blackrose je napisao:
OMG, ali bukvalno
OMG dijeta
Umjesto doručka autor dijete savjetuje crnu kavu bez šećera i mlijeka
OMG odnosno Oh My God (O moj Bože) dijeta jedan je od bizarnijih prijedloga za mršavljenje, a ipak knjiga ''Six Weeks to OMG'' koja objašnjava postulate same dijete je u rekordnom roku postala prodavanija čak i od najpopularnije Dukan dijete. Autor dijete je osobni trener Paul Khanna koji je do svoje teorije došao nakon analize niza studija o metabolizmu i tjelesnoj masi
http://www.zdravakrava.hr/clanak/2893/omg-dijetadebil
Hm, ne treba biti toliko negativno kritički nastrojen prema svim dijetama, pogotvo ne što većina naših znanja dolaze iz krajnje netačnih i neukih mitova te konzervatističkih protivljenja svemu novom i drugačijem od onog što je za naše podneblje "normalno". Konkretko, nemam dovoljnan uvid u sve detalje i finese ove dijetu, ali njene osnove su manje-više sjajne i koriste dobro provjerene i utemeljene principe za najefikasnije mršavljenje. Nažalost, autor iako je magistar nutricionizma, nije baš briljirao ovim člankom, upetljavši se u mrežu zabluda koje se povlače i po više decenija, pa moram odvje da iskomentarišem...
Iskopiraću samo slabosti ovog članka, a s obzirom na to da dolaze od jednog magistra, bodu i kopaju oči...
Citiraj:
OMG dijetni trikovi
Preskači doručak budući da ovaj obrok, prema autoru, uopće nije najvažniji obrok u danu. Ako preskočiš doručak, omogućuješ tijelu da od ranog jutra troši masne naslage. Umjesto doručka svakako vježbaj.
Ograniči unos ugljikohidrata na maksimalno 120 g dnevno. Pritom je svejedno koji je izvor ugljikohidrata, pa su tako, prema autoru, ugljikohidrati iz brokule jednako loši kao i oni iz Coca- Cole i treba ih sve izbjegavati
Prednosti
Također, istina je da crna kava kao stimulans živčanog sustava potiče sagorijevanje masnih naslaga te da će hladna kupka potaknuti metabolizam, no upitno je koliko će taj učinak potrajati.
Nedostaci
Dijeta je neozbiljna i banalna. Donosi tek nekolicinu savjeta od kojih su većina upitni.
Ideja da je bolje preskočiti doručak nije u skladu sa stotinama istraživanja koja pokazuju da osobe koje redovito doručkuju lakše održavaju tjelesnu masu nego ona koja to ne čine.
Također, stavljanje svih ugljikohidrata u jedan ''nepoželjni koš'' znak je nepoznavanja znanosti o prehrani. Budući da je riječ o proteinskoj dijeti, za očekivati je da dijeta obiluje i zasićenim mastima s nepovoljnim učinkom na zdravlje srca i krvnih žila.
Također, dijeta je siromašna složenim ugljikohidratima koji daju energiju, prehrambenim vlaknima, vitaminima, mineralima i fitokemikalijama. Moguća je pojava zatvora i bolesti crijeva zbog nedostatka vlakana, a riskira se i bolest bubrega te osteoporoza zbog velikog unosa proteina.
Dijeti nedostaju konkretne upute za sve skupine namirnica zbog čega se ostavlja velik prostor za unos nezdravih namirnica.
Mišljenje stručnjaka
Riječ je o dijeti čija se načela kose sa svim nutricionističkim načelima. Plan bi uistinu mogao dati kratkoročne rezultate, no zbog demoniziranja svih ugljikohidrata dugoročno je neodrživ i riskira se jo-jo efekt dijete.
Doručak svakako da je bolji obrok od kasne večere, ali da je nešto presudno i najvažnije, nije. Tijelo odlično iskorištava hranu kad god da ju dobije, i priče o nekoj presudnosti doručka su veoma diskutabilne, dalo bi se naći mnogo studija potpuno zdrave prehrane u kojoj doručak nije uključen.
Navodi se da se jede za vrijeme dnevne svjetlosti, pa bih pretpostavio da je ishrana ograničena na period od nekih 13 h (ručak i prvi obrok) do 21 h (doručak se preskače). Vrijeme u kojem se jede traje oko osam sati, što se poklapa sa takozvanim "gladovanjem sa prekidima", principom koji se pokazao kao izuzetno dobar za gubljenje masti, a veoma je lako primjenjiv i podnošljiv (dakle, visoko održiv način ishrane na kraće i duže periode).
Citiraj:
Primjer jelovnika
Doručak - Crna kava bez šećera i mlijeka
Ručak - Rižoto s piletinom
Užina - Svježi posni sir
Večera - File lososa i povrće na žaru
Zašto kafa? Ti famozni efekti ubrzavanja metabolizma i slične priče, ukoliko postoje, nisu apsolutno značajni za mršavljenje, par kalorija gore-dolje ništa ne znače, ali je kafa bitna zbog divnog svojstva da ubija osjećaj gladi i olakšava period od buđenja do prvog obroka.
Ručak - složeni hidrati i proteini, ne može bolje.
Užina, ponovo proteini, večera, proteini i vlakna.
Termogeni efekat proteina ih čini savršenim sastojkom svake dijete, jer traže najviše energije da se metabolišu u organizmu, dakle, dok tijelo iskoristi 1 kaloriju iz proteina, trebaće nam daleko više energije nego iz hidrata i masti. Pošto su ključni za obnovu svih ćelija i imuniteta, daleko su bitniji za očuvanje svih funkcija od hidrata i masti.
Još bitnije za sam proces dijete je da proteini daju najveći osjećaj sitosti (potiču lučenje leptina, hormona zaduženog za smanjenje gladi), dakle što više proteina u danu, veće šanse da nećete osjećati glad, ili barem ne previše.
Zašto tako malo hidrata, bez obzira na izvor? Opštepoznato je u krugovima stručnijih ljudi, da što manje hidrata unosimo i što su nam praznije tjelesne glikogenske rezerve, to lakše i više topimo tjelesne masti. Tijelo tu ne priznaje da li si hidrate unio iz celera ili iz čokolade, dok god je glikogen blizu donjih granica, veoma brzo se počinju trošiti masti kao jedini dostupni izvori energije u tijelu. Stoga vidim da s pominje prilično sigurna granica od 120g hidrata, dovoljno da tijelo normalno funkcioniše, a opet dovoljno blizu da se dobrano isprazne zalihe.
Sandra se žali kako nema mnogo složenih hidrata, a većina će doći iz riže koja je školski primjer izvora složenih ugljenih hidrata. Vlakna? Ako će posljednji obrok sa povrćem imati dosta povrća, eto i vlakana. Ruku na srce, koliko nas inače unosi dovoljno vlakana kroz dnevnu ishranu, dakle barem 1 ili više kg sirovog povrća? Ne treba biti licemjeran i optuživati dijetu kako nema dovoljno vlakana, kada gotovo nijedna ishrana nema. U skladu sa tim, rizik od zatvora i bolesti crijeva je jednak kao na klasičnoj ishrani. Ovo o bolesti bubrega je davno opovrgnuti mit star barem 30-40 godina, nije riječ o astronautskim dozama proteina, koji se bez obzira na dozu, uz normalne količine vode metabolišu bez posljedica. A veza vlakna - zatvor nije nužna i jako je individualna, lično mogu po sedam dana bez voća i povrća i dalje ću imati redovno stolicu, a ako se izložim stresu putovanja autobusom od svega 4-5 sati, uzalud sve salate ovog svijeta, 2 dana me nema u wcu.
Zasićene masti... Ne vidim otkud da je piletina, posni sir i losos hrana bogata zasićenim mastima? POgotovo losos koji je pun omega 3 kiselina, stvarno ne znam za koga je pisala ovakav članak autorica... Štaviše, ovakav meni je veoma krt i bezmasan u odnosu na prosječan tanjir. Ne znam iz kojih je izvora dotična učila na studijama, ali ima dvadesetak godina da je ta notorna glupost o mastima kao glavnim i jedinim krivcima za srčane probleme pobijena... Krivi su viškovi u ishrani, a pojedinačni nutrijenti (masti, hidrati, proteini) u normalnim količinama na ukupnom dnevnom nivou mogu biti samo zdravi i korisni.
Pominje se i jo jo efekat kao loša strana ove dijete. Osoba koja smrša desetak kilograma, pojača ishranu ali ostane u okviru dnevnih potreba, ne može nikako ama nikako da se udeblja osim ako nema metabolički poremećaj. S druge strane, i najzdravija osoba, ako počne halapljivo proždirati hranu nakon dijete nema nikakve šanse da zadrži težinu već će se debljati. Svakako da ćeš nakon dijete sa malo hidrata, dobiti 1 do 3 kilograma vode natrag jako brzo (u roku od dan ili par dana) nakon uvođenja hidrata ponovo u prehranu, al isve preko toga je isključivo rezultat suvišnih kalorija.
I kao ultimativno, jedan naučni um navodi da je dijeta manjkava i neprecizna, a nije uzeo KNJIGU u kojoj se nalaze detalji o dijeti. Kaže da nema "konkretne upute konkretne upute za sve skupine namirnica zbog čega se ostavlja velik prostor za unos nezdravih namirnica." Pa kupi knjigu i pročitaj, ono, sigurno će ti čovjek besplatno sve napisati... I onda još tvrdi da nema kokretnih uputstava za namirnice, iako nije čitala knjigu, iako i sama navodi primjer dnevnog jelovnika. Hm.
Krajnje neozbiljno od jednog magistra...
Zlato je napisao:
Ne znam šta da mislim o dijetama uopšte. Istim intenzitetom i dobijam i gubim kilograme. Ne opterećujem se kojekakvim kalorijama, gledanjem na sat ili veličinom porcije. Ključno je imati mjeru u jelu i baviti se fizičkim aktivnostima.
Zlato je sve rekla. Osoba koja je u okvirima kalorijskih potreba, u skladu sa godišnjim dobima umjereno dobija (zimi zbog malo aktivnosti i jačeg apetita) i gubi kilograme (ljeti zbog manje apetita a više aktivnosti). Ostatak svijeta su osobe koje ne zanju dupetu reći "dosta je!", i onda krive ovo i ono i prave hladnu fuziju tempirajući obroke, mjereći u gram, nasađujući se na glavu ovom i onom dijetom, te slušajući nutricioniste koji vrte prastare mitove, jer se mora presipati nekako iz šupljeg u prazno. Krajnja poenta svake dijete je doći do manjeg unosa kalorija što rezultuje smanjenjem težine i tačka. Jeo ti ovo ili ono, u tom i tom formatu i momentu, neće značiti baš ništa ako nisi u manjku kalorija. Isto tako te neće ni čips sa slaninom jeden svaki dan udebljati, dok god nisi u kalorijskom višku. Ali mora se biznis vrtiti i mlatiti slama, ogromna je to industrija.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
)
Umjerenost mora postojati, najidealnije i najzdravije je jesti svjeze i posno, ali to nije ni jedini uslov ni kljucni faktor da bi se smrsalo. Da se ne lazemo, ogromnoj vecini ljudi je odvratno jesti zdravu hranu kada je realno, manje zdrava hrana mnogo vise ukusna, i mogu sa manje zdravom smrsati najnormalnije, smanjivanjem porcija.