, da jesu konstantne.
Ako stopa nezaposlenost stagnira, tada je broj ljudi koji nalaze posao jednak broju ljudi koji ostaju bez posla. Dakle fU=sE (fU- oni koji nalaze posao, sE-oni koji ga gube).
Tumbanjem ove poslednje jednakosti dobijete da je U/L=s(s+f) (ako nekoga bas zanima, napsacu izvodjenje). Uglavnom... odavde se (leeeeepo, matematicki) vidi ono sto svako sa IQ vecim od 2 moze da zakljuci ... takva je ekonomija, za ocigledne stvari pravi komplikovane formule. Uglavnom... sto je 's' vece, veca je nezaposlenost... sto je 'f' vece manja je stopa nezaposlenost... 'ajde!
Ajd' da kazem nesto sto mozda niste znali...

... nezaposlenost postoji iz dva razloga: trazenje posla i rigidnost (iliti krutost) nadnica.
Trazenje posla je usko povezano sa pojmom frikcione nezaposlenosti. A te frikcione nezapslenosti ima dva "dela". Prvi deo obuhvata one radnike koji imaju potrebnu kvalifikaciju ali nema potraznje za njihovom strukom, pa su u skladu sa tim nezaposleni (trajno ili trenutno). Drugi "deo" obuhvata one radnike koji traze odgovarajuci posao, pa su svojevoljno nezaposleni do odredjenog momenta. U svakom slucaju... nezaposlenost izazvana vremenom potrebnim da bi radnik nasao odgovarajuci posao je frikciona.
Ocigledno je da se na nezaposlenost moze uticati delovanjem na frikcionu nezaposlenost. Dakle, vlada bi trebala da organizuje nekakve prekvalifikacije... ili da se daje prednost prilikom zaposljavanja onima koji imaju potrebna znanja. Sad druge strane (uvek ima ona druga strana) aktivna socijalna politika vodi povecavanju frikcione nezaposlenosti (normalno, ako neko prima visok iznos pomoci, nema potrebe ni da se zaposljava). I onda se direktno smanjuje ono 'f' o kojem sam gnjavio.
Drugi uticaj na stopu nezaposlenosti je rigidnost (krutost) nadnica. U idealnom slucaju nadnica bi trebala da bude tako fleksibilna da izjednacava ponudu i traznju za zaposlenjem. To znaci sledece (banalizovano). Banka treba 10 salterskih sluzbenika... i plata je 300KM. Za te pare hoce da radi 4 coveka. Banka podigne nadnicu (platu) na 450KM i sada se za posao prijavilo tacno 10 ljudi. Postignuta je ta ravnoteza. Banka dalje podigne platu na 600KM, i sad taj posao hoce da radi 25 ljudi... ali banci treba samo 10... i ovi ostali se mogu racunati kao nezaposleni (npr. napustili su posao da bi presli u banku, al' nisu znali da je guzva) - ovo je prilicno banalizovano...
E sad se pojavljuje jos jedna vrsta nezaposlenosti... (ovi koji su napustili posao, al' nisu primljeni zbog guzve). I to se zove "cekajuca nezaposlenost". Ovi radnici "cekaju" da se otvore nova radna mesta. Neko ce se mozda pitati zar ne bi bilo logicno da se nadnica snizi ukoliko je velika ponuda radne snage. Trziste radne snage ne moze biti "pocisceno" (koliko trazi posao toliko se zapolsi i udri ponovo) iz tri razloga: zakona o minimalnoj plati, sindikati i nadnica za efikasnost. Ova prva dva su jasna... a ovaj treci djavo govori o sledecem: ako bi preduzece snizilo platu/nadnicu to bi realno dovelo i do pada efikasnosti (lancanom reakcijom i do poslovnog gubitka). E sad, posto je kod nas sve naopako, necu da ulazim u detaljniju pricu oko ovoga jer cu navesti gomilu cinjenica koje ne mozete da potvrdite ni u obicnoj prodavnici... jer je kod nas sve...
Dosta... ugnjavio sam...