banjalukaforum.com

Jeste stolnjak.

_________________
democraticus artis crastis individibidualis artis crastis libertas

Толико о томе.

_________________
Cause I'm tired of this scenes...

Apsolutni superlativ (javlja se i u drugim balkanskim jezicima na sličan način, koji je dakle balkanizam), oličen npr. u izrazima
go – golcat gol – golcat (nag)
sam – samcit sam – samcat
-rka, -inja -ica
cvečarka cviječarica
trgovkinja trgovčica
učiteljka učiteljica
ministarka ministrica
advokatkinja odvjetnica
slikarka slikarica
lekarka lječnica
profesorka profesorica
doktorka doktorica
šefovica šefica
koleginica kolegica
sudinica sutkinja

četvoro, petoro, šestoro... četvero, petero, šestero...
srednjevekovni srednjovjekovni

Prezent i imperativ glagola:
vagam-vagaj, vagajte vagati-važem-važi-važite
klizati-klizam/kližem-kizaj, klizajte klizati-kližem-kliži-kližite
aplaudirati – aplaudujem, aplauduj, aplaudujte pljeskati – plješćem, plješći, plješćite
pritiskati – pritiskam-pritiskaj, pritiskajte pritiskati – pritišćem, pritišći, pritišćite
stiskati – stiskam-stiskaj, stiskajte stiskati – stišćem-stišći,stišćite
šetati-šetam-šetaj-šetajte šetati-šećem-šeći, šećite


Slučaj: sufiksacija tuđica U jedinstvenom standardu trebalo bi usvojiti likove na -alno jer su latinske etimologije
-uelno, - ijelno (tuđica preko nemačkog) -ualno, -ijalno (-tuđica preko latinskog)
aktuelno aktualno
vizuelno vizualno
manuelno manualno
virtuelno virtualno
senzorijelno senzorijalno
oficijelno službeno
kontekstuelno konteksualno
principijelno principijalno
superficijelno superficijalno
arteficijelno arteficijalno

Rodbinska veza uz ime ne deklinira se (i ne slaže se u padežu) sa imenom ukoliko stoji ispred njega
čika Stevan; nema čika Steve striček Stjepan; nema stričeka Stjepana
ujak Jovan; sa ujka Jovanom ujac Ivan; s ujakom Ivanom

Slučaj glasa S/Z u tuđicama
insistirati (tuđica preko latinskog), ali perzistirati, egzistirati inzistirati (tuđica preko nemačkog)
kaseta, kasetofon kazeta, kazetofon
konsekvence konzekvence
konsultacija konzultacija
kosmos, kosmonaut kozmos, kozmonaut
hromozom, ribozom, polizom kromosom, ribosom, polisom

Razlika u glasovima S/C kod tuđica
finansije, finansijski financije, financijski
bilans bilanca
bronza, bronzani bronca, brončani
Barselona Barcelona
Borza Burza
Razlika glasa T/Ć
plata plaća
toplota toplina
gustina gustoća
vreo kipuć
palata palača
shvatati, shvataš shvaćati, shvaćaš

Razlike kod jotovanja/bez jotovanja ili bez jotovanja/jotovanje: Ć/T (jotovanje ili ne)
plata plaća
shvatati, shvataš shvaćati, shvaćaš
prihvatati prihvaćati
korišćenje korištenje
opšti opći
bašta (bašča) = vrt
prolećnji proljetni
korišćeno (korišteno) = rabljeno
oljušćeno oljušteno
srećan, srećni sretan, sretni
presrećan, presrećni presretan, presretni

Razlika kod sibilant/palatal
pariski pariški
ruzmarin ružmarin
klizam kližem
skrob škrob
sport šport, sport

Razlike kod (-avati / -ivati) – (-avanje/-ivanje) – (-avam/-ujem)
ispupčavanje ispupčivanje
ulubljavanje ulubljivanje
naglašavanje naglašivanje

Razlike kod prefiks sa-/su-
saradnja, saradnik suradnja, suradnik
sagovornik sugovornik
savremenik suvremenik
sapatnik suputnik
sažaljenje sućut
saosećanje suosjećanje
saglasnost suglasje
sastanak brifing
sastav sastavak

Razlike kod nepostojanog a / umetnuto e u stranim riječima
filtar filter
estar ester

(Ne)Slaganje imenice i glagola u rodu: kod imenica muškog roda koje završavaju na -a u srpskom se glagol slaže kao sa imenicom ženskog roda, a u hrvatskom kao sa običnom imenicom muškog roda.
Razlike kod slaganja u rodu, broju i padežu:
Fašiste su ga mučile. Fašisti su ga mučili.
Proklete fašiste! Prokleti fašiste! Prokleti fašisti ! Prokleti fašist !
Isto važi i za pridjeve te zamenice:
Tradicionalno (ne)slaganje pridjeva, zamjenica i glagola u rodu sa imenicama muškog roda koje završavaju na "-a" u nominativu te vokativu plurala
naše entuzijaste, naši entuzijaste naši entuzijasti
proklete fašiste, prokleti fašiste, prokleti fašisti prokleti fašisti
njihove pristalice, njihovi pristalice njihovi pristaše
Obe sluge. Obojica slugu.

Geografski pojmovi - tuđice
Portugalija, Rumunija, Jermenija, Španija, Švajcarska, Vizantija, Vavilon, Konstantinopolj, italijanski Portugal, Rumunija, Armenija, Španjolska, Švicarska, Bizant, Babilon, Konstantinopolis, talijanski
Jerusalim Jeruzalem
Bosfor Bospor
Kartagina, Kartaginjani Kartaga, Kartažani
V/B:
V preko grčkog (istočno Evropska kultura) B preko latinskog (zapadno Europska kultura)
Vizantija Bizant
Vavilon Babilnon
vivlija (isto i biblija) Biblija
varvarin, varvari, Varvara barbar, barbari, Barbara
Vartolomej Bartolomej
Varava Baraba
Valtazar Baltazar
Avram Abraham
lavirint labirint
Jelisaveta Elizabeta
jeres hereza
jevanđelje, jevanđelista evanđelje, evanđelist
Jevropa (arh.), Evropa Europa
Jezeklj Hazekijah
Jelena Helena
Jeleni (Grci) Heleni
Jadrijajn Adrijan
Jakov Jakob
Jovan Ivan
(Ne)odsijecanje nastavaka kod imeničkih tuđica latinskog latinskih i grčkog podrijetla
kalijum kalij
delirijum delirij
simpozijum simpozij
kolokvijum kolokvij
kriterijum kriterij
stadijum stadij
ganglion ganglij

Grleni K/H kao rezultat grčke, odnosno latinske transkripcije
hirurgija kirurgija
citohrom citokrom
hromatin, hromosom kromatin, kromosom
hrom krom
hromatski; hromaki (chroma key) kromatski; kromaki (chroma key)
hronologija; hronološki kronologija; kronološki
hronika; hronično; hroničar kronika; kronično; kroničar
hemija; hemizam kemija; kemizam
hlor klor
haos; haotično kaos; kaotično
harizma; harizmatičan karizma; karizmatičan

(Ne)Turcizmi i (ne)orijentalizmi
ajkula (tur.) morski pas
prodavnica dučan (tur.)
admiral, ajkula, ajvar, alat, algebra, alkemija, alkohol, arsenal, avlija, bakar, baklava, barut, basta, behar, besika, boja, bor, boza, bubreg, burek, cifra, čarapa, čaršaf, čekić, česma, čelik, čerga, čizma, čoban, čorba, ćebe, ćela, ćevap, ćilim, ćorav, ćufta, dernek, dućan, duhan, dunum, durbin, dustabani, džep, đon, ekser, ergela, galama, guba, gurabija, halva, hambar, hapsiti, hašiš, hosef, jaruga, jastuk, jatak, jendek, jorgan, jorgovan, jufka, juriš, kafa, kafaz, kajak, kajgana, kajmak, kajsija, kalaj, kalemiti, kalup, kapak, kapija, karaula, karavan, kašika, kat, katran, kazamak, kičma, komšija, kreč, kula, kundak, kutija, lakrdija, leš, limun, lokum, makaze, majmun, majstor, mana, mangup, marama, matirati, memla, meza, miraz, odaja, ortak, pamuk, papuče, parče, pekmez, peškir, pirinač, pita, rakija, rusvaj, saksija, sanduk, sapun, sarma, sevdalinka, sirće, somun, sunđer, sutlijaš, šah, šator, šecer, šegrt, šerbe, šuga, tambura, tepsija, top, turšija, veresija, zanat, zavrzlama, zenit.

(Ne)kripto-germanizmi
duvati puhati
izuzetak iznimka

(Ne)Bohemizmi (i Šulekovo sholastičko nazivlje) i češko-srpski/češko-hrvatski sinonimi (… u razvoju…)
eksperiment pokus
voz vlak
naprava, mašina motor, stroj
(ne)primeren (ne)prikladan
gas plin
poljubac pusa
sukob; sukobiti se sraz; sraziti se
šišarka češer
pritisak, pritiskati tlak, tlačiti
mastan tust
put cesta
kancelarija ured
smisleno; besmisleno suvislo; nesuvislo
saglasnost; saglasiti se suglasje; suglasiti se
marš; marširati pohod; pohoditi
mamuza ostruga
mantil plašt
megdan, dvoboj suboj
kafana, kafandžija krčma, krčmar
juriti jezditi
uštinuti uštipnuti
sistem sustav
tesnac užina
svađati se svaditi se
vindjakna vjetrovka
ozariti ožariti
čaršav plahta
jorgan perina
predbacivati spočitavati
buncati bulazniti
ogledalo zrcalo
sedište sijedalo
lepak ljepilo
letelica lijetalo
zapremina obujam
grditi špotati
krovni zaklon streha
sedmica tjedan
juli srpanj
sentembar rujan
oktobar listopad
novembar studeni
pesnica šaka (pest)
preparat pripravak
zadah zapah; zapahnuti
gušobolja hripavica
dobrovoljni poklon milodar
prljati; mrlja; rodoskrnavljenje; rodoskrnavilac skvrniti; skvrna; rodoskvrnuće; rodoskvrnik
pažnja! pozor!
sok od grožđa, šira mošt
-lac/-oci -telj/–telji
moruna jesetra
mrljav zamazani
moreuz užina
šargarepa mrkva
stiskati,istiskivati tlačiti
mrak tama, tmina
mermer mramor
mrzi me bezvoljnost
mrmoriti mumljati
(ubiti) mučenjem (usmrtiti) mučki
ćutati, ti ćuti šutjeti, ti šuti (mučati)

blato, blatnjav kal, kaljuža, kaljav
municija streljivo
mula (mul, mula)
više puta; jedanput višekratno; jednokratno
kej molo
-a- (npr. momenat) - tren (npr. Moment)
moma djevica (diva,divka)
mirođija kopar
omladina mladež
miška pazuh (paže)
kretati se gibati se
skoro malne
mlada nevjesta
makaze, makazice škare, škarice (nošce)
blenuti zuriti
mrljati malati
mladoženja ženik
muva (muv) muha (mouha)
-ovati, -ujem -irati, -iram
majmunisati majmunirati (pošempjati)
-a (npr. monarhista) - (monarhist)
ostrvo, polu ostrvo otok, poluotok
penzija mirovina
hleb kruh
sisari sisavci
nabavka nabava
oteklina otok
nadati se ufati se
nadisati se nadihati se
nadleštvo ured
nađubriti nagnojiti
akcenat naglasak (prizvuk), (akcent)
najam najem
nakapljati nakapati
nakidati natrgati
nalivati, naliv, uliv naljevati, naljev, uljev
zaliv zaljev
nanovo iznova
naneti nanesti
melodija napjev
nečistota nečistoća
nedeljno tjedno
pestovati gajiti (biljku)
negdě, nekamo nekamo
neokaljan neoskvrnjen
nepažljiv nepozoran
věrujući, pobožan pobožan
nevrěme nepogoda
nepovezan nesuvisli
nesaglasni nesuglasni
potreban potrebiti
nozdrva nosnica
nosilac nositelj
makaze, škare nožice
nužnik, toalet zahod
napolje vanka
pomorandža naranča
pokoljenje naraštaj
priroda narav
naređenje naredba
siledžija nasilnik
nastanak začetak
nasuvo nasuho
zemljak, zemljakinja našenac, našenka
naštampati natiskati
natpolovinski natpolovični
naum umisao
minđuša naušnica, rinčica
veče večer
naviti navinuti
imenilac nazivnik
odrečan zaporni

Croatizmi
mudrost, muha, rukav, mudri, mudrac, mučenik, mučenica, mučitelj, monter, mnoštvo, mnogostrani, mlin, mlinar, milost, milosrdni, nevěsta, misliti, miš, mikrofon, malograđanin, malograđanka, muka, motika, sutjeska

Primjer-Kajkavizmi u hrvatskom
zavrtanj vijak
zbijen zbit
završnica konačnica
zacopan zateleban
završetak konac
briga skrb
brinuti, starati se skrbiti
snabdeti opskrbjeti
stanica postaja
spraviti pripraviti
sočivo leća
pokvasiti smočiti
slina šmrklja
služavka sluškinja
pristalica, sledbenik pristaša
ustanik ustaša
(Ne)Rusizmi
ovaploćenje otjelotvorenje
prevazići; neprevaziđen nadići
posmatrati promatrati
prevashodno
snishodljiv, snishodljivost
neprikosnovenost
preslišati; preslišavanje

potpuno posvema, posve; potpunoma; posvemašno


opšteno općenito
+++, različno različito
ponosno, ++ ponosito
naprasno, + naprasito
poglavito
naročito, + osobito
potrebno, – potrebito
redovno, – redovito
stašno, jezivo, + strahovito
nadareno, – darovito
ubijstveno, +++ ubojito
očigledno, ++ očito
+++ istinito
+++ izričito
+++ naročito
značajno, – znakovito
jezivo, + jezovito
razumno, + razborito
+++ znamenito
+++ grčevito

Veznik "sa":
Sa, iznimno s; on je sa tobom S, iznimno sa: on je s tobom (sa ispred riječi koja počima sibilantom)

Particip prošli glagola na -nuti/(-aći)
potakao potaknuo
krivica krivnja
kupovina kupnja

Neodređene zamenice

NOM ko, neko, niko, svako, iko
GEN koga, nekoga, nikoga, svakoga, ikoga
DAT kome, nekome, nikome, svakome, ikome
ACC kog(a), nekog(a), nikog(a), svakog(a), ikog(a)
VOK –
INS kim(e), nekim(e), nikim(e), svakim(e), ikim(e)
LOC kom(e), nekom(e), nikom(e), svakom(e) ikom(e)
DAT tome, ovome, onome
Pridjevski sufiksi ski/ni tj. ni/ski
magnetni magnetski
jezički jezični

Sufiksacija -kat/-kt
-kat, -nat -kt, - nt
subjekat subjekt
objekat objekt
predikat predikat (nema razlike)
projekat projekt
efekat efekt
defekat defekt
akcenat naglasak, (akcent)
parlamenat parlament
talenat talent
afekat afekt

Instrumental izvesnih imenica muškog roda koje su u srpskom izuzete od starog pravila koje se smatra arhaizmom, a završavaju na -č, -ć, -ž, -š, -đ, -dž, -nj, i -t
put, putem (putujem putem) put, putom (idem na put aliti putovati cestom)
nož, nožem nož, nožom
mač, mačem mač, mačom
miš, mišem miš, mišom
ljulj, ljuljem: Travnjak zasejan ljuljem... ljulj, ljuljom: Travnjak zasijan ljuljom...

Arhaično slovensko 'u' sa genitivom – u koga, u čega, u modernom srpskom je napušteno
obljenja kod dece bolesti u djece
kod nas je bolje u nas je bolje (kajk. pri + dativ: pri nam je bolše)


Arhaični genitiv i dativ prisvojnih pridjeva ispred imenica muškog roda:
Gen: Nema više njegovog jasnog pogleda Gen: Više nema njegov(og)a jasn(og)a glededišta
Dat: Nemoj da priđeš njegovom oštrom keru. Dat: Nemoj prići njegov(om)u oštr(om)u psu.
Dat: Raport po Stevanovom izveštaju... Dat: Prijavak o Stjepanov(om)u izvješću...
(idiom sa prilogom): Šta ima (a) da je novo? Gen: Što je nov(og)a?

Instrumental imenica ženskog roda koje ne završavaju na -a (sa sufiksom -st, -č, -v, -đ itd.)
sa opasnošću s opsanosti
sa zrelošću sa zrelosti
svojom pakošću svojom pakosti
jednom rečju jednom riječi
svojom krvlju svojom krvi
štrajk glađu štrajk gladi


Skraćeni oblik glagolskog priděva prošlog u CSD-E-u
počev počevši
uzev uzevši



Genitiv izvesnih imenica
Watt: GEN = vati 4 vata, 5 vati... Watt: GEN = vata, 4 vata, 5 vata...
cent - centi; 4 centa, 5 centi... cent - centa; 5 centa

Ortografija - transkribuju se/zadržavaju se strana imena i reči
Sastanak sa Kristoferom Vokerom Sastanak s Christopherom Walkerom
Njujork, Njujorčanin New York, New Yorčanin

O/U (nakon 1991.)
milion milijun
bataljon bataljun
stadion stadijum (?), ah iznimka
bajonet bajunet
fondacija fundacija
Brioni Brijuni
gondola gundula (etim. Gundulić)

PROTIV PROTU
protivpravno protupravno
protivotrov protuotrov
protivzakonito protuzakonito
protiv(u)rečno, protiv(u)rečiti, protiv(u)rečje, protiv(u)rečnost proturječno, proturječiti, proturječje, proturječnost

Glasovna grupa ŠT/Ć
opšti, opština, opštiti opći, općina, općiti
uopšte uopće, (kol. opće)
sveštenik, sveštenstvo svećenik, svećenstvo
osveštati, prvosveštenik svetiti, – (?)
skupština ! skupština
šta ča, ća, ca

Glasovi Ć/Š
ćutati, ćutanje, ćutnja šutjeti, šutnja

muva (muvica) muha (muhica)
uvo, uho (ali: ušni) uho
suv, suva, suvo,suvarak suh, suha, suho, suharak
duvan duhan
duvački puhački
gruvati gruhati
vazduh zrak
izduvni; duvati izdušni ispušni; puhati
pastuv (dem. pastušić) pastuh
buva (buvica!) buha (buhica!)
kuvati, kuvar, kuvarica kuhati, kuhar, kuharica
gluv; gluvariti; ogluvěti gluh; ogluhnuti; oglušiti se
kuvanje, kuvar, kuvarica kuhahnje, kuhar, kuharica
protuva protuha
marva marha
jova joha
pastrmka pastrha (boh. pstruh)
promaja promaha
vijoriti vihoriti
natruva natruha
(2) Glasovi J/H
snaja, snajka snaha, snaša(slavonski)
kijati kihati
jevrejin hebrejac
kujna, kujina kuhinja
čoja čoha
Pečuj Pečuh
leja lijeha
zamajac, zamajavati zamašnjak, zamahivati
štijati; štijača (riljati, ašoviti; ašov) štihati; štihača
(arh. sviju) svih svih
aždaja zmaj
jeretik, jeretički, jeres heretik, heretički, hereza
Jelini Heleni
Jadrijan Hadrian

Arhaično dodavanje glasa J (J+)
Jelisaveta Elizabeta
jevanđelje, jevanđelisti evanđelje, evanđelisti
Jevropa Europa
Jegejsko more, Jegej Egejsko more, Egej


(3) Glasovi -/H
rvanje hrvanje
ren hren
aranđeo, Aranđelovdan (sv. Mihajlo) arhanđel (sv. Mihael)
čaura, učauriti se čahura, učahuriti se
danuti (dušom) dahnuti (dušom)
rapav, hrapav hrapav
gomila, rpa hrpa
rđa; rđati; rađav; zarđao; zarđati hrđa; hrđati; hrađav; zahrđao; zahrđati
rskavica hrskavica
nauditi nahuditi (naněti zlo; hud = zao; hudost = zloba)

(4a) Glasovna grupa HR
rvanje; porvati se hrvanje; pohrvati se
ren hren
rđa; zarđali ekser hrđa; zahrđali čavao


(4) Glasovi F/V, tj. V/F
kafa, kafana, kafić kava, kavana, ali kafić
kovčeg kofčeg
čaršav plahta
Avganistan Afganistan
svera sfera
asvalt asfalt


Muška zvanja koja završavaju na -ta/-t Muška zanimanja koja završavahu sa -ta/-t
arhitekta arhitekt
akrobata akrobat
poliglota poliglot
erudita
analfabeta analfabet
entuzijasta entuzijast
sineasta sineast
fašista fašist
nacista nacist
komunista komunist
patriota patriot
i.t.d. itd.



Masculinum/femininum imenica koje završavaju na -t/-ta
planeta planet
minut minuta
sekund, sekunda: Dolazim za sekund. Ima još 4 sekunde. sekund: Ima još 4 sekunda.
kvalitet kvalitata, kakvoća
koverat kuverta
kometa komet

Masculinum/femininum imenica, samo da bi se razlikovalo
snimak snimka
iznimak iznimka
arhiva arhiv
Grčko k / latinsko c
okean, okeanografija ocean, oceanografija
proksima kentauri proksima centauri
kentaur centaur (?)

Grčko k / latinsko c
okean, okeanografija ocean, oceanografija
proksima kentauri proksima centauri
kentaur centaur (?)


Grčko t / latinsko c
demokratija, birokratija, aristokratija, tehnokratija, demokracija, birokracija, aristokracija, tehnokracija,

Pravopis u futuru I (inverzni oblik) (čita se isto, kako je napisano u CSD-E) kontrahovani:nekontrahovani oblik
leteću, letećeš, leteće, letećemo, letećete leteće letjet ćeš, letjet će, letjet će, letjet ćemo, letjet šete, letjet će
biću, bićeš, biće, bićemo, bićete, biće bit ću...
napraviću.... napravit ću...
staviću... stavit ću...

Potvrđivanje sa (1) "da" i (2)"jeste" / "jest" i "je" u govornom jeziku.
Da li je puška otkočena? (3. sg) = Jeste Jeli puška odkočena = Da
Dali je čale kupio mleko? = Jeste Jeli tata kupio mlijeko ? = Da
Da li je bio lep? = Jeste dabome Jel bio lijep? = Da naravno
Da li redovno pratite vesti? = Da Jeli redovito pratite vijesti? = Da.
Dali je pomoranča dobra?=Jeste Jeli naranđa fina?= Da.



"Da" ispred glagola/ infinitiv"
namerio sam da potrošim... namjeravm potrošiti...
– usvojeno kao kroatizam – (Pizza da se ponese) Pizza za ponijeti.
Da crkneš od smeha. kol. Za krepati od smjeha. (ital. crepare - crći)
mogu li da uđem? mogu li ući?
Dalikanje je specifično samo za srpski
Da li ćete umeti da izvedete sve što se od vas traži? Hćete li znati napraviti sve što se od vas traži?

Novo:
da li ćeš ići na ostrvo? hoćeš li ići na otok?
jesu li oprali aute

O/A kod kajkavizacije nesvršenih glagola
pokopavati, prekopavati, zakopavati, iskopavati pokapati, prekapati, zakapati, iskapati
zakopčavati zakapčati
prenositi, podnositi, donositi prenašati, podnašati, donašati
zamotavati; umotavati; premotavati; namotavati zamatati; umatati; prematati, namatati
preznojavati preznajati
umnožavati umnažati

- AVATI -IVATI
označavati označivati


Upitna riječ "što"
Češće nego što se moglo.. Češće nego se moglo..
… uz upotrebu još nepoznatijih reči … uz uporabu još nepoznatijih riječi

Arhaizacija
gde gdjeno
kad kadno
kao kano
koji, što štono
nego negoli
nego, već, do doli
ili iliti, oliti
(a) kamoli toli
tada uto
ako akoli

Uporaba kitnjastog stila i dijalekatskih žargonizama u hrvatskom
najviše ponajviše
ili iliti
na kraju na poslijetku, na koncu, u konačnici
najbolje ponajbolje
najpre ponajprije
najviše najvećma
najviše ponajviše
često počesto
priličan broj podosta
u svakom slučaju zasigurno
iznad ponad
ispod podno
tajno potajno, potajice
poštovanje štovanje

penjati se: Mi smo se peli penjati se: Mi smo se penjali
drati se: Mi smo se drali… derati se: Mi smo se derali…

Upotreba modala trebati
trebalo bi da jedem (treba da jedem) trebam jesti; trebao/la bih jesti
trebalo bi da jedeš trebaš jesti; trebao/la bi jesti itd.
trebalo bi da jede treba jesti; trebao/la bi jesti
trebalo bi da jedemo trebamo jesti; trebali bismo jesti
trebalo bi da jedete trebate jesti; trebali biste jesti
trebalo bi da jedu trebaju jesti; trebali bi jesti
Da li bi trebalo da dođem u 12? Trebam li doći u 12?
Registrovanje: Naša registracija bi trebalo još uvek da važi. Registriranje: Naša bi registracija trebala još uvijek vrijediti.
Dal bi ja sad trebalo da se izvinjavam zbog toga? Jel se ja sad trebam ispričati zbog toga?
Ipak je trebalo ja to da uradim. Ipak sam ja to trebao napravit.

Zbirne imenice u hrvatskom;primjeri
notni sistem crtovlje
brodovi brodovlje
pruće šiblje

Imenice sa sufiksom -ba u hrvatskom
Svedočanstvo Svjedodžba
Promocija, promovisati, promoter Promidžba, promicati, promicatelj
Poređenje Poredba, usporedba
Muzika Glazba
Ženidba Ženidba
Jednačina Jednadžba
Kompozicija Skladba


dat, -a, -o dan, -a, -o
udat, -a, -o udan, -a, -o
predat, -a, -o; predato za knjiženje; ali: raditi predano predan, -a, -o
zadat, -a, -o zadan, -a, -o
poslat, -a, -o poslan, -a, -o

"Nepostojano l"
so; G: soli sol; G: soli
sol (nota solmizacije) so (nota solmizacije)
gol (fudbalska vrata) = #NAME?
go (svučen), G: golog, f: gola gol G: golog, f: gola
po (skr. od pola): tri i po pol (skr. od pola) 3 i pol
sto; G: stola stol; G: stola
vo; G: vola vol; G: vola
kočić; pokočiti kolčić; pokolčiti
konik, kolovoz kolnik

Glagolske imenice od prelaznih nepovratnih glagola na -ěti
slepilo sljepoća
besnilo bjesnoća
bledilo bljedoća
gluvilo gluhoća

lepak ljepilo


usisivač usisavač
poništivač poništavač (karata)

J V
dobijati dobivati
obećavam obećajem
verovatno/vjerovatno vjerojatno

Razilika između Srpske ekavice i Hrvatske ijekavice mimo glasa jat:
sedeti, osedeti sjediti, posjediti
obeležje obilježje

Tvorba riječi
Lenjost ; Lenji ljudi... lijenost; Lijeni ljudi...
vođstvo vodstvo
prolećnji proljetni
srećni sretni
smeša smjesa
spasavati spašavati
prihvatanje, shvatanje prihvaćanje, shvaćanje


Kada je glas "jat" u hrvatskom "i"
hteti: Ja sam hteo... htjeti: Ja sam htio...
želeti: Ja sam želeo... želeti: ja sam želio...
smeti: Ja sam smeo... smjeti: Ja sam smio...
sedeti sjediti

Kada je glas "jat" u srpskom "i", a u hrvatskom "je"?
SRPSKI HRVATSKI
zaliv, preliv, prelivati, odliv, dolivati zaljev, preljev, prelijevati, odljev, dolijevati
uticaj, uticati (utiče), uticajan utjecaj, utjecati (utječe), utjecajan,
poticati; potiče potjecati; potječe
podsticaj, podstrek; podstrekač poticaj, poticatelj
takmičar, trkač; nadmetanje, trka natjecatelj; natjecanje, utrka
sticati, sticaj (okolnosti) stjecati, stjecaj
preticati pretjecati
isticati 1; isticanje; isticati se; istaći se; istaknut;
isticati 2; istakati; isteći;
proisticati
preticati
(takmičiti)
sticati tok; teći isticati ; isticanje; isticati se; istaći se; istaknut;
istjecati ; istakati; isteći;
proistjecati ;
pretjecati
natjecati
stjecati tijek; teći
Rzličita značenja istovjetnih riječi
tuča (među ljudima) tuča (padaline)
grad (padavine) grad (urbano naselje)
meso, mesni; mesto, mesni meso, mesni; mjesto, mjesni
smejati se; smeti; Ja se smejem, a ne smem smijati se; smjeti: Ja se smijem, a ne smijem...
Boli me stomak ali ću da idem kod zubarke Boli me zub al ću otiči kod stomatologa
Razlika u rodu imenica
bol (m): nepodnošljivog bola bol (f): nepodnošljive boli
splav (m): Na splavovima splav (f): Na splavima


-jam- -jem-
zajam, zajmiti, pozajmiti posudba, posuditi od, posuditi (komu)


prijem, prijemčiv, prijemčivost, prijemnik prijam, prijamčiv, prijamčivost, prijamnik
garantovati, garantovano;garancija jamčiti, jamačno; jamstvo
utisak dojam
međusobno uzajamno


Po društvenim institucijama
Crkva
manastir samostan
kaluđer, monah, kaluđerica, monahinja fratar, brat, časna sestra
episkop biskup
patrijarh Papa (kardinal)
arhiepiskop nadbiskup

Škola
Hemija, Hemijska Kemija, Kemijska
Hirurgija, citohrom, hromatin, hromosom Kirurgija, citokrom, kromatin, kromosom
Kalaj Kositar
Gvožđe Željezo
Gas i flaša Plin i boca
Konzerva Limenka
Mesing (m) Mjed (f)
Hor Pjevački zbor
Duvači Puhači
talas val
horna kornet
Jedro, jedarce, ćelija, mitohondrija, ribosom, hloroplast Jezgra, jezgrica, stanica, mitohondrij, ribosom, kloroplast

Imena
Jovan Ivan
Pavle Pavao
Gligorije Grgur
Lavrentije Lovro
Matija Matija, Matej
Andrija Andrija, Andrej
Slobodan, Slobo Franjo, Frane

lekar liječnik
apotekar ljekarnik
estar, estri ester, esteri
sunđer (tur. Suengjer) spužva (ital. Spongia)
tabla ploča


u hrvatskom standardu
Završavanje svih zvanja na -telj, -teljica
Završavanje svih stranih glagola na -irati
novi završeci svim imenicama na - stvo, -štvo: uputstvo, prisustvo, ubojstvo, pučanstvo, slavenstvo, zidarstvo, gospodarstvo, pokućstvo, velebno, veleposlanstvo
svijedočanstvo, veleposlanstvo, tajništvo, zajedništvo, mnoštvo)
Završeci svim glagolskim imenicama na -anje i -enje (ostvarenje-ostvaraj, poštenje - poštenost, udruženje - udruga, pomirenje, pomirba
Rod imenicama (minut-minuta, sekund-sekunda, kvalitet-kvaliteta, planeta-planet, koverat-kuverta, gest-gesta, misterija-misterij, veče-večer, metod-metoda, jezgro-jezgra, posjeta-posjet, laboratorija-laboratorij, opservatorija-opservatorij, mitohondrija-mitohondrij)
Imenica ni
Ne ostaje u formi prideva (prava (linija) - pravac, optuženi - optuženik, osumnjičeni - osumnjičenik, zaposleni - zaposlenik)
Glasovna grupa- št : ća -izvještaj-izvješće, opšti-opći; uopšte-uopće; opština, opštinski–općina, općinski, saopštiti–priopčiti, hiljada- tisuća, bašta – vrt, šta - ća
Pr 1: Glasovna grupa -ov- / -ev- (počastvovati - počastiti; pakovati – pakirati;.....)
Pr 2 :kotlovnica, prometovati, glasovati, prosvjedovati, očitovati, djelovati, nalikovati, nasljedovati, blagovati, opetovati, štovati, sudjelovati, uvjetovati…
Vračanje hrvatskom izvornom standardu nakon 1990 i brisanje srbizama iz hrvatskog:
01.05.08 advokat 27 DNPU-0/16
02.05.08 ambasada 5 N-16/47
03.05.08 ambasador 21 DNU-18/89
04.05.08 analiza 100 NPSU-18/934
05.05.08 armija 94 DNPU-9/406
06.05.08 artiljerija 4 NU-0/10
07.05.08 autoput 10 N-0/9
08.05.08 avijacija 3 NU-0/8
09.05.08 avijatičar 1 S-0/4
10.05.08 avion 100 DNPSU-25/726
11.05.08 baterija (milit.) 4 DP-1?/0 (no milit.: 69)
12.05.08 biblioteka 23 DNPSU-10/159
13.05.08 branilac 0-0/1
14.05.08 budžet 26 DNSU-3/125
15.05.08 centar 71 DNPU-73/5758
16.05.08 činilac 37 NU-11/4
17.05.08 čitalac 24 NPSU-7/24sic!
18.05.08 civilizacija 24 DNPU-0/324
19.05.08 daktilografija 0-0/0
20.05.08 datum 16 DNPU-8/603
21.05.08 davalac 7 N-2/7sic!
22.05.08 delegacija 154 NPU-46/324
23.05.08 delegat 91 NPU-52/148
24.05.08 demilitarizacija 0-0/80
25.05.08 direktor 95 DNP-32/4904 upravitelj 8 DNPS-3/652
26.05.08 disciplina 21 DNPU-7/448
27.05.08 dobrovoljac 3 DNP-1/56
28.05.08 efikasnost 10 NU-2/62
29.05.08 ekonomija 13 DNU-1/1011 privreda 234 NPU-74/226
30.05.08 faktor 125 DNPU-7/307
31.05.08 familija 9 DP-0/14 porodica 69 DNPSU-4/53
32. finale 10 DNU-19/2240
33. firma 7 NPU-0/196 poduzeće 157 DNPU-23/4905
34. fronta 49 DNPU-0?/137 front 34 DNPU-17/23 (+3 -om)
35. generacija 40 DNPU-17/812
36. geograf 0-0/8
37. geografija 6 SU-0/24
38. geografski 28 DNPU-0/80
39. glasanje 3 P-8/35 (glasati 24 DNPS-7/inf.:17)
40. gledalac 48 DNPU-35/70
41. u pogledu, što se tiče
42. građevinar 6 NU-4/71 građevinac 0-0/7
43. građevinarstvo 24 NU-8/76
44. greška 46 DNU-18/338
45. grupa 200 DNPSU-46/2016
46. hapšenje 6 DNP-10/15
47. hiljada 50 DNPSU-1/23
48. historija 43 DNPSU-1/21
49. historijski 45 DNPSU-1/57
50. izdajnik 10 DNSU-0/37
51. izvještaj 55 SN-21/769
52. izvođenje 38 NU-9/274
53. kancelarija 22 DNP-0/73
54. kandidat 49 DNPS-17/2090
55. kasarna 19 DNPS-2/10
56. klavir 15 DNPSU-0/95
57. komisija 75 DNPU-60/2031
58. kompozitor 8 NU-4/21
59. kvaliteta 87 DNU-20/1429 (+ kvalitet: 6 DNP-1/4)
60. kvantiteta 2 U-1(-et)/18
61. muzika 78 DNPSU-13/47
62. naređenje 10 DNPS-1/38
63. obaveza 78 NPU-37/162
64. obrazovanje 50 NU-62/662
65. oficir 68 DNPS-5/103
66. omladina 71 DNU-27/36
67. opozicija 26 DNPU-9/218
58. organizirati 82 DNPU-36/2054
59. parada 9 DNPS-1/155
70. patrola 11 NP-0/43
71. pauza 72 DNPU-3/89
72. porijeklo 20 DNSU-11/230
73. posjetilac 24 DNPU-3/42
74. potpredsjednik 45 DN-16/1630
75. poznavalac 6 DNU-3/20
76. pratilac 12 DNSU-2/28
77. predsjednik 450 DNPU-178/18463
78. princip 57 DNSU-13/406
79. prisustvovati 90 DNPSU-18/331
80. prisutan 104 DNPSU-27/720
81. prisutnost 49 DNPSU-2/268 prisustvo 16 DNPSU-3/43
82. propaganda 19 DNSU-6/148
83. protest 11 DNPS-8/150
84. protestirati 13 DNPU-1/83
85. provođenje 44 NPSU-27/458
86. prvoborac 7 DN-0/16
88. pumpa 6 NPU-0/34
89. raskršće 43 DNPSU-2/3
90. rezerva 30 DNU-11/440
91. saopćenje 31 N-13/1
92. saopćiti 25 DNS-13/5
93. saradnja 20 N-0/3
94. sekretarica 2 DN-0/23
95. sekretarijat 49 N-12/29
96. sistem 303 DNPSU-84/306
97. sport 15 DNPU-19/4622
98. štab 28 DNPSU-13/117 general-12 DN-0/44
99. štampa 53 DNU-24/36
100. štampati 7 DNPS-1/16
101. staratelj 1 P-0/4
102. stroj za pranje -?/7
103. talas 63 NPS-0/5
104. teatar 42 DNPSU-18/886
105. telegram 10 DNP-2/20 telegraf 1 N-0/90
106. tokom 25 DNPU/53
107. učesnik 7 NPU-1/11
108. uniforma 49 DNPS-1/120
109. upotreba 128 DNPU-9/331
110. uputstvo 5 NPU-2/14
111. utisak 17 DNPU-2/23
112. veteran 2 N-0/398
113. vezi (92) -/u vezi 938
114. zakletva 9 DS-0/45
115. zloupotreba 6 NU-6/89

Postoji mnogo reči koje su isključivo u srpskom jeziku kao što su:
surevnjivost; surevnjiv zavidan, zavistan
oblapornost; oblaporan nezasit, halapljiv, proždrljiv
pregnuće; pregalaštvo; pregalac (vredan, uporan i hrabar čověk) poduhvat, preduzimljivost, preduzetnik
visprenost, vispren lucidnost, razboritost, mudrost
podozrenje, podozriv oprezna sumnjičavost; sumnjičavo predostrožan
ovaplotiti, ovaploćenje, ovaploćen materijalizovati
nipodaštavati, nipodaštavanje omalovažavati, prezirati; prezir
rogobatan nezgrapan, glomazan
volšeban čaroban
prěimućstvo prvenstvo, dominacija
pobornik aktivni pristalica, zagovornik
srědokraća (geog.)
cělomudrenost ćudoređe
saobrazno sukladno
prevashodno; prevashodstvo naročito
cělishodno priměreno, prikladno, adekvatno; oportuno
snishodljivo; snishodljivac udvorica, poltron, ulizica, čankoliz, dupelizac, čepulja, šlihtara, dupeuvlaka
magnovenje trenutak
prěduprěditi sprečiti
trvljenje razmirica, sukob, nesuglasica
razvigor, razvigorac vrsta gorskog větra

Srpski dijalekti i narečja: srpski jezik ima dva osnovna narečja: 1. Štokavsko (štakavski izgovori istočnoštokavskog porekla) oko 6,5 milijona Srba govori ovim narečjem i 2.Torlačko (na jugoistoku i istoku Srbije i u nekim oazama po južnom Kosmetu) oko 1,5 milijona Srba govori ovim narečjem.
1.Dijalekti današnjeg štokavskog narečja po svom poreklu sastoji se od dva narečja i kombinovanih dijalekata.
Srpski (i Crnogorski) dijalekti su preklom istočnoštokavskog narečja: (vojvođansko-šumadijski oko 3,5 milijona Srba govori ovaj dijalekat, kosovsko-resavski oko 1,5 milijona Srba, Zetski oko 50 hiljada Srba ostalo su Crnogorci i Muslimani, istočno-hercegovački dijalekat je kombinovan i sastavljen od različitih subdijalekata, srpski subdijalekti su: užički subdijalekat (jugozapadna Srbija) oko 200 hiljada Srba i (našijski subdijalekat obuhvata severoistočnu Hercegovinu, Podrinje, Semberiju, Romaniju, zapadne delove Crne Gore, veči deo Bosanske krajine i neke enklave po komšiluku) oko 1,3 milijona Srba govori ovim subdijalektom istočnohercegovačkog.
Hrvatski (i Bošnjački) dijalekti su poreklom zapadnoštokavskog narečja: (slavonski, istočnobosanski, zapadno(hercegovački)ikavski, tu spadaju i sub dijalekti istočnohercegovačkog: zapadnoslavonski subdijalekat (obuhvata Bjelovar, zapadnu Slavoniju i neke manje oaze po zapadnim delovima Hrvatske) i Dubrovačko-neretvanski subdijalekat (nekad se ovaj dijalekat vodio posebno od drugih dijalekata, obuhvata Dubrovnik sa okrugom i jugoistočne delove hercegovine oko Neretve (Metković,Opuzen,Stolac,Ravno,Rotimlja,Neum).
Kombinovani dijalekti: uslovno rečeno su svi novoštokavski ali večina dijalekata je zadržala sopstveni istočnoštokavski ili zapadnoštokavski karakter i neke sopstvene varijante koje govore o poreklu.

Nove karte južno Slovenskih jezika.

Južno Slovenski jezici 2008.godine