banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 28 Mar 2024, 19:51

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 58 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3  Sledeća
Autoru Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: 11 Apr 2007, 13:29 
OffLine
Majstorski kandidat
Majstorski kandidat
Korisnikov avatar

Pridružio se: 02 Avg 2004, 18:56
Postovi: 527
Jedan od 30 000 dozivotnih studenata sa ovog foruma koji neznaju sta ce od dosade pa izmisljaju toplu vodu i njutnuju :D :D :D

_________________
http://i153.photobucket.com/albums/s213 ... onix88.gif


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 11 Apr 2007, 15:17 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 11 Feb 2007, 12:36
Postovi: 1708
Lokacija: NBg,Нова Ва`ош,
A, ko jel` ja...hm ne bi se reklo...zr covjeku treba da bude dosadno da bi rekao da je lov idiotizam...uz to studiram veterinu i ovo mi dodje kao mala bitka za borbu protiv zivitinjomrzaca...tako da:angel: ...A jos nisam cula valjan razlog koji ce opravdati lov.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 21 Apr 2007, 19:24 
OffLine
Početnik
Početnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 25 Dec 2006, 22:28
Postovi: 37
Lokacija: banja luka
naravno da idem u lov!
lov je zivot moj!
0X

_________________
Linkin Park Rulz


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 16 Jul 2007, 14:22 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 27 Sep 2006, 14:49
Postovi: 128
Lokacija: banja luka
Ja nikad niasm mogla razumjeti ljude koji vole loviti jadne nedužne životinje, i pronalaziti strast i uživanje u ubijanju tih životinjica!. To mi je tek nejasno!
I nemojte reći kako svi volimo jesti meso, i kako je to isto, jer nije! Ja nikad ne bih mogla ubiti životinju, samo ukoliko bi mi život bio ugrožen, kad bi me npr. medvjed napao, pogotovo ne iz zadovoljstav [-X


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 16 Jul 2007, 17:16 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Nov 2004, 19:33
Postovi: 1223
Lokacija: Tu sam
Ja idem u lov, ne baš često u zadnje vrijeme (fax, obaveze) ali sam išao prije.... :-? Učlaljen sam u lovačko društvo i položio sam lovački ispit,imam oružani list,pušku Rusku petometku (u lovačkom žargonu tkz.automat)... :wink:

Lov nije da ti uzmeš pušku ideš po šumi i ubijaš sve živo (i mrtvo) što ti naleti....zato molim one koji nisu upoznati da je lov striktno uređen (ograničen) zakonom i da su kazne za nepoštovanje ogromne, da se ne petljaju i kvare čovjeku temu... :roll:

Lov je za mene prvo druženje i izlazak u prirodu (netaknutu) a tek onda ubijanje životinja (i jelo istih)....

Lov ima svoju namjenu, nije to samo uzmi pušku pa deri po životinjama i eto ga - imaš hobi!!!

Neko je rekao zar nije dovoljno svinja, goveda, ovaca pa sad i divljac trebamo jesti???? A goveda (svinje, ovce...) jedeš žive, ne ubijaš ih? :-? jesi prisustvovala ti ikad klanju tih životinja.... :-?

Citiraj:
zr covjeku treba da bude dosadno da bi rekao da je lov idiotizam


Molim te nemoj me (nas) nazivati idiotom :-? ...tebi da se ne sviđa ubijanje životinja ne bi ih ni jela....nisi ti puno doprinjela životinjama završivši (studirajući) veterinu, vjeruj mi...mnogo više sam ja doprinjeo ubijajući štetočine (čuvajući lovačku tradiciju i "boreći se" protiv krivolova), jer u prirodi postoji lanac ishrane ni jedne vrste ne smije biti previše jer samim tim druga vrsta pati.... :-?

Ko nije bio u lovu ne zna šta to znači profesionalno baviti se lovom...opet sa druge strane postoji krivolov što predstavlja drugu stranu medalje.Lov ne znači ubijati iz zabave :roll:

PS: moj post ne shvatajte kao ništa lično :wink:

_________________
Be nice, I could be your lawyer someday...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 17 Jul 2007, 00:38 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 11 Feb 2007, 12:36
Postovi: 1708
Lokacija: NBg,Нова Ва`ош,
Citiraj:
zr covjeku treba da bude dosadno da bi rekao da je lov idiotizam


Molim te nemoj me (nas) nazivati idiotom :-? ...tebi da se ne sviđa ubijanje životinja ne bi ih ni jela

pa naravno da ih i ne jedem...ali to nije tema....a i da ih jedem opet ih ne bih lovila...bar ne puskom i think....a lanac ishrane su cini mi se najvise ljudi i poremetili...tako da .... :-? lov i nije pretjerano koristan u istom

_________________
We are the knights who say Ni


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 27 Avg 2007, 23:08 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
Isječak iz novele POTRAŽI ME ISPOD DUGE Bernarda Jana

Sante su se polako razilazile, svaka je, nošena morskom strujom, kretala na svoju stranu. Sve dok i jedna nije postala osamljenim putnikom na putu do svoga odredišta.

Na jednoj koja je naizgled besciljno lutala morem, ležalo je malo i izmrcvareno tijelo. Tijelo koje se naizmjence treslo i primirivalo, padalo u bunilo i budilo se, cijelo vrijeme ispuštajući zvuk sličan cviljenju.
Kako ne vidiš dugu, Jone? Kako? Bježi prema njoj! Ti si bio dobra tuljan, i duge mora biti! Osvrni se oko sebe i sigurno ćeš je negdje ugledati! Jone!!!

Mama, nema duge, nema! Nema je! Jon nije pronašao svoju dugu, nigdje je nije bilo! Duga ne postoji, ne! Duga ne postoji! Zašto si mi lagala, mama? Zašto si mi pričala priče? Zato što sam bio mali? A zašto mi onda nisi rekla istinu kad sam narastao? Zašto, mama? Zašto?! Mama! Mama!!!

Probudio se u groznici i s krikom. Ogledavši se oko sebe, shvatio je da je ipak sve bila stvarnost. Da Jona više nema, da nema ni mame, ni njegova čopora. Da je sam, sasvim sam. S ovom santom i tugom koja ga je svladala.
Žalio je za Jonom, svjestan da snosi krivnju za njegovu smrt. Da nije bio toliko pun sebe i da nije išao loviti onu kobnu ribu, Jon bi sada bio živ! Njegov mali brat bi sada bio uz njega i oni bi nastavljali svoj put prema sjeveru. Zajedno sa stadom, koje je već dobrano otplivalo ispred njih, no oni bi ga već nekako sustigli; nije im bilo prvi put da toliko zaostanu.I bi bili opet s majkom, i divili bi se ležernoj jednostavnosti Dannyjeva oca u ulozi prekaljena predvodnika i odvažnog i neustrašivog poglavara. I sve bi bilo kako je trebalo biti. I sve bi bilo dobro i u redu, i oni bi rasli i sazrijevali jedan uz drugoga, na obalama podno klisura, uz gromko kliktanje ptica iznad njihovih glava, u zemlji njihovih otaca u kojoj sunce tako rijetko i lijeno zalazi. Da, sve bi bilo u redu...a Jon bi -Sjetio se kako je prvu ribu koju je ulovio, darovao baš njemu. Kako mu je sjajno srebrnkastosivo krzno zasjalo na suncu u času kad je izronio, pa mu prišao i stavio svoj prvi ulov pred njega. A Jon ga je pogledao svojim iskrenim toplim očima i zahvalno protrljao njuškicu o njegovo mokro krzno - koliko je samo onda osjećaja prostrujalo među njima...I kako ga je nesigurnog hrabrio i učio roniti i loviti, i svih njihovih trka i nestašluka, razgovora...Sjetio se i trenutka kada ga je već jednom prije ostavio samog, u onoj igri skrivača, kad je došao čovjek. Opasnost mu je prijetila, a ni onda nije bio s njime. Srećom, tada je sve dobro prošlo, ali sada...Osjećaj krivnje izjedao ga je polako iznutra poput morskog crva, i nije se činilo da ga doskora kani pustiti.

Upitao se na što je protratio svoj život. Kad bi sada umro, što bi iza njega ostalo? Mrtvo tijelo njegova brata i prijatelja kojega nisu ni sve one poduke, ni sve znanje ovoga svijeta uspjele spasiti. U čemu je onda smisao života, kad je sve čemu su ga učili i na što pripremali, nestalo jednim trenutkom nepažnje, ili se pokazalo neistinito?
Da, Danny više nije znao u što bi vjerovao i gdje je istina. Znao je da duga ne postoji, barem ne ona iz priče o Velikom Tuljanu, znao je da je najvjerojatnije i sama priča izmišljena. Ali, zašto? Zašto je potrebno mladima lagati? Danny se pitao je li i priča o njegovoj sestrici Mary Jane istinita. Sestrici koja je stradala od čovjeka...Jednog maglovitog jutra, kad je došao brod i iskrcao ljude...Svi su tuljani i onda bili pobjegli, svi osim mališana. Oni su nezaštićeni i nesvjesni nevino čekali čovjeka da im se približi.Čovjeka koji je zamahnuo harpunom i udario o nježnu glavicu. Jednom, dva puta, tri puta...Krv je potekla niz bijelo krzno. Bez krika, bez zvuka. Nečujno i tiho. I zatim opet. Jedan, dva, tri tupa udarca, krv, i smrt. I opet nije bilo krika. Samo pogled ispunjen čuđenjem i razočaranjem...Sa suprotne strane dotrčali su neki drugi ljudi i uzeli preživjelu mladunčad u svoje naručje, no ljudi s harpunima istrgli su ih iz njihova naručja te i tim mališanima razbili glave. Jedan, dva, tri. Krv, smrt i udarci širili su se nezaustavljivo. Onda su došli neki treći ljudi, i sa sobom odveli one koji su svojim tijelima štitili mališane. Odvukli su i njih i njihov brod. Ljudi koji su ostali, oderali su ubijenoj mladunčadi krzna i ukrcali ih na svoj brod. Za sobom su ostavili niti dva tjedna stara nepomična tijela i nestali u magli iznenada kako su i došli. I Mary Jane bila je među njima. Smrznuti ostaci njezina tijela sablasno su ležali ostavljeni na krvavoj santi. Zajedno sa svim ubijenim tuljanima toga dana...kad je jedan cijeli naraštaj bio krajnje okrutno ubijen. Izbrisan. Toga dana nijedno mlado nije ostalo živo. Te godine, godine velike nevolje, čopor se četrnaest tjedana ranije uputio na sjever. Poharan bolom i žalošću bezvoljno je životario. Godinu dana trebalo mu je da se oporavi od šoka, dvije godine da se život vrati u njega...da se mladi počnu opet rađati. I sve je to učinio čovjek. Onaj isti koji se njemu osmjehivao, koji ga je milovao i nježno mu šaputao. Čovjek kojega se treba kloniti, jer će ga prije ili kasnije doći glave. Čovjek koji se hrani tuđim bolom i nesrećom. Čovjek kojega je on zavolio...

I DANAS SE PONAŠAJU KAO U PRASKOZORJE CIVILIZACIJE

Lov je protiv etike današnjeg čovjeka koji hranu bira pažljivije nego
što lovac lovi u šumi


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 27 Avg 2007, 23:18 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
FARME KRZNA

U roku od tri mjeseca, tajni agenti PETA-e, dokumentirali su živote i smrti više od 1500 životinja na farmama za proizvodnju krzna Sjeverne Amerike. Jedino iznenađenje bio je savez farmera krzna i drugih dvaju izrabljivača životinja – lovaca i vivisektora – i ono što se događa sa životinjama zbog tog saveza.

Farme
Žičani kavezi sićušni su, zatrpani prljavštinom, grumenima krzna i izmetom životinja. U svakom od njih nalazi se po jedna lisica, zatočena ovdje od samog rođenja. Mnoge od njih žive i godinama u ovim strašnim uvjetima prije negoli ih farmeri ubiju i prodaju njihova krzna za proizvodnju kaputa, ovratnika, manšeta ili nakita.

Jedan od farmera rekao je našem istražitelju da bi humana smrt uz pomoć injekcije barbituratom bila preskupa, iako njezina cijena iznosi svega 30 centi po životinji, pa on stoga koristi metalnu omču uz pomoć koje lisice vadi iz kaveza vukući ih za vrat, zatim gurne električno šilo u rektum životinje te metalni vodič u njezina usta nakon čega slijedi električni šok od 240 volti koji prolazi čitavim tijelom životinje.

Prema riječima našeg istražitelja to izgleda otprilike ovako: Oči lisice su zatvorene, a cijelo njezino tijelo se ukoči. Čuje se zvuk kao da se nešto lomi… ponekad se zubi životinje slome i ispadnu iz usta… Često se dogodi da analna sonda ispadne iz tijela životinje, ukoliko se to dogodi lisica se grči od stravične boli, trese se i nerijetko plače.

Smrt ne nastupa brzo. Zbog činjenice da strujni udar ne uspijeva doći do mozga i omamiti životinju, lisica ostaje pri svijesti pri čemu osjeća stravičnu bol masivnog srčanog udara. Tom Amlung, veterinar i administrator okruga St. Clair lll., za kontrolu životinja, kaže: Životinje minutu do dvije ostaju pri svijesti. To vrijeme čini se kao vječnost, mi možemo samo pokušati zamisliti kako se životinja osjeća za to vrijeme, dok joj cijelo tijelo trne od boli zbog struje koja njime kola, a temperatura tijela podiže se sve više i više. 

Laboratorijska povezanost
Lisice na farmama hrane se pilićima koji dolaze iz farmaceutskih laboratorija. Pilići, koji su već propatili brojne eksperimente, dolaze u tisućama, njihova svinuta malena tijela stavljaju se u zapečaćene kartonske kutije bez hrane, vode ili prostora za kretanje. Naš istražitelj dokumentirao je jednog farmera kako nagurava kutije, okrenute naopako, u kut svoje staje i prekriva ih plastičnom ceradom kako bi polagano ugušio piliće koji se nalaze u njima. Satima nakon toga mogli su se čuti zvukovi pilića kako pokušavaju pobjeći. Kada je farmer ponovo skinuo ceradu i izvukao kutije van neki od pilića još uvijek su bili živi.

Žive piliće farmer je prve gurao u mljevaonicu dok su oni bespomoćno kričali i mahali krilima pokušavajući spasiti svoje živote. Njihovi krici bili su toliko glasni da su se mogli čuti i pored buke motora. Po završetku kričanja pilića, nakon što su cijeli završili u mljevaonici, farmer bi se ponekad znao i smijati., ispričao je naš istražitelj.

Tajni sastojak
Kako bi ostvarili što veći profit, farmeri sakupljaju i prodaju lisičji urin u bocama. Prodaju ga lovcima koji ga koriste kao kamuflažu vlastitog mirisa u lovu na jelene. Farmeri također kupuju i žive jelene i rakune kako bi mogli sakupljati i prodavati njihov urin lovačkim dućanima. Divlji jeleni imaju veliki strah od čovjeka i nikad nisu iskusili zatočeništvo, pa im je ovakvo iskustvo stravično. Rakune se pak sve zajedno utrpava u malene kaveze.

Jednom prilikom kada se mladom jelenu zaglavilo kopito u žičanom podu kaveza, naš je istražitelj bio svjedokom farmerovog pokušaja da ga oslobodi patnje tako što mu je nožem odrezao zdravu nogu, umjesto da prereže žicu poda. Kako bi spasio svoju investiciju utrpao je jelena, koji je još uvijek krvario, u prtljažnik svoga automobila te ga odvezao do veterinara. Kada mu je veterinar sugerirao da eutanizira životinju, farmer je to učinio pucajući u njega iz puške 22 kalibra, jer je metak jeftiniji od injekcije.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 27 Avg 2007, 23:31 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
POTAKNUTI UPORNOM PRAKSOM POZNATE PJEVAČICE I VODITELJICE DA STALNO PROMOVIRA ŽIVOTINJSKO KRZNO U JAVNOSTI, PRIJATELJI ŽIVOTINJA PORUČUJU

VLATKA POKOS JE SRAMOTA HRVATSKE!

Iako je kameno doba daleko iza nas, trendovi u svijetu streme humanoj modi, a zemlje poput, primjerice, Austrije zabranjuju uzgoj životinja za krzno, 'najbolje odjevena Hrvatica' Vlatka Pokos, na sveopću sramotu ne prestaje puniti ormare krznima oderanih životinja i perjem egzotičnih ptica.

Kako bi pokazali što misle o javnom promoviranju takve vrste zločina nad životinjama - ubijanja u ime tzv. ljepote - Prijatelji životinja će u subotu, 13. studenoga 2004. u 12 sati na Trgu Petra Preradovića, ispred zgrade u kojoj živi Vlatka Pokos, održati prosvjed te joj time poručiti da Hrvatska osuđuje besramno i obijesno promoviranje mode, koja ne samo da je nastala bezrazložnim i krajnje okrutnim ubijanjem životinja, već je i ekološki neprihvatljiva.

Unatoč činjenici da je čitavoj hrvatskoj javnosti poznato kako se Vlatka Pokos svake sezone javno hvali novom krznenom bundom, nakon najave prosvjeda Prijatelja životinja ona je u medijima negirala da posjeduje bunde, rekavši kako ima 'samo' jednu bundu, a da su dojam kako ih ima mnogo stvorili neobjektivni mediji. Također, nakon prvih kritičkih osvrta medija o njezinom novom kaputu od leopardova krzna, a potaknutih reakcijom Prijatelja životinja, ubrzo je izjavila kako se radi o krznu 'obične divlje mačke – risa', ne želeći novinarima otkriti porijeklo sporne bunde i naziv proizvođača. Uz negiranje da nosi leopardovo krzno, tvrdila je i kako nema nijednu jaknu 'od neke zaštićene životinje'.

Iako se Vlatka Pokos opravdava da ne nosi kaput od leoparda već od risa te time poručuje da postoje životinje koje je opravdano ubijati zbog njihova krzna više od nekih drugih, zabrinjava činjenica da ona, unatoč mogućnosti osobnog (altruističnog) izbora, opravdava nošenje krzna i perja ugroženih životinjskih vrsta. Leopard, ris, kao i egzotična ptica marabu, od čijeg je perja kaputić Vlatka Pokos promovirala ovo ljeto, na CITES-ovoj (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama biljaka i životinja) su listi visoko ugroženih životinjskih vrsta, a njihovo je ubijanje kažnjivo novčanim, pa i zatvorskim kaznama.

Vlatka Pokos, kao korisnica i promotorica krznene industrije, izravno opravdava i podupire djelovanje farmera i lovaca, odnosno mučenje i ubijanje životinja zbog ispraznih modnih hirova. Kao javna osoba čiji se stavovi očituju kroz njezino javno djelovanje, ona je dosad nebrojeno puta potvrdila kako uživa u proizvodima neetičkog i nemoralnog porijekla i zbog toga zaslužuje javnu osudu.

Vlatka Pokos tvrdi kako ne zna na koji se način ubijaju životinje za krzno, iako smo joj u više navrata dali informativni letak iz kojega je mogla dobiti potrebne informacije. Kada joj je, zbog njezinih tvrdnji o 'neznanju', prošli tjedan predstavnica Udruge ponudila materijale o krznu, Vlatka Pokos ih je odbila uz riječi da to 'ne želi vidjeti'.

No, Vlatka Pokos treba vidjeti:
- da uzgoj i ubijanje životinja za krzno nisu nimalo elegantni, ženstveni, seksipilni, erotični, glamurozni ili 'šik', što su atributi koji se pripisuju nositeljicama i promotoricama krvave mode;
- da se milijuni životinja poput lisica, nerčeva, rakuna, vjeverica, činčila, dabrova i drugih uzgajaju ili hvataju u divljini kako bi im se oderale kože i napravili krzneni ukrasi;
- da žrtve taštine samozvanih 'dama' svoje živote provode u uskim prljavim kavezima iznad vlastita otpada, prisiljene na kanibalizam i bez veterinarske skrbi, a prije samog deranja kože životinjama se lome vratovi, ubrizgavaju otrovi u srce, guši ih se ispušnim plinovima ili ubija strujnim udarima kroz vaginu ili rektum;
- da je krznena industrija ogroman zagađivač okoliša, jer, osim velike potrošnje prirodnih resursa (potrebno je 60 puta više energije za proizvodnju krznenih kaputa od životinja nego za proizvodnju umjetnog krzna), leševi oderanih životinja pretvaraju se u otpad, a u procesu obrade i prerade krzna koriste se opasne kemikalije koje nepovratno zagađuju podzemne vode;
- da industrija krzna ne ugrožava samo etička načela ljudi, prisiljavajući ih da zarađuju za život ubijanjem nedužnih životinja, već i opasno ugrožava ljudsko zdravlje – radnici koji rade na štavljenju koriste kancerogeni trivalentni i heksavalentni krom, koji povećava rizik od raka testisa, dok visoke koncentracije olova, cijanida i formaldehida u podzemnim vodama u okolici tvornica gdje se prerađuje krzno izazivaju leukemiju kod lokalnog stanovništva!

Prijatelji životinja apeliraju na Vlatku Pokos da se, kao javna osoba u koju se ugledaju drugi, pridruži brojnim poznatim osobama u svijetu poput Pink, Stelle McCartney, Kim Basinger, Joaquina Phoenixa i Gorana Višnjića te tako pokaže da prava ljepota i glamur proizlaze iz odbacivanja surove i barbarske mode pećinskih ljudi. Za razliku od njih, suvremeno čovječanstvo 21. stoljeća stremi k promociji humanih vrijednosti kakve i priliče vremenu u kojem živimo.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 27 Avg 2007, 23:49 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
Razgovor
Robert Franciszty
Protiv korekcije kože i krzna
(Članak iz novina Zarez)
U povodu performansa Protiv korekcije kože i krzna izvedenog 7. ožujka 2002. na Cvjetnom trgu (Zagreb)
Mirela Holy
Nedavno ste na Cvjetnom trgu izveli performans Protiv korekcije kože i krzna koji je izazvao medijski interes. Možete li objasniti svrhu tog performansa?
- Performans Protiv korekcije kože i krzna izveden je u suradnji s udrugom građana Prijatelji životinja u sklopu kampanje protiv proizvodnje krzna u Hrvatskoj. Cilj kampanje i performansa bio je, naravno, da se Hrvatska pridruži zemljama koje zabranjuju uzgoj životinja za krzno kao i izlov divljih krznaša. Primjerice, za kaput od činčile potrebno je od 130 do 200 nepotrebno ubijenih životinja, a za kaput od vjeverice od 100 do 400 životinja. Antropocentrična etika maršira (mega)polisima odjevena u krvavo krzno i kožu. Izvedba je započela ispred Zdenca života, s obzirom da spomenuta Meštrovićeva skulptura tematizira izvorište života paradoksalno s ikonografskim odsustvom životinja, stabala i biljaka. Tri bunde zavezane hamom (za konje) vukao sam svojevrsnim putem pročišćenja - Masarykovom ulicom, u kojoj je stacionirano nekoliko sramotnih krznarija, do Cvjetnog trga gdje se odvijao obred pročišćenja vatrom. Dakle, put pročišćenja kretao se od vode (Zdenca života) do vatre. Istovremeno, dok sam se kretao putem pročišćenja, na Cvjetnom trgu Ivica Luka Škaro svirao je australski rog, simbolizirajući davno vrijeme kada su životinje, biljke i čovjek činili Jedno. Dolaskom na Cvjetni trg bunde sam postavio na tri metalna križa. Preuzimajući sramotnu ulogu lovca, sjekirom udaram jednu od bundi iz koje šiklja krv. Promatrače je također zanimala simbolika triju parova ženskih kožnih cipela u koje stavljam sapune i sirovo meso koje vadim iz zahrđale kutije 505 s crtom. Sapuni imaju dvojako značenje. Naime, poznata je urbana legenda o proizvodnji sapuna iz ljudskog sala u konc-logorima. Sapuni istovremeno predstavljaju tvrtke koje testiraju svoje proizvode na životima životinja. Na ovim prostorima riječ je, primjerice, o Plivi, Krki... Izbjegavajte ih! Zaustavite torturu! Postavljanje sirovog mesa u kožne cipele već samo po sebi dovoljno simbolički govori. Pri kraju performansa razapete bunde polijevam benzinom, a Ivica Luka Škaro pali ih, bljujući vatru na njihove sramotne (po čovjeka) završetke. Istovremeno dok bunde gore, po njima posipam purifikacijsku sol, prizivajući spomenutu Jedinost života.

Hijerarhija žrtve
U Vašem performerskom djelovanju, a performanse izvodite desetak godina, u posljednjih nekoliko godina dominiraju ekološke i animalističke teme. Zbog čega upravo ta problematika?
- Prezirem podjele na lijevo-desno, crveno-crno. U svojim radovima tematiziram radikalni animalizam, zaštitu prirode, urbanu ekologiju, ekofeminizam... Do 1998. godine u svojim sam radovima govorio o političkoj životinji i ljudskim životinjama rata s obzirom na cjelokupnu očajnu situaciju na ovom prostoru. Performansom Hijeroanarhija tijela (1998.) naglašavam patnje neljudskih životinja. Male države i mali diktatori i dalje će postojati, a iznad njih će se nalaziti multinacionalne kompanije koje pokreće jedino sveobuhvatno iskustvo Novca. Performans Petišizam, koji sam izveo na Danima kulture mira u Osijeku 1999. godine, govori o svim onim dragim ljudima što izjavljuju da vole svoje životinje, naravno, u ovom slučaju riječ je uglavnom o kućnim ljubimcima - dakle, dragi psi, drage mačke i ptičice u krletkama, a ostale životinje u njihovim vidokruzima kao da ne postoje. Ti isti ljubitelji životinja jedu životinjsko meso, odijevaju se u kožu i krzno te tako groteskno odjeveni paradiraju subotnjim prijepodnevnim špicama, vodeći u šetnju svoje kućne ljubimce. Primjerice, u edukativnom performansu Animal ludens (2000.) koristim ulomke dokumentarnog filma međunarodne mreže organizacija Euroniche koja promiče alternative tradicionalnim vivisekcijama i disekcijama u nastavi biologije i medicine. Riječ je, primjerice, o CD-romovima kojima se simulira disekcija i vivisekcija, plastičnim modelima... Kao primjer cinizma znanstvene terminologije poznato je da su znanstvenici kancerogeni gen preimenovali u gen rasta. Također sam upućivao na neljudskost Draizeova testa iritiranja očiju, testa nadraživanja očiju kunića, primjerice, bjelilom za rublje, sredstvima za čišćenje pećnica... Prošle godine izveo sam performans Hijerarhija žrtve koji razmatra institucionalizaciju nasilja nad životinjama na oltaru znanosti. Naime, uz odvajanje znanosti od magije/obreda paradoksalno se paralelno odvija legalizacija usmrćivanja životinja u znanstvenim laboratorijima/žrtvenicima. Možda još da spomenem performans Recikliranje tijela iz 2000. godine kojim upućujem na strahote obnove običaja u Pupnatu na Korčuli čiju kulminaciju čini dekapitacija vola.

Treba vjerovati životinjama
Svojevrsni zaokret prema aktivizmu vidljiv je u Vašoj akciji Treba vjerovati životinjama koju ste izveli u Osijeku krajem prošle godine. Kako tumačite vezu umjetnosti i aktivizma?
- Akcija Treba vjerovati životinjama izvedena je na Festivalu mladih alternativnih umjetnika Uštek prošle godine. Potaknuta je porukama lovačkih društava kako se psi i mačke udaljeni 300 metara od naselja smatraju lutalicama i da ih se kao takve prema veličajnom Zakonu smije ubiti. U prvom dijelu akcije ispisujem crnom bojom tekst Treba vjerovati životinjama na bijelo platno formata 4 x 1,5 m. U drugom dijelu platno postavljam na pročelje zgrade, a u trećem, završnom dijelu - slučajnim prolaznicima dijelim letak kojim se zahtijeva ukidanje lova. Sam naslov akcije transponirao sam prema akciji Treba vjerovati muškarcima Vlaste Delimar. Vjerujem kako aktivistička umjetnost, u ovom slučaju performansi i akcije koji govore o pravima životinja, izvire iz bioetičkih indukcija, a ne kao što želi reći, primjerice, novinar Boris Dežulović (Globus, 12. travnja 2002.) prema čijem mišljenju ne postoji nikakva "razlika između rječnika antipušaštva i rječnika bilo koje druge isključive ideologije - bila to ideologija antisemitizma ili vegetarijanske prehrane".
Do prije nekoliko godina djelovali ste kao performerski vuk samotnjak; no, posljednjih godinu dana primjećuje se pomak prema suradnji s pojedinim zelenim i animalističkim grupama.
- Kako se kroz svoj rad suprotstavljam etici zaokupljenoj isključivo potrebama čovjeka i pristupam biofilijskoj etici kojoj je život u središtu pozornosti i koja zahtijeva neposrednu zaštitu svakog života kao vrijednosti po sebi, osjetio sam potrebu za sudjelovanjem u direktnim biofilijskim akcijama, primjerice, kao što je bio nedavan odlazak s udrugom Prijatelji životinja u Sisak kao oblik protesta protiv uzgoja nojeva i protiv nazovi edukativnog seminara što ga je organizirala farma nojeva Balač-Šmidt 27. siječnja ove godine. Naravno, ali i nažalost, još se nisam susreo s bioterorističkim individualistima koji će u budućnosti zamijeniti sve rasne, nacionalne, religijske i ine antropocentričke oblike terorizma.
Tehnologija je dijete industrijalizacije svijeta. Međutim, u sadašnjim uvjetima visoka tehnologija može omogućiti ekološki oporavak Zemlje. Kakav je Vaš odnos prema tehnologiji?
- Tehnologiju u potpunosti podupirem, ali samo ako se vodi računa o svim živim bićima. Nanotehnologija utjecat će na cjelokupan život. Jeremy Rifkin navodi: "Genetski inženjering predstavlja naše najdublje nade i težnje, ali isto tako i naše najmračnije strahove i zle slutnje."
U posljednje nas vrijeme mediji bombardiraju kravljim ludilom, koristeći kolektivno nesvjesno čovječanstva u kojem krava zauzima značajno arhetipsko, mitsko mjesto...
- Čovječanstvo je zabrinuto zbog kravljeg ludila koje se pojavilo oko 1986. Paradoksalna jest činjenica da je britanska vlada tek poslije deset godina nakon što je otkriven BSE priznala da je jedenje govedine opasno. Međutim, farmska industrija ne govori o uvjetima konc-logora, mehaniziranim pogonima u kojima se životinje rađaju, rastu, oplođuju, iskorištavaju i kolju. A ljudi će izmišljati viceve o kravljem ludilu i razmišljati o prijelazu na entomofagijski program.

Umjetnost i aktivizam
Koje je mjesto vjere u magijskom odnosu umjetnosti i aktivizma? Je li riječ o holističkom trokutu?
- Danas profit donosi površinska, antropocentrična ekologija koja čovjeka postavlja iznad prirode. Moj rad proizlazi iz dubinske ekologije koja priznaje urođenu vrijednost svim živim bićima i čija je svijest spiritualna. I dok ekonomija naglašava dominaciju, ekologija širi očuvanje i suradnju. Preživljavanje čovječanstva ovisit će o ekološkom obrazovanju. I u svojoj posvećenosti ekoanarhizmu koji pokreće direktne akcije protiv globalizacije, neoliberalizma i multinacionalnih kompanija mogu reći - Drugačiji svijet je moguć! Sve to će reći da nisam vegetarijanac iz religijskih uvjerenja, ako na to možda upire holistički trokut. Od 1986. godine vegetarijanstvo je moj svakodnevni ritual.
Je li multimedijalnost koja je karakteristična za postmodernizam zloupotrijebljena u umjetnosti te je li takva djelatnost postala utočištem za mnoge koji se kriju iza mnogoobraznih maski umjetnosti i općeg dobra?
- Vaše pitanje shvaćam retorički; dakle, tautološki - odgovor i sami znate, a što se tiče moje posvećenosti multimedijalnosti i dobrobiti životinja, a time i Geje općenito, koju još uvijek "prosvjetiteljski" orijentirani mislioci atribuiraju tvornicom, tvrdim da se ne smatram umjetnikom, već pojedincem, ništavnom individuom koja kakva već jest po svojoj kontemplaciji ne može promijeniti svijet, ali može uputiti na njegove alternative, u ovom slučaju NE drugorođene, već istinske oblike svijesti.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 28 Avg 2007, 00:11 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
ZA KRZNO POSTOJI ALTERNATIVA!
S HLADNOG SJEVERA okupanog aurorom borealis; iz kišnih šuma Amazonije; s vrućeg tla crne Afrike; iz kiselim kišama ispranih šuma industrijske Europe; iz okrutne i prostrane Azije; iz mondene daleke Australije. Preko modnih pista New Yorka, Pariza, Londona, Milana, Muenchena, Sydneyja; do lokalnih prodavaonica; i konačno u naše domove i na zimom nagrizla tijela. Tako mekana, podatna, lijepa i basnoslovno skupa - KRZNA.

PREMA OXFORD Advanced Learner's Dictionary of Current English, krzno je: 1) meka gusta dlaka koja pokriva određene vrste životinja kao što su primjerice mačke i zečevi i 2) životinjska koža prekrivena krznom, osobito kada se upotrebljava kao komad odjeće, dok je prema Enciklopediji Leksikografskog zavoda krzno oplemenjena i štavljena koža zajedno s dlakom životinja krznaša.

Više-manje, ove definicije su nam svima dobro poznate. No jesmo li isto tako upoznati i s podrijetlom tog nadasve cijenjenog, skupocjenog, i tradicionalno otmjenog odjevnog predmeta? Je li on doista, uz bliceve fotoaparata i buran pljesak odobravanja zaluđene publike nekom od modnih kreatora, jednostavno “uskočio” u naše ormare, gdje čeka svoju zlatnu priliku kako bi "bio pokazan” i donio zadivljene poglede, uzdahe zavisti i društveni status svome vlasniku? Ili iza tog čitavog krznatog scenarija postoji jedna druga, mračnija priča, istina koju rijetko tko zna, a još manje ju želi čuti?

U RANIM JUTARNJIM SATIMA ledenog Newfoundlanda (krivo)lovci se prikradaju usnulim bebama Grenlandskih tuljana, zamotanih u predivno bijelo krzno, mekano poput najfinijeg prekrivača. A onda, uz nemoć odraslih tuljana da zaštite svoje mlade, lovci podižu harpune i šiljcima ih okrutno umlaćuju. Malene leševe ostavljaju trunuti na santama leda, a krzno koje je s njih odrano, najčešće završava kao krzneni ukras ili krznom podšivene rukavice, i to uglavnom na Zapadnoeuropskom tržištu. Ironija je, da ovaj kaputić u kojem su se rodili, tuljančići zadržavaju prvih 9-15 dana nakon čega ga odbacuju i zamijenjuju srebrnasto-sivim krznom - koje lovcima financijski nije zanimljivo, pa samim time život Grenlandskih tuljana nakon prva dva tjedna više nije u opasnosti (barem što se krzna tiče).

Slične priče ponavljaju se diljem čitavog našeg lijepog planeta gdje se milijarde životinja vreba i hvata na raznorazne načine. Tako, primjerice, životinje uhvaćene u nazubljene čelične klopke (koje su zbog svoje ozloglašenosti i okrutnosti zakonom zabranjene već u više od 70 država) podnose strahovitu bol od čeličnih šipki koje probadaju njihove noge, tijela ili šape. Uhvaćene životinje pate u zamkama satima ili čak danima, prije nego im lovci na krzno razderu prsa ili slome vratove.

Te iste zamke također osakaćuju i ubijaju tisuće pasa, mački i ostalih životinja "uhvaćenih grješkom ili slučajno”. U nastojanju da se oslobode iz čeličnih zagrljaja smrti, ponekad si uhvaćene životinje same odgrizu vlastito stopalo kako bi pobjegle i spasile se. Na taj način samo u Americi strada približno 3.5 milijuna krznaša!

KOJE SU ŽIVOTINJE "popularne” u industriji krzna, pa je stoga za njima raspisana trajna tjeralica? Gotovo isključivo ovdje je riječ o sisavcima: raznim grabežljivcima iz roda mačaka kao što su leopard, tigar i njima slične; pasa (obična, plava, srebrna i bijela lisica, čagalj i druge); kuna (zerdav, kuna zlatica, vidra, da nabrojimo samo neke); glodavaca (dabar, bizamski štakor, vjeverica, činčila i nutrija); papkara (karakul-ovca, tibetanska koza); medvjeda; mravojeda; tobolčara; tuljana; dok se izuzetno u tu svrhu prerađuju i kože nekih ptica zajedno s perjem poput gnjurca, guske, labuda.

TRŽIŠTE KRZNA je toliko nezasitno i neumoljivo, da se u današnje vrijeme sve više osnivaju farme za uzgoj životinja sa skupocjenim krznom. U uzgoju na farmama najviše prednjače srebrna i plava lisica, nerc, bizam, dabar i skunk, a takve farme najrazvijenije su u Kanadi i SAD-u. Danak takvom uzgoju godišnje plati glavom novih 2.7 milijuna životinja.

Životinje koje se uzgajaju na farmama krzna provedu cijeli život skučene u malim, prljavim kavezima, konstantno životareći između stresa i dosade. Kako se krzno ne bi oštetilo, neki farmeri ubijaju veće životinje (poput lisica) strujnim udarom tako da ih elektrokutiraju kroz usta i anus ili vaginu, pri čemu im doslovce sprže unutarnje organe, a životinje podvrgnute ubijanju strujom osjećaju intenzivnu bol srčanog udara još dok su pri punoj svijesti. Kako se za vrijeme uzgoja životinje između sebe ne bi izgrizle ili same ozlijedile, uzgajivači činčilama i drugim krznašima režu zube.

PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) je uhvatila jednog proizvođača krzna u Marylandu koji je ubijao lasice tako da im je ubrizgavao injekcije insekticida u srce. Ova okrutna metoda ubijanja uzrokuje da se životinje grče u nepodnošljivoj boli čak desetak minuta prije nego što uginu.
Još jedna od metoda ubijanja uključuje trovanje plinom i gušenje. U nekim se slučajevima i do 20-tak malih životinja ugura u kutiju u koju se putem cijevi za polijevanje puste nepročišćeni ispušni plinovi iz farmerovog kamiona. Kako ispušni plinovi iz motora nisu uvijek 100% smrtonosni, znade se dogoditi da se životinje “probude” iz ošamućenosti pa im se živima odere koža.

Ostale metode uključuju ubijanje životinja u komorama za dekompresiju, komprimiranim zrakom gdje im rasprsnu unutarnje organe ili pak jednostavno - zavrtanje vratom ili lomljenje kralježnice.
Sve životinje tretirane na ove krajnje nehumane načine obolijevaju od raznih upala koje im se ne liječe, a prehranjuju ih jadno i nedostatno, u nekim ih slučajevima prisiljavajući čak i na kanibalizam, tako da mesojedima bacaju natrag u kaveze leševe njihove iste vrste, nakon što s njih oderu krzno.

ČINI LI NAM SE bunda kojoj se toliko radujemo s dolaskom hladnijih zimskih dana i dalje nježnom, nevinom i privlačnom? Ili se to iz nje počinje širiti jedan novi miris - miris patnje, neizrecive boli i smrti? Miris koji se ničime ne da otkloniti... Statistike koje ćemo sada navesti, bacaju daljnje svjetlo u razotkrivanju istine o proizvodnji krznene odjeće.

Da bi se proizveo kaput od lisice, potrebno je, naime, ubiti 10-24 životinja. Ostale brojke, navedene u tablici, nisu ništa manje šokantne. Naprotiv.

ZA JEDAN
KAPUT OD POTREBAN
BROJ ŽIVOTINJA
Lisice 10 - 24
Dabra 16 - 20
Rakuna 20 - 30
Nutrije 26 - 34
Oposuma 30 - 40
Kune zlatice 40 - 60
Samura 60 - 80
Muskatnog miša 60 - 120
Vjeverice 100 - 400
Činčile 130 - 200
Hermelina 180 - 240

KOJE MJESTO i kakvu ulogu u proizvodnji krzna zauzima pak Hrvatska?

Nažalost, konačno se možemo pohvaliti da u nečemu prednjačimo pred ostalim zemljama u svijetu. Ma koliko to nevjerojatno zvučilo, Hrvatska je najveći proizvođač krzna činčile, malog - gotovo istrebljenog - južnoameričkog glodavca, s najvećom matičnom farmom činčila u Europi i ukupnom svjetskom proizvodnjom koja premašuje 50%.
Chinchilla d.o.o. je u samo šest mjeseci proizvela 10 tona leševa oderanih životinja, što je stravična brojka kad se uzme u obzir koliko je činčila mala životinja. Tu se još naravno postavlja, uz ono moralno, i ekološko pitanje odlaganja takvog otpada, kao i pitanje kemikalija koje se koriste za zaštitu i preradu krzna.

U MALNE TOTALNOJ POMRČINI razuma zaslijepljenog profitom i lovom iz sporta, odnosno zabave, polako se budi svijest na globalnoj razini. U skladu s time, karika u proizvodnom lancu "živa - životinja - ulovljena / mučena - životinja - mrtva - životinja - reklamirano / prodavano - krzno - ja", zadužena za promociju najnovijih modnih trendova odigrava sve značajniju ulogu: PRAVO KRZNO VIŠE NIJE MODERNO, IN SU UMJETNE BUNDE!

Velik broj vodećih imena modne industrije okreće se umjetnom krznu kao modnom hitu za svoje nove kreacije, potaknuto budećom se sviješću svojih potrošača koji bi radije hodali goli ulicama nego nosili krzno. A neki od njih to doslovce i čine, nastojeći skrenuti pozornost na užasne zločine onima kojima je glas razuma i dalje previše tih a savjest uspavana dubokim zimskim snom.

Pozitivno je slijedeće: Svijet se počeo buditi iz krznene obmane, i sagledavati čitavu situaciju jasnijim očima. Ljudi polako shvaćaju da za krzno POSTOJI ALTERNATIVA te da živimo u svijetu koji više ne tolerira isključivost. Krzno je jedino privlačno onima koji lakom zaradom nastoje doći do prljavog, krvavog novca, pri tom ne mareći ni za kakve kodekse ponašanja, etičnosti, a najmanje suosjećajnosti.

Poput proizvođača svakog proizvoda koji se pojavi na tržištu, njihova sudbina je u rukama njihovih potrošača. A, što je još važnije, i milijarde nedužnih života. Needuciranost ili neobaviještenost više nikome ne mogu biti opravdanje za pasivnost.
Svatko od nas može dati svoj doprinos kako bi se spasile muke i poštedjeli životi onih kojima krzno rođenjem pripada.

Otvoreni bojkot kupnje krznenih proizvoda samo je jedan od načina. Jer ako se danas ne usprotivimo onima koji na tuđim leševima nastoje izgraditi svoje carstvo, nismo ništa bolji od njih. Naša će srca i dalje ostati hladna, a kad na proljeće opet skinemo krzno, shvatit ćemo da smo i mi ispod njega krvavi i da se ipak nismo toliko ugrijali koliko smo se možda nadali.

* Prijatelji životinja jednako se protive ulovu, odstrelu i uzgoju životinja za proizvodnju odjevnih predmeta i obuće od kože.


Proizvodnja krzna u Hrvatskoj:
http://www.chinchilla.hr
Poznati u akciji diljem svijeta:
Pamela Anderson Lee
Tyra Banks
B-52's
Brigitte Bardot
Kim Bassinger
Linda Blair
Linda Evangelista
Paul i Linda McCartney
Stella McCartney
Kathie Najimy
Todd Oldham (modni kreator)
Joaquin Phoenix
Princeza Stephanie od Monaca
Sandra
Sasha
Alicia Silverstone
Britney Spears
Dominique Swain
Carnie Wilson
Web stranice u svijetu:
http://www.furisdead.com
http://www.greenpeace.org
http://www.infurmation.com
http://www.bontvoordieren.nl/english
membres.lycos.fr/cruautemassacre/massacre9.htm


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: lov
PostPoslato: 08 Dec 2007, 17:25 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 04 Dec 2007, 21:36
Postovi: 24
ja sam lovac iz prnjavora,na proljece iduce godine,imam u planu da pocnem sa uzgojem fazanske divljaci.sta vi,iskljucivo lovci,mislite o tome?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 08 Dec 2007, 20:46 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik

Pridružio se: 07 Dec 2007, 17:57
Postovi: 111
Lov je plemenita vjestina i lovci su prijatelji prirode.To sto pisu ovi debili nema veze sa mozgom.Zahvaljujuci lovcima divljac opstaje i cuva se priroda.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 09 Dec 2007, 11:01 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
LOV JE MASAKR A NE SPORT!



Riječ sport sinonim je za fer takmičenje i nadmetanje, a ne za ubijanje iz zasjede ili proganjanje nevinih životinja. U ovom kontekstu, riječ lov prije se može poistovjetiti s masakrom, a sam čin lova barbarskim i okrutnim načinom 'zabave'.








Samo u BiH nekoliko vrsta poput medvjeda, vuka i risa dovedeno je na sam rub istrebljenja isključivo 'zaslugom' lovaca. Pretjeranim izlovom životinje se istrebljuju umjesto da ih se štiti, a mnoga uzgajališta životinja lovcima služe samo kao priprema za ubijanje. Drugim riječima, životinje se uzgajaju u uzgajalištima da bi kasnije bile puštene u prirodu i pobijene.

Na Zapadu je sve raširenija pojava eko-turizma, odnosno 'lova' na životinje fotoaparatima, a ne puškama. U eko-turizmu nalaze se veliki potencijali - nova radna mjesta, velik priljev novca od stranih i domaćih turista, ali i upoznavanje s prirodom.

Zakon o lovstvu RS dozvoljava komercijalni lov na životinje. Stranci plaćaju 10000 KM kako bi ubili medvjeda ...
Opširnije >>
Zaštita okoliša i približavanje životinjama koje više neće visiti sa zidova kao trofeji nego živjeti svoje živote istinski su a ne patvoreni. Iz tog razloga Prijatelji životinja pozdravljaju i zalažu se za promoviranje eko-turizma umjesto barbarskog i nehumanog lova na nedužne životinje.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 09 Dec 2007, 11:10 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 16 Jan 2005, 01:04
Postovi: 2759
NOA je napisao:
Naslov: Za plavokrvne lovce bez kućnog vaspitanja.

:lol:


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 09 Dec 2007, 12:25 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
Lov je plemenita vjestina i lovci su prijatelji prirode.To sto pisu ovi debili nema veze sa mozgom.Zahvaljujuci lovcima divljac opstaje i cuva se priroda.
-------------------------------------------------- "citat"

Ovakve uvrede ostaju na forumu a skidaju se dobre i napredne stvari.
Zato ovaj forum smatram privilegiranim i neću prosipati "bisere pred krokodile."

Voditelji foruma su veoma pristrasni u poglrdu "jes kume" Nemam namjeru nikoga omalovažavati ili vrijeđati ali ne okrećem se u stranu pred primitivizmom koji je u punom zamahu na svim nivoima.
Ako postoje pravila forumskog ponašanja onda vrijede jednako za sve ili
je suvišno bilo šta komentarisati?
Pročistite sadržaje i biće ok.
Neću učestvovati u forumu dok je u funkciji (prostakluka i vrijeđanja bilo koga i na bilo koji način) NOA.
Želim Vam uspješan rad i u dobroj namjeri Vam pokušavam reći da je previše (zlokorišten forum koji nosi gradsko ime) i da ga treba oplemeniti jer ovakav kakav je nije banjalučki.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 09 Dec 2007, 14:48 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
LOV JE BRUTALNA ZABAVA ZA NEKE A DRUGIMA
BESKRUPULOZAN NAČIN ZARADE NA RAČUN DRUŠTVENIH DOBARA KOJA SU GENERACISKA I
NIKO NEMA PRAVO UBIJATI ŽIVA BIĆA IZ ZABAVE
POGOTOVO AKO ZNAMO DA IMAMO ISTI IZVOR
NASTANKA


Sam lov šumskih životinja je van svake pameti u današnje vrijeme.
Pogotovo komecijalni lov koji je samo odlika duhovnog siromaštva i koji nas dovodi u poziciju kolonijalne Afrike kao da nije dosta krvoprolića u proteklom periodu,
Ubijanje nemože biti sport a ni privredna grana sa koje se cijedi krv.
Tako zarađen novac je jadan i krvlju natopljen.

"Treba li nam baš takav novac?"
Znamo da foto turizam je naj veći izvor dobiti turizma u EU i da svakodnevno postaje popularan iz više razloga. Završimo sa odrubljenim glavama i punjenim pticama koje vise po kabinetima muškarčina i pokojeg prof.. Žalosno je da niko ne djeluje u odbrani opšteg dobra (ne pripadaju šume samo lovcima u vidu lovišta, šume i životinje u šumama su opšte dobro svih nas i to nam daje za pravo da prigovorimo na način kako se ponašaju ljudi koje smo odabrali da štite interese naroda po pitanju zaštite opšteg dobra. Zakon o lovstvu je urađen tako da konzervira prapotopne oblike ponašanja prema zajedničkom dobru za naredne destake godina. Nemože se donositi zakon o lovu dok nema Zakona o zaštiti životinja. Zakon o lovu je ozakonjenje masakra I pohlepe.
Nemogu se prihvatiti stare matrice ponašanja u lovstvu kao da ne postoji civilizaciski napredak i svijest o stanju globalnog opstanka .Za deset godina izumrijet će Trećina životinjskih vrsta koje danas poznajemo. Pa zar Vam taj podatak nije dosta ?
Nemože se tolerirati stav da ugrožene vrste u BiH budu meta vikend lovcima punih džepova. Zašto odobravanje takvog ponašanja iz struktura vlasti? Zar ovaj narod nema pravo zaštititi svoje autohtone ugrožene vrste? Životinje u BiH su i te kako ugrožene samom činjenicom da je BiH (naj miniranija zemlja Evrope) životinje stradaju od mina ,(samo taj osmov dovoljan je da se zaštite) sve životinje u narednom periodu.I da se zabrani lov do utvrđivanja realnog stvarnog stanja registra obilježavanjem životinja kao u normalnim zemljama. Tu bi lovci mogli korisno djelovati da se označe sve životinje.
Šumske životinje su sve već ugrožene dugogodišnjim ratnim djelovanjima i poratnim dejstvima od radioaktivnog pa nadalje.Zar je potrbno radi ličnih interesa pojedinaca prikrivati istinu i tvrdit da imamo medvjeda više nego u zemljama EU? Jer zato lovačka društva mogu prodavati trofejne primjerke svakom ko ponudi 10.000 KM ?
Lakše podnosimo neimaštinu od mentalne bijede koja prodaje dušu.
U BiH se nezna koliko ima stanovnika a neki vidovnjaci znaju koliko ima medvjeda,žalosno . Ovaj narod zaslužuje bolje i zato ne podržavamo stavove koji nas kao narod degradiraju u kulturnim i etičkim vrijednostima. Društvo za zaštitu životinja u buduće potražiće pomoć svjetskih organizacija za zaštitu životinja.
15. 11.07.NOA BL je posjetio predstavnik Kraljevskog društva za zaštitu životinja iz centrale RSPSA London a 17.11.Banja Luku i Društvo NOA je posjetitila delegacija WSPA za Evropu.
Dok god Banja Lukom može nekažnjeno da juri Džip sa razapetim vukom na haubi sve strukture vlasti smatraćemo odgovornim za saučesništvo u ubijanju koje se zove sport a to je jedini sport u kojem poraženi biva oderan pojeden i odrubljena glava mu se prikiva na zid.
To nije sport a o plemenitosti nema ni govora ,to je pohlepa i primitivizam ujedinjeni protiv zajedničkog civilizaciskog dobra.

Sport je sinonim za fer nadmetanje, nemogu lovci svoje niske strasti za ubijanjem pokrivati tako plemenitim nazivom .Tu bi i svjetska sportska organizacija imala šta reći (O tom sportu)

Zato Zakon o lovu nesmije biti samo stvar uskog kruga korisnika koji stvaraju interesne lobije u svakoj zabiti i na taj način iscrpljuju opšte dobro, usput glumiti plemenitost u rashodovanim maskirkama.
Zakon se mora pobrinuti da se na naj efikasniji način zaštiti opšte dobro. .Apelujemo na građane da podrže naš stav u cilju zaštite zajedničkog dobra kroz jasne i javne poruke zakonodavcima da želimo humanije društvo bez nasilja koje možemo ostaviti naraštajima.

Zaštitia i dobrobit životinja je u interesu čovjeka.

Civilizaciski napredak naroda se mjeri njegovim odnosom prema životinjama i prirodi (Gandi)
Zato smo odgovorni ili smo saučesnici koji okreću glavu od dešavanja.
Donošenjem i usaglašavanjem Zakona o lovu koji mora biti u koorelaciji sa Zakonima o zaštiti životinja uvodi se red i u taj prostor.

Zakon o lovu treba da je jednak sa zakonima EU.
Zašto je život Slovenskog mede vredniji od Bosanskog ?
Možda radi viza ! Slovenija je zaštitila svaku gljivu na svom području.
A naši ? Slovenci vraćaju EU lovce sa pretovarenim transportnim frižiderima punim naših ptica sa granice. Hvala im jer ovdje nema nikoga ko bi prekinuo taj krivolov. Zašto radimo protiv sebe? Lični interesi.
Da imamo Zakone kao što nemamo. Tek tada bi vidjeli ko su lovci a ko krivolovci i profiteri koji love kroz zakonske rupe nanoseći višestruku štetu već i onako osiromašenom stanovništvu BiH.

"Kada nestane prirode ljudi će shvatiti da se novac ne jede."

Naš je zahtjev jasan potpuna zaštita svih ugroženih vrsta u BiH
Medvjed , vuk, jelen,veliki i mali tetrijb,divokoza ,ris

( Po autoru studije "Ugrožene vrste Vlajko Ilić )

S poštovanjem

NOA Društvo za zaštitu životinja http://www.drustvonoa.org


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 09 Dec 2007, 20:21 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik

Pridružio se: 07 Dec 2007, 17:57
Postovi: 111
Molim moderatora da skine ovoga ludaka sa foruma,promasio je temu.Nijedno loviste ne postoji radi unistenja,vec radi uzgajanja i unapredjenja divljaci.U najvecem broju slucajeva ubija se stara i bolesna divljac,a kada je u pitanju uopste ubijanje divljaci na tome se bazira cjelokupna civilizacija,ubijanje divljaci nije ni 1% toga.TEMA JE LOV.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 10 Dec 2007, 10:37 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Avg 2007, 19:07
Postovi: 41
Lokacija: Banja Luka
Hvala Dino.
Malo edukacije neće škoditi.

http://www.petatv.com/tvpopup/video.asp ... &speed=med


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 16 Dec 2007, 20:49 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik

Pridružio se: 07 Dec 2007, 17:57
Postovi: 111
Sada kada je pocela sezona lova na zeceve zna li iko dobru lokaciju za lov?


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 58 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3  Sledeća

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 4 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs