Evo šta bi ja:
a) u osnovnoj školi uozbiljiti malo predmete fizičko i muzičko, a naročito muzičko - takođe i u srednjoj. Pritom gledati da svi nauče bar najelementarnije da sviraju na nekom instrumentu, i takođe uvrstiti ozbiljnije proučavanje i drugih kvalitetnih muzičkih žanrova pored klasike, mislim da bi to moglo da bude određena vrsta brane protiv turbo folka, da bi se time razvijao ukus kod mladih, i ono što je još važnije, time bi se mladi usmjerili ka nekom malo normalnijem, manje materijalistički orijentisanom sistemu vrijednosti b) u svakoj srednjoj školi bi uveo osnove ekonomije i osnove prava... toliko ljudi završe škole i fakultete, a nemaju osnovnog pojma o funkcionisanju države i ekonomije (možda nam zato i jeste ovako) c) u lektiru bi uveo više kvalitetne savremene literature, koja se bavi nekom za savremeno doba relevantnijom tematikom d) učinio bi Univerzitet povezanijim, da bude jedna povezana cjelina, a ne skup, manje više potpuno zasebnih, odvojenih fakulteta. Tu bi uzeo ideju od Amera... kod njih imaš Major i Minor... Major ti je glavno usmjerenje i tu imaš uglavnom obavezne predmete i neke izborne iz te oblasti... a Minor je uglavnom neko kao sekundarno usmjerenje ili više njih, i tu su pretežno izborni predmeti... i pritom izborne predmete ne biraš samo iz tvog faksa, ili odsjeka, već možeš sa cijelog Univerziteta... Tako je studentima dostupna veća količina znanja iz raznih oblasti, i mogu potpunije da se obrazuju... npr. tako neko ko studira primarno inženjerstvo, ne mora biti fah idiot, pa da nema pojma o recimo književnosti, već može uzeti kao minor neku humanističku disciplinu, ili humanisti recimo matematiku, programiranje, itd... koje im kasnije može koristiti i u njihovoj glavnoj struci. e) generalno bi olakšao studiranje... na sve načine (prilagođavanje programa, izbacivanje nepotrebnih stvari, osavremenjivanje nastave, bolji pristup profesora studentima, itd) osim srozavanja kriterijuma. Kriterijumi bi ostali, ali bi se na sve načine nastojalo pomoći studentima da zaista završe te fakultete, i po mogućnosti u roku, a ne da imamo toliki broj vječitih ili onih koji odustaju. f) takođe bi uveo mogućnost sticanja nekog stepena, zvanja i sa nepotpunim faksom to se u Americi zove Associate Degree (dobije se nakon 2 godine uglavnom) g) ovo je već stara priča, ali... dobra nastava informatike i stranih jezika svakako nije na odmet... s tim da kod stranih jezika metodologija treba tumbe da se promjeni, da bude otprilike kao u etabliranim privatnim školama, tipa Kembridž centar, ili Glossa za Njemački, gdje ljudi stvarno nauče nešto, a u školi uglavnom ništa ili vrlo malo. Što se informatike tiče, to zaista mora biti "up to date"... nema smisla da se djeca uče na Pascalu, pored recimo jezika kao što je Python, koji je izuzetno moćan, jako aktuelan, a pritom nije toliko težak
Toliko zasad
|