banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 28 Mar 2024, 19:25

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 2 Posta ] 
Autoru Poruka
PostPoslato: 31 Jan 2014, 08:06 
OffLine
Veteran
Veteran

Pridružio se: 28 Jan 2007, 09:30
Postovi: 2062
Menadzeri :)


http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dr ... -menadzera

Privatni fakulteti u Srbiji: Diplomira 5.000 menadžera

I. MIĆEVIĆ | 30. januar 2014. 08:33 | Komentara: 34

Na privatnim fakultetima u Srbiji godišnje diplomira više akademaca nego što se upiše novih brucoša. Kod privatnika studira oko 30.000 studenata, a još toliko ih je, procenjuje se, na nelegalnim isturenim odeljenjima
Srodne vesti



NA privatnim fakultetima više studenata godišnje diplomira nego što se upiše novih brucoša. To je posledica - malo bele kuge, malo više prebacivanja sa državnih univerziteta, a ponajviše velike prolaznosti na ispitima. Ove školske godine, recimo, svi privatni fakulteti u Srbiji brucošima su podelili 6.986 indeksa, od čega ih je čak 6.355 u Beogradu. Na prvu godinu studija, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, privatne visoke škole upisale su 1.573 svršena maturanta. Sa druge strane, na sve državne fakultete zajedno krenule su 32.000 akademaca, a diplomiralo ih je oko 29.000.

Ali od kvaliteta zvanja i znanja legalnih i akreditovanih privatnih visokoškolskih ustanova, daleko su veći problem diplome stečene po kafanama, kancelarijama i privatnim kućama u kojima posluju nelegalna isturena odeljenja. Niko ne zna njihov tačan broj, jer se svake godine jedna gase, a druga otvaraju. Procenjuje se da ih je stotinak i da se na njima školuje oko 30.000 akademaca. Približan broj studenata legalnih privatnih fakulteta - školske 2010/2011. je 31.367. Na legalnim diplomira 8.000 godišnje, ali je u tom broju i najveći deo diplomaca koji studiraju na nelegalnim ispostavama. Prema rečima Velimira Tmušića, načelnika Republičke prosvetne inspekcije, oni koji imaju „divlja“ isturena odeljenja vode dvostruka knjigovodstva, pa je teško ući u trag koliko studenata imaju. A na svim privatnim institucijama najtraženije zanimanje, bez konkurencije, je menadžer.

- Analizirajući listu diplomiranih na fakultetima i visokim školama u jednoj godini, utvrdio sam da je među tih 45.000 mladih ljudi oko 5.000 diplomiranih menadžera. Na tom spisku pronašao sam dvadesetak različitih vrsta menadžera, a tržište većinu ne prepoznaje, niti šta ti ljudi znaju i umeju da rade - kaže za „Novosti“ prof. dr Ivan Ivić, jedan od autora Strategije razvoja obrazovanja do 2020. - Ta statistika pokazuje da na više od 12 odsto svih fakultetskih diploma piše zvanje menadžera. A tim tempom u toku decenije dobijamo 50.000 menadžera, bez procene koliko može da se zaposli.
HAOS U VISOKOM OBRAZOVANjU U VISOKOM obrazovanju vlada potpuni haos. Generacije su sve malobrojnije, a mesta za upis na fakultete sve više. U osnovne škole se, recimo, godišnje upisuje 72.000 đaka, a na fakultetima postoji oko 65.000 akreditovanih mesta. Čak i ako polovina čitave generacije upiše studije, ostaće oko 30.000 mesta - analizira prof. Ivić.

On objašnjava da država nema nacionalni okvir zanimanja, pa da sve te vrste menadžera, kao i mnoga druga zvanja nisu prepoznata u sistemu. Prof. Ivić objašnjava da je disproporcija društvenih, sa jedne, i prirodnih i tehničkih nauka, sa druge strane, postojala i ranije, a sa pojavom privatnih fakulteta ona se produbila.

- Mnogo je lakše akreditovati se za školovanje menadžera, nego biologa, hemičara ili inženjera. Za prve nije potrebna skupa oprema. I baš zato privatni univerziteti školuju uglavnom menadžere raznih vrsta - napominje prof. Ivić. - Usvojena je Strategija obrazovanja, koja traži mnoge promene, ali i dalje je sve po starom. Ne menja se odnos među obrazovnim profilima, pa i dalje imamo veliki suficit pravnika, ekonomista i lekara.

O tome koliko se ljudi sa državnih fakulteta brže ili sporije zapošljavaju od kolega sa privatnih ne postoje precizni podaci, jer Nacionalna služba zapošljavanja ne vodi odvojenu evidenciju ove dve grupe. Broj vlasnika fakultetskih diploma koji posao traže na šalterima NSZ svakako je zabrinjavajuće veliki.

Za Megatrend postoji veliko zanimanje među mladima

- Podaci iz poslednjeg dana 2013. godine kažu da su sa završenom višom ili visokom školom nezaposlene 42.182 osobe. Posao traži 62.081 nezaposlenih sa fakultetskom diplomom - kažu u Nacionalnoj službi zapošljavanja.

Na njihovoj evidenciji je i 791 magistar i 86 doktora nauka.

_________________
Dodik-Bio je GENOCID u Srebrenici!
https://www.youtube.com/watch?v=01Qa2tkMYi8
Dodik: Malo sam plaćen za ono što radim
https://www.blic.rs/vesti/politika/dodi ... im/szjxs4h


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 11 Jun 2014, 00:17 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
Citiraj:
Broj akademaca na doktorskim studijama od 2007. do 2012. povećao se čak osam puta, dok se broj novih doktora nauka u istom periodu utrostručio.
Slika
Tako je 2007. godine doktorski rad odbranilo 206 studenata, a 2012. je to učinilo njih 770. Iako prosvetne vlasti ove brojke raduju jer tvrde da su one lep pomak u obrazovanju stanovništva, zabrinjava to što je do naglog porasta doktoranada došlo paralelno sa ekspanzijom privatnih fakulteta i otvaranja raznih isturenih odeljenja državnih i privatnih fakulteta širom Srbije.

Kako je „Blic“ saznao iz izveštaja Nacionalnog saveta za nauku, samo u toku jedne godine Privredna akademija Novi Sad iznedrila je 200 doktoranada, a slične statistike, kažu u ovom savetu, svojevremeno je beležio i Evropski univerzitet Beograd. To znači da su, statistički gledano, ovi privatni univerziteti svakog drugog dana davali po jednog doktoranda.



O kakvoj ekspanziji je reč najbolje ilustruje činjenica da je celom Univerzitetu u Beogradu trebalo 205 godina postojanja da bi iznedrio 8.500 doktora nauka.


Poslednje dve godine pak privatni univerziteti prekinuli su hiperprodukciju ove najviše titule, a njihovi studenti danas čine oko 20 odsto od ukupnog broja onih koji godišnje doktoriraju.


- Hiperprodukcije sada nema. Bilo bi je kada bi se u Srbiji godišnje upisivalo 3.900 njih na doktorske studije, koliko ima akreditovanih mesta, i kada bi ih 3.000 doktoriralo. Svuda u svetu nastoje da imaju što veći broj studenata doktorskih studija, pa ta tendencija postoji i u našoj zemlji - priča prof. dr Vera Dondur, predsednica Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj.


Ipak, iako hiperprodukcije trenutno nema ni na privatnim ni na državnim fakultetima, broj doktorata veći je nego ikad.



- Danas je više univerziteta, čak 19, a doktorske studije su skoro svuda akreditovane. Ranije su studenti državnih fakulteta mahom odlazili u inostranstvo kako bi doktorirali, a sada i privatni i državni fakulteti u Srbiji produkuju sličan procenat doktoranada - objašnjava prof. dr Branko Kovačević, dekan ETF u Beogradu.

Kovačević: Kriterijumi jednostavno nisu ujednačeni

Studenti privatnih fakulteta, dodaje on, teže dolaze do stipendija u inostranstvu, ali to ne znači da su njihove studije nužno lošijeg kvaliteta nego na državnim fakultetima.



- Kriterijumi jednostavno nisu unificirani. Kao što imate niže standarde na pojedinim privatnim fakultetima, tako ih imate i na pojedinim državnim. U slučaju doktorskih studija, prva brana od lošeg kvaliteta je transparentnost. Doktorski rad mora da bude dostupan javnosti, mora da se zna ko su bili mentor i članovi komisije, a kad oni potpišu da stoje iza nečijeg rada i kad znaju da je to u svakom trenutku dostupno javnosti, onda im neće biti baš svejedno da preuzmu odgovornost - smatra Kovačević.



Takođe, standardi se moraju ujednačiti, moraju biti jedinstveni za sve, a pitanje kvaliteta doktorskih studija nije do kraja rešeno ni na državnim ni na privatnim fakultetima.


- Da bi uopšte branili doktorski rad, studenti prethodno moraju imati objavljen jedan ili dva rada u prestižnom časopisu sa SCI liste. Isto tako, njihovi mentori moraju imati više od pet radova sa SCI liste. Ako ovi uslovi nisu ispunjeni, doktorat se ne može braniti - objašnjava prof. dr Vera Dondur.


Međutim, kako „Blic“ saznaje, ministar Nebojša Stefanović nije ispunjavao ovaj uslov u trenutku kada je branio svoj doktorski rad, a ni svi mentori koji su učestvovali u odbrani njegovog doktorata. Kontrolu doktorskih studija vrši Komisija za akreditaciju tako što joj fakulteti predaju tačnu listu ljudi koji su doktorirali, imena mentora, temu doktorske disertacije i broj objavljenih radova u međunarodnim časopisima.


- Na Univerzitetu u Beogradu kontrola je vrlo stroga. Veće svakog fakulteta pregleda referat s tezom, pa se dalje materijal prosleđuje komisiji univerziteta. Čak se ne dešava da do nas u veću dođu referati kandidata koji nisu ispunili uslove, a kamoli da takvi kandidati stignu do univerziteta - tvrdi Dondur.


http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/472226 ... uka-na-dan

Verbić: Svaki deseti doktorat u Srbiji je po evropskim standardima - plagijat

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/471149 ... --plagijat

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 2 Posta ] 

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 5 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs