Citiraj:
Vecina ljudi smatra da je za precizno odredjivanje poluprecnika Zemlje neophodna skupa savremena oprema i koriscenje satelita. Medjutim, prvo precizno odredjivanje poluprecnika nase planete je izvrseno uz pomoc ljudskog koraka, i to jos u trecem veku pre nase ere. Ovo merenje je izvrsio gracki filozof Eratosten, i ono je predstavljalo znacajan pomak u razvoju astronomije.
Koriscena metoda se zasniva na geometriji. On je, naime, iskoristio cinjenicu da se u mestu Siena (danasnji Asuan) Sunce jednog podneva nalazi u zenitu (slika). To je znacilo da su na tom mestu suncevi zraci padali pod pravim uglom. Postoji prica da je ovakav polozaj Sunca utvrdjen na osnovu posmatranja iz dubokog bunara. U istom trenutklu Sunce je u Aleksandriji imalo zenitnu daljinu koja je iznosila q=7,2o. Veoma vazno u ovom proracunu je bilo da se ova dva mesta nalaze na jednom meridijanu. Zbog jednakosti (uglovi sa pralelnim kracima) ugao izmedju Siene i Aleksandrije je isto q. Eratosten je za rastojanje izmedju ova dva grada (l) iskoristio podatak koji je dobio Aleksandar Veliki uz pomoc “koracara” specijalnog roda u njegovoj vojsci (oni su uz pomoc svog koraka merili rastojanja). Iz proporcije je zatim izracunat poluprecnik Zemlje:
q : l = 2p : 2Rp
Odavde je dobijena vrednost od 6247 km, za poluprecnik Zemlje. Vrednost ekvatorskog poluprecnika zemlje izmerenog savremenim metoama iznosi 6378 km. Razlika izmedju ove dve vrednosti iznosi svega oko 2%.
http://static.astronomija.co.rs/nauke/istorija/eratosten/MerenjeZemlje.htmCitiraj:
Oko 240. pr. Kr. Eratosten je izračunao Zemljin opseg koristeći se trigonometrijom i poznavanjem kuta visine Sunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.
Eratosten je znao da u Sieni točno u podne za vrijeme ljetnog solsticija (21. ili 22. lipnja) nema sjene u bunaru. Naime, tada je sunce u zenitu nad Jarčevom obratnicom (iako se Siena nalazila neznatno sjevernije). Također je znao da je kut visine Sunca u Aleksandriji u isto vrijeme 7° južno od zenita. Uzimajući da je Aleksandrija bila sjevernije od Siene - Aleksandrija je zapravo na zapadnijoj širini - zaključio je da udaljenost od Aleksandrije do Siene mora biti 7/360 ukupnog Zemljinog opsega. Budući da mu je udaljenost između gradova bila poznata (5,000 stadija), uspostavio je konačnu vrijednost od 700 stadija po stupnju, što znači da je opseg 252.000 stadija. Točna veličina stadija, kojeg je koristio Eratosten, nije više poznata (uobičajen atički stadij iznosio je oko 185 m), ali vjeruje se da Eratostenova vrijednost odgovara između 39.690 km i 46.620 km. Današnja izmjerena vrijednost opsega Zemlje iznosi oko 40.008 km. Stopedeset godina kasnije Eratostenovu metodu koristio je Posejdonije.
Oko 200. pr. Kr. Eratosten je skovao riječ geografija, što je označavalo opisno učenje o Zemlji.
http://hr.wikipedia.org/wiki/EratostenMene je fascinirala ova pronicljivost.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
