Pikovanje ti je da iz sjemena razviješ sadnicu i onda dok je mala presadiš ju u kontenjer (to ti ga je čašica ili u one rupe u stiroporima što se po agro centrima kupuje). Tako da kada dovoljno naraste presadiš ju sa zemljom oko korijena zajedno u vrt, i puno veće su šanse da će se primiti nego da nema zemlje oko korijena.
Uzgajate li naime neku vrstu povrća često ili neprestano na istoj površini, urod se pomalo smanjuje i kakvoća mu opada. Tlo postane umorno jer se nakupljaju tvari što ih izlučuje korijen i štetni spojevi nastali raspadanjem biljnih ostataka u tlu. Pretjerano se razmnože pojedine skupine bakterija i oblića, nagomilaju se jaja, kukuljice, odrasli štetni kukci i spore gljivica uzročnica bolesti povrtlarskih kultura, pa postupno sve više ugrožavaju biljke.
Prošire se i mnogostruko razmnože jednogodišnji i trajni korovi, specifični za svaku kulturu. Osim toga, pojedine vrste povrća troše veće količine nekih hranjiva. Uzgajate li ih neprestano na istoj površini, zalihe se toga hranjiva iscrpe. Kulture koje troše mnogo vode, kao rajčica, paprika, krastavci, tikvice i kupusnjače u dobrom se plodoredu izmjenjuju s korjenjačama, lukovičarkama i mahunarkama, koje ne treba mnogo zalijevati. Često natapanje i orošavanje povrća narušava naime mrvičavost tla i ubrzava mineralizaciju humusa.
Tlo postane umorno i zbog nejednolike razvijenosti korijenova sustava. Tikvenjače se, primjerice, ukorjenjuju plitko i crpe hranjiva iz površinskog sloja, a mahunarke i korjenjače prodiru dublje pa upijaju i hranjiva iz donjih slojeva tla. Želite li spriječiti umor tla sa svim lošim posljedicama i uzgajati kvalitetno povrće na prirodan način, ne primjenjujući pesticide, prije sjetve sastavite dobar i skladan tropoljni ili četveropoljni plodored.
Dobro isplanirajte prostornu i vremensku izmjenu povrtlarskih kultura vodeći računa o gnojidbi povrtnjaka stajskim gnojem. Uzmite u obzir i pripadnost pojedine vrste povrća određenoj biljnoj porodici. Mnogi se štetnici i uzročnici biljnih bolesti naime javljaju na različitim biljnim vrstama unutar jedne porodice. Odlučite li se za tropoljni plodored, sve povrtlarske kulture svrstajte u tri skupine, A, B i C. Povrtnjak podijelite na tri podjednaka polja i na njima svake godine abecednim redom izmjenjujte navedene skupine povrća.
Trećinu povrtnjaka, na koju iduće godine po plodoredu ponovno dolazi skupina A, u jesen, kad uklonite ostatke mahunarki, pognojite stajskim gnojem i ostavite da miruje do proljeća. Izaberete li četveropoljni plodored, povrtnjak podijelite na četiri podjednaka polja, a sve povrćarske kulture svrstajte u četiri skupine: A, B, C i D. U prvoj godini, poslije gnojidbe stajskim gnojem, na prvom polju uzgajajte povrće iz skupine A, na drugom polju iz skupine B, na trećem polju neka bude skupina C, a na četvrtom skupina D.
Svake godine skupine premjestite po abecedi pa će se u četiri godine na svim poljima izmijeniti sve četiri skupine. Četvrte godine u jesen, kad s prvog polja poberete mahunarke, uštihajte stajski gnoj i posijte raž ili pšenicu za zelenu gnojidbu. Pete godine u proljeće, prije sadnje povrća iz skupine A, koja ponovno dolazi na to polje, zelenu masu žitarice uštihajte u tlo. Time počinje nova ophodnja, a povrće iz svake skupine vraća se na isto mjesto tek poslije četiri godine.
Neke vrste povrća (špinat, salata, matovilac, endivija i radič) mogu se neprestano uzgajati na istome mjestu, pa mogu biti međuusjev, podusjev ili naknadni usjev uz glavnu kulturu na svim poljima. Tijekom svake vrtlarske sezone redovito pratite kako uspijeva pojedina kultura i bilježite u vrtlarski dnevnik, sve dok ne pronađete najpovoljniji raspored kultura na gredicama kojima ćete biti posve zadovoljni.
http://i306.photobucket.com/albums/nn27 ... T/dgdt.jpg
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
