Sretan Dan Republike
Četvrta godina bez praznovanja 29. novembra
Popularni Dan Republike, koji se u nekadašnoj Jugoslaviji praznovao decenijama, u utorak će u Srbiji i Crnoj Gori po četvrti put obeležiti samo jugonostalgičari. Sećanje na „lepa vremena”, kada se „bolje živelo nego sada i kada je Jugoslavija bila velika, bogata i u svetu priznata država”, i dalje se obeležava u brojnim „mini-Jugoslavijama”, od kojih su najpoznatije one u Nišu, Subotici, Zaječaru, Bitolju, Odžacima, Plandištu itd. Na imanju Blaška Gabrića, vlasnika štamparije „Globus” u Subotici, 2003. godine proglašena je takozvana „Četvrta mini-Jugoslavija”, povodom 4. maja, dana smrti nekadašnjeg doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita. Milorad Stojanović iz Bitolja proglasio je prošle godine svoju njivu u podnožju Pelistera teritorijom nove „mini-Jugoslavije”. Na sva četiri ćoška ograđenog prostora pobodeni su jarboli, a na sredini njive postavljene su zastave nekadašnje SFRJ i sadašnje Makedonije.
U Tivtu je 2003. godine osnovana i nevladina organizacija „Generalni konzulat SFRJ”, koja svakog 29. novembra obeležava Dan Republike intoniranjem himne „Hej Sloveni” i podizanjem jugoslovenske trobojke s petokrakom.
Neki bivši Jugosloveni 29. novembar slave kao krsnu slavu, a među njima su i meštani rudničkog sela Dragolj Dragan Kamaljević i Milojko Jovanović. Kamaljevićeva porodica slavila je Svetog Nikolu, ali kada je počeo raspad SFRJ, odlučili su da im slava bude dan kada je ta država obrazovana.
U Podgorici, Cetinju i Nikšiću u utorak će biti organizovane žurke i zabave za omladinu, pod zajedničkim motom „Jugosloveni svih zemalja, ujedinite se!”, dok će u Požarevcu biti organizovan izbor za najlepšu pionirku, omladinku i partizanku.
Dan Republike ustanovljen je u znak sećanja na 29. novembar 1943. godine, kada je u bosanskom gradu Jajcu, na Drugom zasedanju AVNOJ-a odlučeno da Jugoslavija više ne bude monarhija, već republika.
Praznovanje Dana Republike ustanovljeno je odmah po završetku Drugog svetskog rata, a u nekadašnoj SFRJ taj praznik bio je u samom vrhu državnih praznika i jedan od omiljenih datuma, ne samo zbog dva neradna dana nego i zbog tradicionalnog svinjokolja, tj. spremanja zaliha hrane za zimu.
U poslednjoj deceniji, međutim, u procesu raspada Jugoslavije, često se postavljalo pitanje zašto građani SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, praznuju dan države koja više ne postoji.
Novo zvanično obrazloženje bilo je da se 29. novembar zapravo proslavlja u znak sećanja na 1945. godinu, kada je u Beogradu proglašena Demokratska Federativna Jugoslavija i kada je zvanično ustanovljeno republikansko državno uređenje.
Dan Republike u Crnoj Gori je kao državni praznik ukinut 2001. godine, a godinu dana kasnije odluka o njegovom ukidanju doneta je i na saveznom nivou. (Beta)