sudoku je napisao:
sasvim razumijem ovog momka.
bio sam miran momcic, u godinama kao i oni, i nisam pravio probleme, tih, mrsav, prava meta za nasilnike. mene je par mjeseci maltretirao jedan momak, nesto stariji i jaci od mene, uglavnom sa barem jednim ili vise njih kao pomoc.
batinanje, samaranje, bacanje u blato i lokve, sve do jednom, kada se desilo da je bio sam, i da se meni zamracilo pred ocima. zgrabio sam neki poveci kamen koji je bio u blizini, ljekarski nalaz je utvrdio slomljene obe arkade, obe jagodicne kosti, nos, naprsnuce ceone kosti, nekoliko fraktura donje vilice, izbijena vecina prednjih zuba i nekoliko zadnjih, vjerovatno bih ga ubio da je kamen bio veci a ja snazniji i da nije bilo prolaznika. i danas se kajem zbog toga, jer taj momak zbog lomova vilice ne moze normalno da jede nista od malo tvrdje hrane, proveo je nekoliko mjeseci na rekonstruktivnom odjelu, nema pola svojih zuba, a sve zbog gluposti, ni meni ni njemu to nije trebalo u zivotu, oba cemo nositi psihicke i fizicke tragove toga dok smo zivi. danas sam i ja obiljezen, jer me vecina starih komsija koji se sjecaju svega gleda sa strahom, misle da sam neki manijak i ubica, ali to je trenutak kada se nakupi sve i kad ne razmisljas.
a zamisli da si ga ubio...
zalosno...ni u jednom trenutku nisam rekla da odobravam nasilje, ali ubistvo nije adekvatan odgovor na to...