Citiraj:
Banjalučani trenutno nemaju gde da kupe vrganje, lisičarke ni druge sezonske pečurke jer je
njihova prodaja na tezgama zabranjena.
Prodavci na Tržnici kažu da im je već dosadilo da ljudima objašnjavaju zašto usred sezone
ne prodaju gljive, a mnogi od njih su zbog zabrane izgubili dugogodišnje mušterije, piše
"Press RS" u izdanju za utorak.
Prodaja se i dalje obavlja „u ilegali", van Tržnice, a i to samo proverenim mušterijama, dok
za ostale - nema. Iako i prodavci i kupci, ali i nadležni u Tržnici potvrđuju da nije zabilježen
nijedan slučaj trovanja gljivama koje su proteklih decenija kupovane na banjalučkoj tržnici,
zabrana se uveliko sprovodi, a redari kontrolišu tezge.
Nisu ogorčeni samo prodavci, koji su do sada u sezoni uspevali da zarade pristojnu svotu,
nego i kupci koji su navikli da po omiljeno jelo dolaze kod proverenih i poznatih gljivara.
"Gljive su zabranjene, tako nam je više puta rečeno, a dnevno bude po tridesetak ljudi koji
dolaze i traže. Nemamo gde da ih kupimo nego ovdje. Kažu nam da je zabranjeno zbog
opasnosti od trovanja, ali to je smiješno. Ovdje se nikad niko nije otrovao, truju se ljudi koji
su neiskusni i neoprezni i koji sami idu u šumu. Naše gljive jedu u Italiji i Austriji, gdje se
masovno izvoze, a mi ne možemo da jedemo nikakve. Bolje da kupujemo ovdje od iskusnih
dugogodišnjih berača nego da idemo u šumu sami i beremo nasumice, kao što mnogi i rade.
Prodavao sam gljive godinama, i ja sam za to da se uvede stroga i stručna kontrola, ali da
se prodaja dozvoli. Za sada jedino mogu da ih odnesem na vrata ljudima koje znam a i to
ne stignem kolika je potražnja", kaže jedan od prodavaca na Tržnici.
U Gradskoj tržnici kažu da su dobili nalog da zabrane prodaju šumskih pečurki, poslije
masovnog trovanja u Sarajevu, te da do sada nisu nikog kažnjavali zbog kršenja zabrane,
ali i da redari dežuraju i sprečavaju prodaju na tezgama.
"Za sada nismo imali slučajeva da je neko kažnjen, prodavce samo opominjemo, a tu su i
redari koji kontrolišu da li na tezgama ima samoniklih gljiva. Prošle sedmice smo imali
gradsku inspekciju koja je takođe provjeravali da li ima gljiva. Na Tržnici nije bilo slučajeva
trovanja, ali zabrana je uvedena poslije trovanja u Sarajevu koje se desilo proljetos i, koliko
mi je poznato, na snazi je svuda u BiH", kaže rukovodilac tržnice Draženko Gloginić.
Međutim, u gradskoj inspekciji kažu da se uopšte ne radi o zabrani prodaje samoniklih
gljiva, nego regulisanju te oblasti pravilnikom, koji nalaže da samonikle gljive mogu staviti u
promet samo registrovani skupljači.
"Radi se o Pravilniku o kvalitetu i prometu gljiva, a deo koji se odnosi na samonikle gljive
sprečava neovlašćenu prodaju. Da li u Banjaluci postoje registrovani skupljači, stvarno ne
znam, ali ne radi se o zabrani prodaje, nego o regulisanju ove oblasti", kaže načelnik
Odeljenja za inspekcijske poslove Novak Petraš.
Za razliku od Banjaluke, na tržnicama i pijacama u većini gradova Srpske i BiH, ponuda na
tezgama je redovna i odlična.
Znanje ravno nuli
Mada je kapacitet izvoza gljiva i ljekovitog bilja iz BiH oko 300 miliona evra u sezoni,
trenutno se izvozi u vrijednosti od samo 10 miliona. Pored toga, znanje o gljivama među
stanovništvom u prosjeku je ravno nuli, pa zato i nije čudno da se dešavaju trovanja. Pored
neobrazovanosti i neiskustva, najčešći uzroci trovanja su brojne predrasude i „pravila"
kojima se berači rukovode, poput vjerovanja da su jestive sve gljive koje su nagrizle životinje
te da mijenjanje boje na presjeku gljive pokazuje da li je otrovna. Najviše rizika ipak nosi
sakupljanje rujnica (blagvi) i sunčanica, zbog mogućnosti zamjene s muharom, panterovkom
ili nekim drugim opasnim „dvojnikom", dok je vrganje i lisičarke, zbog oblika, boje i
karakterističnog mirisa teže zamijeniti sa nekom opasnom gljivom, piše "Press RS".
Cuj to, ako ju je zivotinja gricnula onda je jestiva. ha ha