Human Rights Watch извештаj:
Tijekom 2008. godine Hrvatska je načinila skromne pomake u domenu ljudskih prava koji su bili motivirani željom za priključenjem Europskoj uniji, s time da ona još uvijek treba u potpunosti riješiti prepreke koje stoje na putu povratku i reintegraciji Srba.
Nepristranost i učinkovitost kaznenih progona i postupaka koji se u predmetima ratnih zločina vode pred domaćim sudovima i dalje su upitni. Zatvaranjem misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u prosincu 2007. godine nastala je praznina u praćenju poštivanja ljudskih prava.
Povratak i integracija Srba
Usprkos izjavama kojima Vlada izražava svoju opredijeljenost ovome pitanju, povratak Srba u Hrvatsku umnogome je usporen. Većinu od 231 prognanika i 610 izbjeglica koji su se vratili u područja svoga prebivališta tijekom prve polovice 2008. godine čine
etnički Hrvati. Prema podacima Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice,
registriran je povratak u Hrvatsku 125.000 etničkih Srba, koji su otišli tijekom sukoba od 1991. do 1995. godine.
Od tog broja, njih oko 55.000 trajno je ostalo u Hrvatskoj. Srpski povratnici i dalje su izloženi nasilju i zastrašivanju, osobito u sjevernoj Dalmaciji, mada sve manje u odnosu na prethodne godine. Većina napada bila je usmjerena na imovinu, a ne na osobe. Policija je općenito pojačala svoju nazočnost na lokalitetima izvršenih napada i otvorila je istrage, s time da nije identificirala počinitelje. Najteži incident dogodio se u ožujku kada je skupina mladića kamenovala obiteljsku kuću srpskih povratnika na području Benkovca, pri čemu je povrijeđen jedan član obitelji. Policija je uhitila navodne počinitelje. Njima se u vrijeme pisanja ovog izvješća sudi za djelo etnički motiviranog nasilničkog ponašanja.
Srbi i dalje nailaze na probleme glede povrata zauzetih stambenih jedinica, uprkos sudskim rješenjima u njihovu korist. U nekim slučajevima odgađa se sudsko rješavanje predmeta povrata imovine.
Još uvijek ne postoji učinkovito pravno sredstvo za osobe koje traže povrat zauzetog poljoprivrednog zemljišta. U vrijeme pisanja ovoga izvješća, žalbeni postupak još nije okončan po 7.743 žalbe (uglavnom Srba) na odbijene zahtjeve za pomoć u obnovi.Iako dva vladina programa stambenog zbrinjavanja omogućavaju osobama koje se žele vratiti da podnesu zahtjev i budu stambeno zbrinute, nije postignut napredak u smislu održivog rješenja za Srbe kojima je tijekom rata oduzeto stanarsko pravo na stanovima u društvenom vlasništvu (što predstavlja prepreku povratku Srba u urbana područja). Vlada nije osigurala oko stotinu stambenih jedinica od 1.400 koliko se obvezala osigurati srpskim povratnicima do sredine 2008. godine.
U svibnju je Vlada usvojila proceduru kojom omogućava Srbima priznavanje radnoga staža na područjima koja su bila okupirana tijekom rata (nepriznavanje radnog staža Srbima onemogućava ispunjenje uvjeta za stjecanje mirovine u Hrvatskoj). Veća financijska sredstva koja je Vlada odredila za pravnu pomoć općoj populaciji djelomice su iskoristili prognani i izbjegli Srbi u stambeno-pravnim i drugim sporovima oko pitanja koja datiraju još od rata.
Odgovornost za ratne zločine
Suđenje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču počelo je u ožujku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Trojica generala optuženi su za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući progon i ubojstva počinjena tijekom vojno-redarstvene akcije 1995. godine protiv pobunjenih Srba u Krajini, tijekom koje je oko 200.000 etničkih Srba bilo primorano napustiti to područje. Iako je Hrvatska izručila sve svoje optuženike Međunarodnom kaznenom sudu,
Sud je u lipnju uputio kritike na račun Hrvatske zbog njezina propusta da dostavi sve tražene dokumente vezane za predmet protiv Gotovine. Hrvatska je takve optužbe odbacila.
U svibnju je Županijski sud osudio generala Mirka Norca na kaznu zatvora u trajanju
od sedam godina za ratne zločine protiv srpskih civila u Medačkom džepu,
a generala Rahima Ademija oslobodio istih optužbi. To je bio prvi predmet u kojem je Međunarodni sud u Haagu optužnicu ustupio Hrvatskoj. Odvjetništvo je uložilo žalbu na presudu kojom je Norac osuđen, a Ademi oslobođen optužbi.
U rujnu su vremenske odgode u postupku protiv Branimira Glavaša, prouzročene ljetnom stankom te raspravama oko pravnoga zastupanja jednog od suoptuženika, dovele do povrede zakonskih rokova tijekom postupka zbog čega je suđenje počelo iznova pred Županijskim sudom u Osijeku. Glavaš i ostalih šestero optuženih terete se za ratne zločine protiv srpskih civila.
Glavaš, koji se brani sa slobode, i dalje je zastupnik u Hrvatskom saboru. http://www.hrw.org/en/world-report/2009/hrvatska Нема безбедности - нема деце ... Закон природе, и то ниjе кривица младих људа.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
