Sinoć (naravno) sticajem okolnosti, nisam gledao utakmicu i malo mi ke krivo zbog toga, ali sudeći po ocjenama i utiscima, nije imalo ništa dobro da se vidi... Pošto nisam gledao, mogu samo da dam neke paušalne ocjene, ali naslućujem već neke stvari...
Stavka 1 - Burzanović. Dečko je mnogo utripovao da je velika zvijezda, odnosno da u sadašnjem timu predstavlja ponajboljeg igrača. Ironija je da to upravo jeste tako, ali bojim se da će ga njegova samoživost i nedostatak discipline i radne etike, skupo koštati. Dečko je nesumnjivo dobar igrač, ali iskreno, ja uopšte ne pamtim da je on odigrao dobru utakmicu, čak ni kada je redovno bio starter. Čast njemu na golovima koje je davao, ali on nije doveden zbog golova, već da bude organizator igre, a od toga ništa nije pokazao. Zaključak - radije bih u timu gledao nekog polutalentovanog klinca iz podmlatka, nego njega. On ako nije shvatio da je u sadašnjoj situaciji, za njega i za Zvezdu, najvažnije da zapne iz petnih žila, od njega nikad neće ništa biti.
Stavka 2 - igra, tačnije nepostojanje iste. Rano je nakon prve utakmice govoriti o igri, ali i dalje imam povjerenja u Pižona, iz prostog razloga, koji sam naveo još od samih početaka ove nove garniture ljudi. Pižon je jednostavno jedini od nove garniture, koji zna da radi posao kojeg se prihvatio. Ima autoritet, harizmu i solidno trenersko znanje, ali bojim se i pomalo zastarjelo shvatanje fudbala. Ako sam dobro shvatio, na sinoćnjoj utakmici su igrali Isah, Bogdanović i Savio u startnoj postavi. Izostankom Burzanovića, ni Kadu nije dobio šansu, pa se pitam koje to organizovao igru, odnosno bio glavna kreativna snaga na sredini. Sa tri defanzivna vezna, do pobjede se dolazi samo srećom. E sad, to možemo da sagledamo iz dva ugla...
1. Pižon ima shvatanja fudbala slična Muslinovim, sa čvrstom odbranom, a naprijed šta se uradi, pogotovo kad se igra u gostima. 2. Pižon je svjestan neuigranosti i nekvaliteta tima, pa je svjesno išao na nulu, sa tolikim brojem defanzivnih igrača. U tom slučaju, to što je izvukao kompletan plijen, može se nazvati tovarom sreće.
Uvidjećete valjda i sami da su obe pretpostavke, jednako poražavajuće za Zvezdu.
Žrijeb za narednu rundu je dar sa neba. Protivnik su Gruzijci ili Letonci, što za Zvezdu, i u ovakvom sastavu, ne bi trebalo da bude nepremostiva prepreka. Dodamo li tome, da će tim valjda biti uigraniji, možemo se nadati prolasku dalje. Primjećujem blago ironiju sudbine u svemu ovome, s obzirom da je u ranijim žrijebovima, sa daleko jačim timovima, Zvezda izvlačila daleko najteže protivnike. Naslućujem da je dug fortuni za Augentalerov gol, konačno isplaćen...
I moja omiljena tema, nova uprava. Možemo sad ovdje u nedogled raspredati o tome ko je bolje, da li je prethodna radila bolje ili je pre prethodna, radila još bolje, ali ja ću konkretno o sportskom direktoru. Ivan Adžić je jedan od igrača iz skorije istorije Crvene Zvezde i osim što je bio jedan od najbeznačajnijih kapitena, ne pamtim ga ni po čemu durgom. U tom smislu i dalje se pitam, koja ga je stavka preporučila za mjesto SD, na koje je došao pričajući o prethodnicima, o gomilanju igrača. Nakon toga, čovjek dovlači, desetak novih igrača, govoreći pritom da tu nije kraj prelaznog roka. Priča o Zvezdinoj djeci, apsolutno je pala u vodu, jer sadašnji tim Zvezde, nije ništa mlađi od prethodnih, a od "Zvezdine djece", samo je Perović u timu, dok su ostali koji se kvalifikuju kao Zvezdina djeca, već u zrelim igračkim godinama.
Glavnog sponzora i dalje nema, a glavni izvor prihoda, ostade prodaja igrača. Pitam se šta će biti dalje...
_________________ "Your dad always said that one day Del Boy would reach the top. Then again, he always said Millwall would win the cup."
|