banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 28 Mar 2024, 22:34

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 21 Posta ]  Idi na stranicu 1, 2  Sledeća
Autoru Poruka
 Tema posta: Slavoj Žižek
PostPoslato: 19 Dec 2009, 03:20 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01 Avg 2009, 13:37
Postovi: 1342
Lokacija: u ambisu suštine
Nema šta, moram otvorit novu temu: http://www.euronews.net/2008/09/12/euro ... voj-zizek/

Balkan = Das unbewuste Europas :lol: etc :)

_________________
i teletabisi su ljudi :lol:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 19 Dec 2009, 16:58 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03 Jun 2009, 09:41
Postovi: 3657
Lokacija: House of Pejin
ja jako volim zizeka kao politickog filosofa,onaj dio oko psihoanalize i lakana mi je malo dosadan.
a posebno mi se svidja sto stalno koristi pop kulturne reference.

inace, zanimljivo je da je prvu knjigu u zivotu napisao na srpskom i objavio u beogradu, jer je kao mladic uglavnom citao srpsko-hrvatske prevode filozofskih knjiga

evo kako americki novinar razgovara sa zizekom :D
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=KjEtmZZvGZA[/youtube]

_________________
Ne idem više u školu, idem samo u džamiju i na igranke.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 19 Dec 2009, 17:13 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01 Avg 2009, 13:37
Postovi: 1342
Lokacija: u ambisu suštine
da, da legendaran video :) obozavam njegov engleski :lol: kacicu ja kasnije jos videa i tekstova.

_________________
i teletabisi su ljudi :lol:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 09 Jan 2010, 13:48 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Sep 2005, 08:11
Postovi: 3226
Lokacija: Banja Luka
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=8ozcflgtU_k[/youtube]
:D

_________________
Umjetnost je ono sto neko kaze da je umjetnost! :painting:
Freak_on_a_leasH je napisao:
...svima vam treba odvalit jednu konceptualnu samarcinu da se vratite tamo gdje vam je mjesto.....


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 09 Jan 2010, 14:58 
OffLine
Majstorski kandidat
Majstorski kandidat
Korisnikov avatar

Pridružio se: 28 Apr 2009, 20:47
Postovi: 483
Ne gledam filmove, iako pišem o njima:

http://www.seebiz.eu/hr/seebiz-trend/intervju/slavoj-zizek-ne-gledam-filmove,-iako-pisem-o-njima,23881.html#ThumbsUp

_________________
Uneti se kao san u mladu devojku jeste veština, izaći iz nje jeste majstorsko delo.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 19 Jan 2010, 21:18 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01 Avg 2009, 13:37
Postovi: 1342
Lokacija: u ambisu suštine
evo jedan video, Zizek govori o svojoj knjizi Monstrosity of Christ:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=nBtsu23_9cM[/youtube]

ima jos 7 dijelova, pa eto, navalite :D

_________________
i teletabisi su ljudi :lol:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 30 Jan 2010, 22:12 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01 Avg 2009, 13:37
Postovi: 1342
Lokacija: u ambisu suštine
Citiraj:

Subverzivni filmski festival (Zagreb, od 18. - 24. maja) ugostio je i Slavoja Žižeka, slovenačkog filozofa i teoretičara psihoanalize. Pored predstavljanja njegove knjige Pervertitov vodič kroz film (Antibarbarus, Zagreb, 2008), zbirke eseja o filmovima, uglavnom holivudskim blokbasterima, posetioci su mogli da posete predavnje Boj se bližnjeg svog kao što se bojiš samoga sebe, održanog i u Beogradu, doduše prilično različitog sadržaja. Kao i obično, Žižekov nastup bio je dinamičan, pun viceva, dijalektičkih obrta, tvoreći nestandardno filozofsko izlaganje - izlaganje filozofije koja nastaje u trenutku samog izlaganja, svojevrstan „napor uma", filozofiranje on stage. Jedno od sjajnih mesta bila je i analiza sreće, njenih potrebnih i dovoljnih uslova, kroz paralelu sa stanjem u SFRJ. Prvo, neophodno je da u materijalnom smislu imate dovoljno, ali ne previše - da jedete meso skoro svaki dan, ali da ima dana kada to ne činite, podsećajući se kako je lepo jesti meso; zatim, forma vlade mora biti nedemokratska, jer uvek za stanje u državi možete da okrivljujete nekog drugog, nikako sebe; konačno, neophodno je da postoji ideal-tipsko društvo, ne previše daleko i ne previše blizu (to je nekada za stanovnike SFRJ bio Zapad, posebno Nemačka), društvena organizacija o kojoj se mašta i koja se priželjkuje.

Razgovor sa Žižekom ipak je počeo na drugom mestu njegovog izlaganja, koje je spojilo skorašnju posetu Beogradu i Zagrebu, a to je analiza promene objekta libidne investicije - on je naveo primer prijatelja kome je žena preminula, a koji kao da nije zbog toga osećao ništa; tek kada je umro hrčak, njegov kućni ljubimac, on je pao u nervno rastrojstvo. Prosto, usled šoka gubitka žene, on je objekat seksualne želje izmestio sa žene u hrčka, a kada je i ovaj nestao, on je tada sa zakašnjenjem počeo da preživljava smrt žene. Govoreći protiv takve interpretacije, ustvrdio sam da ona uopšte nije žižekijanska - naime, dobro objašnjenje u duhu slovenačkog filozofa ide protiv njega samog: reč o autentičnom pervertitu koji je brakom prikrivao svoju libidnu investiciju u hrčka. Takva investicija u ženu zapravo nikada nije ni postojala. Žižek mi je, smejući se, dao za pravo, a nakon te intervencije i ovaj intervju (u kome se vraćam na SFRJ i njene delove) - što sam zapravo i tražio, više od slaganja sa tezom koja je pre spekulativna igra interpretacije, negoli ozbiljna tvrdnja.

Bili ste u Srbiji, sada ste u Hrvatskoj - šta se promenilo u poslednih 15 godina? Da li nalazite potvrdu za vašu tezu da Balkan nije „nesvesno" Evrope gde se istorija samo ponavlja, već da je ovde aktuelno postmoderno stanje, „istorijski ispred vremena ostatka Evrope"?

Moraću da vas razočaram svojim odgovororom. Ja sam bio u Beogradu, bio u Zagrebu i Ljubljani, i ja ne vidim ništa neočekivano, da budem veoma brutalan, a najviše sam kritičan spram svoje vlastite zemlje, Slovenije. Mislim da se ništa zaista interesantno ne dešava, ja mislim da svi, a najviše Slovenija, postaju dosadna provincija, polako se približavajući nekoj „normalnoj zemlji". Ono, što je bilo interesantno za Zapad, sve ove naše teškoće, ratovi i slično, to se polako smiruje i nismo više ni u u dobrom, ni u lošem, centar sveta. To može biti čak neka šansa - mislim da je jedini način da se nešto zaista produktivno uradi da se prihvati da nismo ništa specijalno zanimljivo.

Plasirali ste i tezu da je Milošević „liberalizovao" Srbiju, doduše na lažan način, dajući slobodu da se ratuje, siluje i sl. Da li ovaj politički gest možemo posmatrati isključivo kao formu pervertiranog liberalizama?

Milošević, pre svega, nije bio u pravom smislu te reči totalitarni vođa. I nije to liberalizam, koliko je u pitanju lažna transgresija i to je deo moje šire teze - da režimi koje mi prihvatamo kao nedemokratske, koji imaju neku populističku mobilizaciju, nisu jednostavno samo opresivni - žrtvuj se i slično - već da svi ovi režimi nude, na nekom potisnutom nivou, opsceni užitak. Ja sam referirao na Aleksandra Tijanića, koji nije moj politički saputnik, ali je pre više od 10 godina ponudio zanimljivu analizu. Napisao da je Srbija za vreme Miloševića bila kao škola na stalnom raspustu, gde je sve dozvoljeno, može se krasti, itd, dakle jedan lažni karneval i to je zapravo moja teza: vlast, autoritarna vlast nije teror, da protiv nje ne možemo humorom ili karnevalom, već da ona sama ima opsceni humor, jedan svojstveni karneval koji je u samom jezgru totalirane vlasti. To je samo ilustracija jedne opšte teze - da kažem psihoanalitički, o ključnoj ulozi uživanja. Za mene je pravo pitanje, a to je velika enigma cele novovekovne misli - zašto se ljudi pokoravaju nedemokratskoj vlasti? Mislim da psihoanaliza daje odgovor.

Kako danas vidite mogućnost da danas filozofija artikuliše alternativu liberal-kapitalističkoj paradigmi? Koji je odnos danas, opštije postavljeno, filozofije i politike?

Pre svega, veoma je popularno danas reći kako živimo u nekom postpolitičkom, ciničnom vremenu gde filozofija više ne igra nikakvu ulogu. Moje prvo zapažanje je - a kada je zaista igrala, kada je bilo to zlatno vreme kada su oni na vlasti zaista slušali filozofe? Mislim da ne živimo u vremenu kada se po tom pitanju nešto bitno menja. Ono što ja mogu da kažem je da filozofija nema rešenja, to je moja stara teza, filozofija ne može nuditi rešenja. Ljudi mi kažu - ima rasnih nemira, pretne ekloške katastrofe, šta da uradimo?, a ja im kažem da ne znam - i to je veoma važno da se uradi - ne da nađemo odgovore na pitanja, već da postavimo pravilna pitanja. Filozofija može lepo da nam pokaže, kada percipiramo neki problem, na primer veoma realan problem, recimo ekologija ili rat, da je način na koji mi formulišemo problem već je deo problema. Ovde je veoma skromna, ali ključna misija filozofije - da raščisti u čemu je problem. I to je sve što filozofija zapravo može da učini.

Da li filozofija danas, u XXI veku, može da napravi novi „sistem" i da li te konture sistema vidite u Badjuovoj filozofiji, s obzirom na vrlo ambiciozne zahteve koje sam Badju postavlja u Manifestu za filozofiju - povratak metafizici, „velikim pričama" i sl?

Ovde imam, iako je Badju skoro moj najbolji prijatelj privatno, nekih manjih problema sa njim. Pre svega - šta je sistem? Ja se slažem sa onima koji kažu da sistem u strogom značenju znači dedukciju iz nekog transcendetalnog principa celokupne realnosti. Sistemi u strogom značenju postoje samo u nemačkom idealizmu, sistemi su između Kanta i Hegela. To što Badju, ja mislim ipak suviše naivno, pokušava da rehabilituje jeste neka predkritička, predkantovska nevinost: zaboravimo sve ove velike kritike filozofije. Jer, šta je filozofija od Kanta, ako ne antifilozofija? Već Kant kaže u Prolegomeni - nećemo metafiziku, trebamo kritiku metafiziku, kao da je potreban neki meta, nadređeni gest da se rasčisti da li je uopšte moguće to što radimo. I to je sva filozofija posle Kanta. A Badju, zajedno sa Delezom, na sasvim drugom nivou, ipak misli da je to moguće zaboraviti, da se vratimo nekoj nevinosti filozofije, da sa svom nedužnošću i nevinošću možemo opet praviti velike ontološke konstrukte. Ja prema tome imam veliku skepsu. Ipak ostajem na liniji, da veoma naivno kažem, između psihoanalize i nemačkog idealizma, pre svega Hegela. Ja mislim da je za nas horizont preko koga ne možemo, koga nismo ni do kraja promislili, ipak horiznot subjektiviteta u hegelovskom smislu. Pokušavam da spasim ovu baštinu novovekovnog sbujektiviteta od svih kritika, a pre svega, paradoksalno, od hajdegerovske kritike.

Kad smo već kod Badjua, mediji su izvestili da ste ushićeni jednom njegovom tezom, a to je da danas glavni problem nije kapitalizam, nego demokratija.

To ljude šokira, i mene i Badjua su napali u mnogim francuskim medijima za „novu filozofiju terora" . Ja se sa njim slažem. Glavni problem, u smislu gde je potrebna promena, to jeste globalni kapitalizam. Ali to što nas sprečava da uopšte vidimo, taj pravi zadatak kao zadatak, to je da zapravo niko - okej, skoro niko! - nije spreman da dirne u svetu kravu demokratije, u sam princip demokratije - da li je demokratija zaista onaj poslednji horizont? Ako postaviš ovo pitanje, odmah ti se pripusje da ti hoćeš Gulag, hoćeš teror, ili ne znam šta. Ja mislim da je, paradoksalno, ono što nas u samoj borbi za demokratiju ograničava, to što nas sudbonosno ograničava, upravo to što uvek sve percipiramo iz horizonta demokratije, ne usuđujemo se da postavimo pitanje o tom horizontu. Ja mislim nema ništa užasno u tome, nema iza toga nikakav mračni, totalitarni plan, da hoćemo opet neko autoritarno, partijsko društvo. Demokratiju staviti u pitanje - to je moje prijatelje začudilo. Ovde ja potpuno solidaran sa Hejdegerom, kada je rekao da on nije toliko siguran da je demokratija politička forma ona koja je zaista najprimerenija sadašnjem istorijskom momentu.

Kako vidite situaciju u Kini? Dugo je vladalo uverenje da kapitalizam i demokratija idu „ruku-pod-ruku", ali izgleda da danas prisustvujemo rađanju jednog novog sistema - spoja kapitalizma i totalitarizma. Da li je, kako je Rorti najavio, XXI vek kineski vek?

Pre svega, prvo treba rasčistiti šta znači totalitarizam, totalitarizam je ipak precizan pojam. Bio sam dugo kritičan prema Hani Arent, a onda sam opet pročitao njenu knjigu Izvori totalitarizma i ona je mnogo preciznija nego što sam ranije mislio - jasno je da je za nju je jedini pravi totalitarizam nacizam. Povodom staljinizma, za nju je Sovjetski Savez totalitaran samo u doba „zrelog staljinizma", u rasponu od 1935. do 1948. Cela ona perioda Hruščev-Brežnjev, to za nju nije totalitarizam. Ali što se tiče Kine - da, pre svega je Kina za mene još uvek enigma, ni ne znam dovoljno i ne mogu da jasno odgovorim na pitanje šta se tamo dešava. Da li je to jednostavno pobeda kapitalizma, ili je nešto genuiono novo, kapitalizam u kombinaciji sa nekom formom nedemokratske vlasti? Ovde se slažem sa Rortijem: mislim da smo do sada uvek uvek imali određeni optimizam - možete misliti o kapitalizmu sve najgore, ali ipak, pre ili kasnije, kapitalizam traži kao svoju političku formu demokratiju. Iako mu kratkoročno može pomoći malo diktature, kao u Južnoj Koreji ili Kini, dugoročno kapitalizam ne ide bez demokratije. Pitam se nije li u tome tužna lekcija Kine i ostalih azijskih zemalja, da nije to lekcija tzv. „kapitalizma u azijskom duhu", da se ovo prirodno savezništvo kapitalizma i demokratije bliži kraju, da se sada otvara, neka prilično užasna - bar za nas - perspektiva kapitalizma, koji neće biti demokratski u političkom smislu, ali to neće platiti svojom neefikasnošću, već će to možda biti tehnološki još efikasniji.

Ne sanjate novu Komunističku partiju, ali ste delimično podržali ekonomske reforme Čaveza.

To je veoma ograničena podrška. Nemam nekih velikih nada za Čaveza, mislim da pravi katastrofalne ekonomske greške, i pre svega, ako gledate kontekst političke dinamike, on ipak ostaje u okvirima ovog tipično latinoameričnog, peronističkog pupulizma. Nije zaista ostvario neku novu društveno-ekonomsku formu. Jedino što kod njega cenim je da je zaista politizovao one isključene, ljude u favelama i sl. To je nešto što mu treba priznati. Ipak, mislim da je gotovo sa njim za 3, 4 godine. Za razliku od nekih mojih bivših prijatelja, kao što je Ernesto Laklau, ja ne delim njegovo oduševljenje novim formama radikalnog populizma, ja ne verujem u emancipacijski potencijal populizma. Meni je populizam a priori sumnijv.

Da li onda mislite da kapital apsorbuje svaku subverziju i da je otpor danas kapitalizmu principijelno nemoguć?

Ne, ja mislim apsolutno ne. Ja nisam paranoičar koji misli da je sve unapred kooptirano, ja samo misli da granice nisu tamo gde mi mislimo da one jesu. S druge strane, mislim da obične forme protesta, potrošačkog protesta, demokratskog protesta, da su mnoge od njih su već uključene u sistem, kao i većina kritičke misli. Za mene je pitanje mnogo preciznije: kako da se udari, gde je to mesto gde treba udariti? Čak bih ovde ponovio onu staru Ruzveltovu frazu: jedino čega treba da se plašimo je sam strah. Problem je gde locirati pravu usbverzivnost - ja mislim da rat protiv terora simptom toga da je sam sistem sve više u panici. Ceo svet se približava nekom kontinuiranom vanrednom stanju. Ja mislim da se sada, pre svega u SAD, nešto skoro neviđeno oblikuje - pre 11. septembra bilo je barem manje-više jasno da li smo u vanrednom ili normlanom stanju. Sad se bližimo u nekom čudnom momentu gde nam se vanredno stanje nudi kao normalno stanje, a vanredno stanje treba da traje neodređeno vreme. Nije više situacija takva da je sada vanredno stanje, a onda će biti mir, sam mir, samo normalno stanje poprima neke karakteristike vanrednog stanja - ne baš permanentna trockistička revolucija, nego permanentno vanredno stanje.

Šta mislite o nasilnim oblicima borbe kao legitimnom sredstvu otpora ovakvom stanju?

NasiljeNemam problema. Moja knjiga o nasilju, a nadam se da su to čitaoci primetili, zapravo je odbrana nasilja u smislu rehabilitacije nasilja. Moja teza je da uvek ključan kriterijum nasilja, kako mi nešto percipiramo kao nasilje, koja je norma, ona nulta tačka koju mi biramo da je bez nasilja, pa onda, kad se nešto promeni, kada neko interveniše - to je onda nasilje. Za mene je prva dužnost da se pitamo - i to je osnovno značenje moje knjige o nasilju - koje je nasilje potrebno ne zato da se stvari menjaju, nego koje je to nasilje koga nismo ni svesni, koga ne percipiramo kao nasilje. Nasilje koje je sve vreme ovde, nasilje koje je nužno da bi se isto stanje reprodukovalo. Mislim da ovog nasilja ima kolikogod hoćete, ne samo na nivou državnih aparata, na nivou ratova, itd, i protiv toga se ne može drugačije nego nasiljem.

Da li je tradicionalna revolucionarna upotreba nasilja iscrpljena tj. da li je vreme revolucija po ugledu na Oktobarsku završeno nakon '68?

Slažem se. I ne samo ja, Alen Badju, koga neki ironično nazivaju „poslednjim maoistom", jasno kaže da su za njega maj '68. i kineska kulturna revolucija završetak jedne epohe, koju on zove, možda se ja ne bih u potpunosti složio, epoha partijske države, države partije. Za njega je to aspolutno gotovo, ova formula je završena. Zato i Badju kao pravi levičar nema ove nostalgične simpatije - ipak Kuba, Severna Koreja, itd, vidi kako se oni još drže: to su nostalgični ostaci prošlosti, to nema potencijal budućnosti. Mislim da oni neće izumeti neku novu formu revolucije, ova priča je radikalno gotova. Ono što levica treba da uradi je da završi sa samokritkiom, da zaista do kraja, ne u smislu nekih hibridnih teorija totalitarizma, bezobrazno i bez ikakvih samozaslepljenja, analizira šta je bila naopako u konstrukciji leve politike tokom XX veka. To što će se desiti biće nešto sasvim drugo, naravno. Uopšte ne verujem ovim samoupravnim, miroljubivim pričama, Porto Alegre i sl, ja verujem da ni ovi oblici protesta nisu još uvek ono novo. Mislim da ovde treba da zaista budemo bez predrasuda, da nam XX vek sa tzv. totalitarizmom još uvek služi kao negativna referenca, pa sad treba da budemo protiv državnog terora, za neku vrstu mirne samoorganizacije ljudi, itd. To je za mene samo druga strana strana istog. Da vam apsolutno otvoreno kažem, mislim da treba da postavimo pitanje nasilja na drugi način: levica treba da se pita koji su nužni oblici nasilja, na primer eko-terorizam, digitalni terorizam, itd. Zašto? Nije stvar u tome da je situacija mirna i normlana, problem je u tome što je nasilje već ovde, to je bitna razlika u perspektivi. Kad ja zagovaram ograničeno nasilje, ljudi me čudno gledaju kao da je sada mir, a ja bih hteo da krenem da pucam! Zato kažem - pa zar ne vidiš nasilje koje je ovde, zar nismo svesni da živimo u neverovatno nasilnom vremenu? Koliko ljudi strada, koliko ljudi biva ubijano? Šta se danas dešava u Africi, Kini, itd? To je mit nas razvijenih da živimo u mirnom vremenu, stabilizaciji globalnog kapitalizma i sl, mi zapravo živimo u jednom od najnasilnijih perioda istorije.

Budite, za kraj, profetski nastrojeni iako ne volite new-age, i recite nam šta nas očekuje u vrloj novoj budućnosti?

Ja se slažem da je danas najbolji opis stanja onaj koji se oslanja na Ničeovo razlikovanje pasivnog i aktivnog oblika nihilizma. Pasivni, reaktivnih nihilizam - to je onaj poslednji Čovek, potrošačko društvo, politička korektnost, samo sreća, samo da ne boli, itd, a aktivni nihilizam predstavljaju tzv. fundamentalizmi. Važno je da izađemo iz ovoga, zato smo i Badju i ja, i neki koji su nama bliski, kao Agamben, fascinirani sv. Pavlom. Da ne bude nesporazuma - svi smo mi radikalni ateisti, ali nas zanima ideja Svetog Duha kao zajednice ljudi koji veruju. U tome vidimo dimenziju kolektiva koji ne predstavlja liberalni, indivudalni svet, a nije ni fundamentalistička zajednica. Problem je ne samo politički, već eminentno društven: kako ostvariti novu društvenu vezu, novi tip kolektiva, ne kao političku organizaciju, već radikalnije, na nivou svakidašnjeg života? Ali ako me pitate kako će to konkretno da izgelda, ja apsolutno otvoreno kažem - ne znam. Ja sam pesimista, pesimista u smislu da vidim probleme zbog kojih smo sada u stanju koje ne može da traje u nedogled. Moja teza je da se, ako ne dođe do nečeg novog, bližimo autoritarnom društvu, stanju stalnog latentnog građanskog rata.

Od kada ste došli u Zagreb vreme se prolepšalo, a do tada je padala kiša. Da li je Vaša planetarna popularnost tolika da možete da utičete i na vremenske prilike?

Ne, baš suprotno, ja sam veoma mizantropičan tip i ja više volim ono vreme od ranije, sivo vreme, jer onda je lepo sedeti unutra i čitati knjige. Sada je već suviše toplo, a ja volim loše vreme: loše vreme - dobra misao, lepo vreme - puno iskušenja, loša misao!


http://novosti-iz-bkd.blogspot.com/2008 ... j-iek.html

_________________
i teletabisi su ljudi :lol:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 05 Feb 2010, 01:52 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Sep 2005, 08:11
Postovi: 3226
Lokacija: Banja Luka
google lazarević je napisao:
evo jedan video, Zizek govori o svojoj knjizi Monstrosity of Christ:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=nBtsu23_9cM[/youtube]

ima jos 7 dijelova, pa eto, navalite :D



Ma on se puca po nosu najstrasnije! :lol:

Slika

_________________
Umjetnost je ono sto neko kaze da je umjetnost! :painting:
Freak_on_a_leasH je napisao:
...svima vam treba odvalit jednu konceptualnu samarcinu da se vratite tamo gdje vam je mjesto.....


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 05 Feb 2010, 11:06 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01 Avg 2009, 13:37
Postovi: 1342
Lokacija: u ambisu suštine
jasta :lol:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=AwTJXHNP0bg[/youtube]

_________________
i teletabisi su ljudi :lol:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 05 Feb 2010, 23:16 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03 Jun 2009, 09:41
Postovi: 3657
Lokacija: House of Pejin
ovo sa wc-ima je najboljše :lol:

_________________
Ne idem više u školu, idem samo u džamiju i na igranke.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 14 Feb 2010, 15:59 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01 Avg 2009, 13:37
Postovi: 1342
Lokacija: u ambisu suštine
Zizek o Avataru: http://www.jutarnji.hr/avatar--epska-po ... r=1#page_1

odlican tekst o drustvu danas i ulozi Holivuda u njemu..

_________________
i teletabisi su ljudi :lol:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 24 Feb 2010, 20:20 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01 Avg 2009, 13:37
Postovi: 1342
Lokacija: u ambisu suštine
Citiraj:
Where, then, did the fundamentalist features—religious intolerance,
ethnic violence, fixation upon historical trauma—which the West now
associates with ‘the Balkan’, originate? Clearly, from the West itself.
In a neat instance of Hegel’s ‘reflexive determination’, what Western
Europeans observe and deplore in the Balkans is what they themselves
introduced there; what they combat is their own historical legacy run
amok. Let us not forget that the two great ethnic crimes imputed to the
Turks in the 20th century—the Armenian genocide and the persecution
of the Kurds—were not committed by traditionalist Muslim political
forces, but by the military modernizers who sought to cut Turkey loose
from its old-world ballast and turn it into a European nation-state. Mladen
Dolar’s old quip, based on a detailed reading of Freud’s references to the
region, that the European unconscious is structured like the Balkans, is
thus literally true: in the guise of the Otherness of ‘Balkan’, Europe takes
cognizance of the ‘stranger in itself’, of its own repressed.


nadasve zanimljivo..ko imalo poznaje koncepte individualnog i kolektivnog nesvjesnog moze dobro da se zamisli nad ovim.

_________________
i teletabisi su ljudi :lol:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 25 Feb 2010, 18:01 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01 Avg 2009, 13:37
Postovi: 1342
Lokacija: u ambisu suštine
posto me ono iz prethodnog posta zaintrigiralo, pronasla sam jos malo o tome:

Citiraj:
At that moment, as if the repressed unconscious, or a sudden look back from her childhood stage, West realizes that Yugoslavia, or more precisely Sarajevo, was her dream screen. That is why she recognized the news from Marseilles about the murder of the Yugoslav king in the heart of Europe, as danger (“I knew a new agony might begin with it”), and the term ‘the Balkans’9 as a territory of Freudian unconscious, an entirely realistic stage nowadays onto which the collective unconscious of Europe10 seems to be projected; its latent, symbolic meaning, its chthonic and demonic essence – that which must not be spoken of, according to the consciousness and reason of High Civilization. However, it can be dreamt of...recognized as a dream screen...That is how Europe protects itself from itself.
This realization called to mind the image of Lacan’s boromeic knot – the three rings of string, three thoraces intertwined in firm unity. If one is removed, the entire construction falls apart, and it has a topological dimension. It is a three-dimensional body in space, a structure which finds the notions of boundary – center, inside – outside, or same – different, irrelevant. Therefore the three thoraces represent a connective tissue. The point of intersection of this triple unity is the place of the union11. The union prefers an identity of differences and the unity – differences in identity.
But, to go back to the presumed ‘Euro-intellectual’ logic.
If we accept the Balkans as the Id of the western European Ego, then Asia shall be its Alter Ego, which leads to the conclusion that the topological interposition of the thoraces of the boromeic knot corresponds to the geopolitical positioning of the aforementioned regions, onto which the three order logic is reflected: the order of the real, the imaginary and the symbolic. Or, to be more precise: if Europe is the realm of the real, and Asia is the realm of the imaginary, the Balkans should denote the realm of the symbolic unconscious, something similar to Freud’s identity paradox, which (just like the knot) is not monolithic, but composed of self–compensating different samenesses. That ‘sameness of differences’ actually suggests that a subject from the Balkans could never be defined ego-logically, but topologically, because – as a middle thorax in the tangled up Eurasian knot – it is the part that buffers and softens the opposition between the poles; it is that which contains and is contained; that which is – at the same time – the center and the periphery, the ergon and the parergon of what is called the European spirit and civilization, but with a prominent Balkan feature. Why?


http://www.blesok.com.mk/tekst.asp?lang ... =834&str=2

_________________
i teletabisi su ljudi :lol:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 25 Feb 2010, 18:58 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03 Jun 2009, 09:41
Postovi: 3657
Lokacija: House of Pejin
:cherry: :cherry: :cherry:

_________________
Ne idem više u školu, idem samo u džamiju i na igranke.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 05 Jul 2010, 13:11 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 18 Apr 2007, 10:01
Postovi: 1904
Lokacija: Arda
Komunizam ipak pobjeđuje? Žižek i 4.000 ljevičara tvrde da su stvoreni uvjeti za slom kapitalizma!

http://www.dnevnik.ba/index.php?option= ... Itemid=463

http://discoveryspace.upei.ca/mprg/node/492

_________________
“I’m Not a Paranoid Deranged Millionaire. Goddamit, I’m a Billionaire.” – Howard Hughes.

“I spent half my money on gambling, alcohol and wild women. The other half I wasted.”― W.C. Fields


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 11 Avg 2010, 19:26 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Jun 2010, 17:53
Postovi: 3865
po meni, ovo je jedan od najvecih zivucih filozofa...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 12 Avg 2010, 21:53 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03 Jun 2009, 09:41
Postovi: 3657
Lokacija: House of Pejin
Zizek je , valjda, jedini filozof koga jednako vole intelektualci i ljudi koji nisu procitali ni jednu knjigu iz filozofije.

O Slovenačkoj reprezentaciji.

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=LjkLhoYWxBE[/youtube]

_________________
Ne idem više u školu, idem samo u džamiju i na igranke.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 18 Nov 2010, 23:02 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Sep 2005, 08:11
Postovi: 3226
Lokacija: Banja Luka
Zato ga i nazivaju "Elvis Prisli moderne filozofije". :lol:

_________________
Umjetnost je ono sto neko kaze da je umjetnost! :painting:
Freak_on_a_leasH je napisao:
...svima vam treba odvalit jednu konceptualnu samarcinu da se vratite tamo gdje vam je mjesto.....


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 21 Maj 2011, 16:51 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Sep 2005, 08:11
Postovi: 3226
Lokacija: Banja Luka
Citiraj:
O PREDAVANJU SLAVOJA ŽIŽEKA: Neoliberalizmu treba strgnuti ideološku krinku
Budite milosrdni, poručuje Žižek, utješite ekscesivne katastrofičare, zazivatelje kozmičkoga, nuklearnoga, kapitalističkoga i moralnoga kraja svijeta, to iz njih progovara strah da bi kraj mogao ispasti manje spektakularan nego što se očekuje, još jedan veliki prasak bez svjedoka, recite im “ali naravno, svijet će propasti, situacija je svakako beznadežna, premda ne i ozbiljna”.
Slika
U one četiri turbulentne godine nakon što je poštarski sin ubio prestolonasljednika u Sarajevu, navodno se vodila sljedeća prepiska između pruskog i austrijskog generalštaba. 'Situacija je ozbiljna, ali ne i katastrofalna', pisao je Berlin, a Beč odgovarao: 'Situacija je katastrofalna, ali ne i ozbiljna.' Poslije se razvilo više škola mišljenja tko je zaista prvi put izrekao te riječi i definirao jezičku, mentalnu i filozofsku razliku između njemačke i austrijske nacije. Je li to bio cinični literat Karl Kraus ili iznervirani pragmatik Adenauer, isti onaj isti koji je, sad već nakon Drugog rata, prijetio da će Austrijancima, ako već insistiraju da Njemačka i njima plati reparacije, poslati Hitlerove kosti? Pretendenata na autorstvo ima još, no odgovori su u visokoj mjeri nepouzdani.

Utješite katastrofičare

Pouzdano je samo to tko je posljednji pokušao nasmijati publiku lingvističkim draguljem iz vremena provjetravanja nacionalnih mentaliteta: Slavoj Žižek, filozof-superstar u sivoj ispranoj majici i hlačama u kojima je, sva je prilika, doletio direktno iz Buenos Airesa, da bi, slučajno na Dan pobjede nad fašizmom, ali organizirano na jednoj od bina bečkoga Burgtheatera, u starom Kasinu, održao javno predavanje.

Mi smo prije zaslijepljeni nego fokusirani, objasnio je Žižek situaciju suvremenog čovjeka suočenog s katastrofama što se pojavljuju s regularnošću pokretne vrpce. Njegova publika u Beču bila je i zaslijepljena i fokusirana, kako onih 200 s kartama, tako i onih pedesetak pred ulazom. Sretnici koji su se uspjeli ubaciti u salu Kasina mogli su uživati u dva sata vrtoglave vožnje po neuralgičnim točkama popularne kulture, iznad kojih je Žižek razvukao raster Lacanove psihoanalize i Hegelova 'svjetskog duha', shvaćenoga kao permanentna katastrofa.

Budite milosrdni, poručuje Žižek, utješite ekscesivne katastrofičare, zazivatelje kozmičkoga, nuklearnoga, kapitalističkoga i moralnoga kraja svijeta, to iz njih progovara strah da bi kraj mogao ispasti manje spektakularan nego što se očekuje, još jedan veliki prasak bez svjedoka, recite im 'ali naravno, svijet će propasti, situacija je svakako beznadežna, premda ne i ozbiljna'.

O 'umjerenom antisemitizmu'

Kao i svaki pošteni poststrukturalist, Žižek smatra da jezik ne samo da odslikava stvarnost nego je i konstituira, pa stoga ne vjeruje ni upozorenju ni onome koji upozorava, ali ne leži u njegovu habitusu da ubija nosioca loše vijesti, jer 'za to je neophodna snažna mitska podrška, onakva kakvu je imao poeta Radovan Karadžić'. Žižekov problem je drugi: kako će čovječanstvo, uz veliku pompu istjerano iz pakla komunizma i svečano dočekano u paklu kapitalizma, prikratiti sebi vrijeme dok čeka na propast svijeta? U tom se razdoblju još da napraviti nešto dobro, znanstvena i tehnološka otkrića su vibrantna, ljudi su puni energije, kulture cvjetaju, Starbucks se bori protiv konzumerizma; tolerancija, suživot i ideali slobode još se računaju u velike riječi za mobilizaciju milijuna. Ukratko, čovječanstvo se još mora potruditi prije nego što se opusti i prizna da je sve izgubljeno.

Neki su se, međutim, opustili prerano. Npr. seksualni trendovi se razvijaju van granica najliberalnijeg ćudoređa, i to u Americi. Na jednu Judith Butler, koja je još samo pisala o 'zamišljenom penisu', došla je praktičarka Carol Queen, skovala pojam pomosexuality (postmoderna seksualnost), objavila vodič 'Egzibicionizam za sramežljive', a sada po Kaliforniji organizira performanse kolektivne masturbacije. Platiš ulaznicu, masturbiraš u grupi, voajerima i perverznima zabranjen ulaz, deset posto prihoda ide za humanitarnu pomoć narodima Gane, brazilske rainforests, šatore u Lampedusi i slično.

Smijeh u sali. Nemojte se smijati, upozorava Žižek. Živimo u vremenu globalizacije, kad je nešto u Americi, doći će i ovdje. Osim toga, kako možete biti sigurni da to već nije stiglo do Beča? Ovo bi, na primjer, bio idealan prostor za manifestacije u organizaciji dr. Queen, kaže i kruži pogledom po grandioznoj sali.

I na političkim se scenama bilježi rastuća ideološka opuštenost koja pogoduje desničarskim strankama i razvoju kreativnog rasizma. Formulu 'novog' rasizma Žižek razvija oko primjera 'umjerenog antisemitizma', jezičke kovanice iz vremena višijevskog francuskog režima, koju je osmislio fašistički intelektualac Robert Brasillach: njegova je teza bila da malo dopuštenog antisemitizma sprečava rađanje velikoga nedopuštenoga.

O nasilju

Slično, tvrdi Žižek, današnje liberalne stranke Zapada s jedne strane osuđuju brahijalni rasizam desnice, ali istovremeno i same podržavaju formulu o malom umjerenom rasizmu koji bi trebao pomoći da izborna tijela ne upadnu u klopku velikoga. Razlika je krucijalna: u prvom slučaju tzv. toksični subjekt (stranac, imigrant) mora 'respektirati intoleranciju kojom domaćini odgovaraju na njegove prenaglašene pokušaje približavanja', u drugom slučaju 'toksični subjekt' leti van, ako ne i gore, čim prestane važiti potreba zbog koje je i došao u situaciju da se prilagođava stranoj kulturi. Ukratko, učtivo ignoriranje spašava dostojanstvo Zapadne političke scene. Publika se meškolji na spominjanje 'učtivog ignoriranja'.

Evo, i ja bih učtivo ignorirao pripadnike vlastite nacije u prenaglašenom pokušaju približavanja, spušta Žižek ton. Otkako je prije tri godine u knjigama 'O nasilju' i 'Obrana izgubljenih razloga' razvio tezu kako je 'problem s Hitlerom da nije bio dovoljno nasilan', pa je onda u intervjuima objašnjavao da je 'Gandhi bio radikalniji od Hitlera', Žižek zna da ga njegova želja da zabavi dovodi u nezgodne situacije. Navedena mu je paralela pribavila medijske atribute u rasponu od 'najodvratniji filozof Zapada' preko 'smrtonosna dvorska luda' do zamjerki da se ne može predstavljati kao nostalgični marksist kad je rušio komunizam u Jugoslaviji.

Također, i neoliberalizam se opustio: uspio se predstaviti kao neizbježni produkt razvoja kapitalizma, kao njegov najviši stadij. U stvarnosti, radi se o običnoj ideologiji, koja je od male dopuštene narasla u veliku nedopuštenu. Neoliberalizmu treba strgnuti ideološku krinku jer, kaže Žižek, čak i na putu prema ultimativnoj katastrofi, dva postotka povišenja za socijalno osiguranje ili veća ulaganja u tržište rada bili bi dobro investirana utjeha.

_________________
Umjetnost je ono sto neko kaze da je umjetnost! :painting:
Freak_on_a_leasH je napisao:
...svima vam treba odvalit jednu konceptualnu samarcinu da se vratite tamo gdje vam je mjesto.....


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Slavoj Žižek
PostPoslato: 17 Jun 2011, 03:22 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 13 Okt 2002, 16:13
Postovi: 2214
Lokacija: Lopare/Banjaluka
goci master je napisao:
Komunizam ipak pobjeđuje? Žižek i 4.000 ljevičara tvrde da su stvoreni uvjeti za slom kapitalizma!


Ima 100 godina kako komunisti prognoziraju skori slom kapitalizma. :D


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 21 Posta ]  Idi na stranicu 1, 2  Sledeća

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs