banjalukaforum.com

nje se srpki seljak digao na ustanak protiv karadjordja. karadjordja su ubili obrenovicevi podanici, kao sto su muratovi podanici ubili njegovog brata, jel se sad na osnovu toga moze reci da su turci ubili svoga vladara.

i fes je bio moda u ovom djelu planete i nosili su ga mnogi koji nisu mislimani. levis, nike, tommy hilfiger su velike korporacije koje predstavljaju sve ono protiv cega se muslimani na istoku bore. naravno niko od muslimana se ne gadi ni na mcdonalds i ostalo americko smece.
isto kao sto su se srbi zabavljali uz istocnjacku muziku, tako se mladi na bliskom istoku zabavljaju uz zvuke rapa i rnr-a, i maldi bosnjaci uz muziku arkanove udovice, i odovica ostalih srpskih kriminalaca.


kako ti znas da 8 miliona srba vjeruje u sve ono sto je andric napisao??? eto srece da su svi srbi citali pisce poput andrica.
sto se tice nabijanja na kolac ne vidim kako je moglo da se razlikuje od onog sto je andric opisao.

_________________
Banjalucanin-to je zanimanje!

Evo kako je krenulo




Pad Bosne pod Tursku.
U proljece 1463. Krenula je prema Bosni preko Skoplja, Kosova I Sjenice velika osmanlijska vojska pod vodstvom sultana Mehmeda II "Fatiha". Pocetkom maja Turci su se spustili na Drinu a odatle ostrim marsom krenuli u unutrasnjost Bosne. Vec 19.maja 1463. Fatih s vojskom stize pod tvrdi Bobovac, cija se je posada pod zapovjednistvom vojvode Radaka predala bez borbe vec nakon 3 dana. Brz I neocekivan pad dobro utvrdjenog Bobovca izazva pometnje I obeshrabljenost posada u ostalim gradovima. Tako se odmah predalo I Jajce u cijoj se blizini sultan privremeno utaborio. Kralj Stjepan Tomasevic sklonio se u Kljucu na Sani, gdje su sustigle osmanske prethodnice pod komandom Mahmut-pase. Nakon cetiri dana opsade predao se posljednji bosanski kralj sa svojim stricem Radivojem I drugom vlastelom I doveden pred sultana u Jajce. U nedoumici sta da s njim uradi, odluka bi donesena na osnovu hadisa po kojem "vjernik ne smije dozvoliti da ga iz iste rupe dva puta pecne zmija". Stjepan je prvi puta bio uhvacen u Smederevu 1459., kada mu je sultan oprostio I pustio ga sa zenom Jelenom. Ovaj put sultan odluci da ga, rukovodeci se spomenutim hadisom, pogubi. U julu 1465. Jaci osmanski odredi preduzeli su odlucnu ofanzivu protiv Hercegovine. Turska vojska, pod zapovjednistvom bosanskog namjesnika Isa-bega Isakovica vrlo brzo je zauzela najveci dio Hercegovine I prodrla do dubrovacke granice. Slijedece godine turska vojska zauzima Blagaj-staru hercegovu prijestonicu. Iste godine umro je I herceg Stjepan a naslijedio ga je sin Vlatko. Posljednji dio hercegove zemlje u Bosni Osmanlije su osvojile 1482.godine. Padom Jajca 1463.godine nije bio osvojen cijeli prostor srednjovjekovne bosanske drzave. Osvajanje cijele Bosne je potrajalo je jos narednih 130 godina, a zavrseno je tek padom Bihaca pod tursku vlast 1592.godine. U tom razdoblju nestalo je socijalno-ekonomsko I politicko ustrojstvo srednjovjekovne bosanske drzave, te je uspostavljen osmanski sistem vlasti I privredne strukture. Utsvari, to je razdoblej najveceg uspona osmanskog carstva. Nakon Fatihovih osvajanja, za vladavine njegovog nasljednika Bajazita II, dolazi do teritorijalno-politickog ucvrscenja I velikog privrednog uspona carstva. Njegovi nasljednici Selim I, Sulejman Velicanstveni I Selim II su u razdoblju od 1512 do 1571 prakticno zaokruzili proces osmanskih osvajanja. U tom periodu osmanska drzava razvila se u veliku svjestku imeriju, tako da u XVI vijeku nije bilo nijednog pitanja u medjunarodnoj politici u cijem se rjesavanju moglo zaobici Osmanlije. Beg Husrev, porijeklom Bosnjak, osvojio je vec 1522.godine Knin, Skradin i Slavoniju do Novske., a u Dalmaciji Klis i Vranu. Prosirena je turska vlast I na Ravne kotare, a od Like, Krbave I drugih osnovan je Licki sandzak.. Hrvatska je u ratovima bila skoro opustosena,. Zato su Turci u te krajeve doveli nekoliko hiljada novih srpskih porodica. Kninska krajina, Bukovica i Kotari su tada postali podrucja sa iskljucivo srpskim stanovnistvom. Poslije turske vlasti naselise nekoliko hiljada Srba na dalmatinsko-bosansko-hrvatsku tromedju, oko Srba i Knina uz Savu, Vrbas, Sanu, oko Grahova, Jajca i Tesnja i Prnjavora. Osvojenu Slavoniju Turci su naselili Srbima i Vlasima da omoguce ishranu pogranicnih turskih ceta, dok su bosanske muslimane naseljavali u gradovima, pa su oni ubrzo poprimili islamsko-orjentalni karakter. Istoricar Vladimir Corovic je u svom djelu "Istorija Jugoslavije" (Beograd, 1933) o znacenju ovih seoba napisao: "Mi smo se pod Turcima sirili, ne manje nago kao da smo imali najekspanzivniju svoju drzavu." U XVI vijeku naseljavalo se po Slavoniji muslimansko stanovnistvo iz Bosne Ito prilicno masovno. Najvazniji grad u Slavoniji bilo je Pozega, koja je bila sjediste Sandzaka. Drugi po znacenju grad bio je dobro utvrdjeni Osijek. Tu je sagradjen l566. Godine cuveni most koji je povezivao Slavoniju sa Ugarskom. Osijek je imao 7 dzamija a stanovnistvo je u procentu od oko 95% bilo muslimansko.
Lazna je tvrdnja da smo mi, ili Osmanlije sirili Islam ognjem I macem, kako neki historicari hoce da nas ocrne. To je posvjedocio, pored Vladimira Corovica, I profesor I istoricar Vjekoslav Skaric u djelu "Sirenje islama u Bosni I Hercegovini": "Da je Islam doista na taj nacin siren, zar bi bilo Krscanstva na balnkanskom polutoku. Sta je smetalo Turcima da poslije onog uzasnog sloma pravoslavaca u "Bitci pod Varnom", na Kosovu polju ili Mohackom polju, istrijebe pravoslavlje iz ovih krajeva. Nasuprot, Turci su zatekli na Balkanu oko jedan milion pravoslavaca, a kada su se povukli sa Balkana ostavili su sedam miliona." Naprotiv, nasi krscani, koji sebe hoce da prikazu uzorom svjetske tolerancije, istrijebili su Islam iz Like, Slavonije, Dalmacije I Srbije. Bogumili nisu prelazili na Islam silom, na sto je vec ranije uakazano.
Turci su imali obicaj ponuditi nemuslimanima da prime Islam. Iza ponude ostaje da svako slobodno odluci da li ce primiti ili odbiti. U tome nema nikakvog prisiljavanja, kako Kur`an kaze. Ali, za duse njihovih obicnih sljedbenika borili su se prvo pravoslavni I krscanski svescenici I franjevci. Osmanlije su pravoslavne stocare svuda za sobom vodili I naselili njima brojne dijelove Bosne I Hercegovine u kojoj prije osmanskih osvajanja nisu imali cak nijednog manastira. Dakle, za vrijeme vladavine Osmanlija podignuti su brojni manastiri uz njihovu pomoc, kao na primjer: manastir Ozren, Tamna, Papraca, Vozuca, Mostanica, Gomionica, Liplje, Hrmalj, Zitomislic, Trebinski manastir 1508. U Sarajevu i Mostaru su sagradjene saborne crkve . u Slavoniji Pakra, Orahovica. U Dalmaciji je samo od 1524 do 1537.podignuto devet crkava i nekoliko manastira uz pomoc Turaka. Veci broj crkava I manastira u Fruskoj gori. Tu su Rankovac, Beocin, Sisatovac, Petrovica i Vrdnik. Cak je I u Budimu za vrijeme Turske sagradjen manastir Grabovac, pa "zasto se prikrivaju te cinjenice", pise Vladimir Corovic.

Samo za Micelijusa i drustvo


Srpska pravoslavna crkva je imala svoju potpunu samoupravu u vrijeme Turske. Ona je bivala I postavljala svoje patrijarhe I episkope, koji su bivali samo potvrdjivani od strane Turske carevine. Obnovljena srpska pravoslavna crkva nije bila samo vjerska nego u isto vrijeme I politicka organizacija srpskog naroda. To istice Vladimir Corovic u svojoj Istoriji Jugoslavije na strani 312. Pod vlascu obnovljene pecke patrijarsije bio je ujedinjen, po prvi put u svojoj historiji cio srpski narod zahvaljujuci Osmanlijama, spominje Corovic. U to vrijeme desio se veliki pogrom u Spaniji, kako je vec prethodno spomenuto. Preko Sjeverne Afrike Zidove su tada primale svbe islamske zemlje a najvise Turska, a u samoj Bosni se naselilo preko 25 hiljada Jevreja. Osmanska drzava kao bliskoistocna sila koja je daleko prodrla na Balkan I u Evropu garantovala je pravoslavcima, katolicima I Jevrejima, kao zasticenim manjinama, zivot I imovinu u skladu sa temeljnim principima Islama. Uistinu, dopustala je da slobodno ispovijedaju vlastitu vjeru I vode nacin zivota kakav im odgovara. Ta zastita nemuslimana u islamskoj drzavi bila je znacajan cinilac vojnog uspjeha Osmanlija.

Samo za Banjalucane

Bitka kod Banje Luke.
Glavna sila kojom je zapovijedao princ Hildburghauzen sakupila se u Pakracu I blizoj okolini. Vec 15. Jula predjose Savu kod Gradiske a u Trn kod Banje Luke stignu 24. Jula.
Iz Trna krenu u dvije kolone I isti dan stignu pred Banju Luku. Austrijanci su uglavnom mirovali do 28.jula I za to su vrijeme iskopali rovove oko cijelog Donjeg Sehera. Nocu 28. Jula postavljene su dvije topovske baterije sa po 12 topova na Juznom brdu I otpoce granatiranje tvrdjave Kastel. Kako se ustanovilo da je razmak prevelik I da je s toga mjesta nemoguce ugroziti tvrdjavu, slijedece noci oni postavise dvije topovske baterije blize tvrdjavi. Tada je otvorena zestoka vatra na tvrdjavu, ali su banjalucani silovito odgovorili iz svojih topova po neprijateljskoj vojsci. Na travnickom polju skupila se bosanska vojska sa svih strana, s kojom je Ali-pasa krenuo preko Jajca I tu se susreo sa pobjednicima ostrovske bitke na celu sa Mehmedom Fidahicem, najazasluznijim sinom ponosne Bosne tih teskih dana. Kod Krmina presla je bosanska vojska preko Vrbasa neopazena od Austrijanaca, te preko Ljubaceva, Memica, Bastaha i Ponira stigla do Starcevice I spustila se sirokim putem na banjalucko polje 4.augusta. Vojska je bila rasporedjena ovako: Na desnom krilu bio je Mehmed-beg Fidahic sa krajiskim kapetanima, a na lijevom alajbezi iz cetvrtog sandzaka sa vojskom, dok je u centru bio Ali-pasa sa janjirama I vojskom iz 32 kotara. Oko podne zapocne strasna bitka I nakon dva sata Bosnjaci izvojevase pobjedu. Od carevaca vise nadje smrt u Vrbasu nego sto je palo na bojnom polju. Do zalaska sunca bilo je pet jurisa, a kada je pao mrak Austrijanci su se poceli povlaciti istim putem kojim su I dosli. Strasna bitka je bila kod gradskog mosta. Dok su Bosnjaci prokrcili put do tvrdjave Kastel, gazeci preko stotina mrtvih austrijskih vojnika. U dnevniku princa Hildburghauzena zabiljezeno je da je vidjeno kako se po pet austrijskih vojnika hvata za rep jednog konj nebi li nasli spas na drugoj obali Vrbasa. Smatra se da se rijeci utopilo oko 1000 austrijskih vojnika. U prvom su jurisu poginula tri konja pod Fidahicem, a on-ranjen gologlav I sa isukanom sabljom zaletio se medju neprijatelje I sa laksim ranama uspio se vratiti nazad. Ali-pasa mu zamota ranu, dade mu svoga konja I dolamu, pa se on opet stavi na celo svoga krila. Samo takvim junastvom-kaze Basagic-Bosnjaci su mogli tolikoj sili odoljeti. Prema sluzbenom austrijskom izvjestaju naslo je smrt na bojistu 6000 vojnika, dva pukovnika, jedan major, dva konjicka kapetana, dva baterijska kapetana, dva porucnika, ranjena tri kapetana i tri porucnika. Austrijanci su ostavili na ratistu 12 topova, tri lumbarde, 2300 satora I baraka, 15 hiljada bureta baruta, vise stotina sablji, velik broj volova I druge stoke I dobar broj vojske je zarobljen. Bosnjaci su tjerali austrijsku vojsku 3 dana, dok je ona preko Gradiske uzmicala prema Hrvatskoj. Historicar (Zagrepcanin) iz tog vremena po imenu Smiciglas pise u svom djelu Povijest Hrvatske, Zagreb 1879, na strani 310. Da je Hildsburgauzen potukao Turke kod Banje Luke a onda se povukao. Dok su ove borbe vodjene u Bosni, austrijska vojska je vodila ofanzivu na Nisu, Krusevcu i Novom Pazaru. Ali, kad su Austrijanci dozivjeli poraz kod Vidina u Bugarskoj, demoralisana vojska je bjezala sjeverno prema Dunavu. Turci su ih stigli kod Grocke (blizu Beograda) 23.jula 1738. I potpuno ih razbili. Austrija je bila prinudjena da sklopi mir I napusti podrucja ispod Save i Dunava, ukljucujuci i Beograd. Ove pobjede bosanske vojske, potpomognute u zavrsnom dijelu rata jedinicama iz Turske, spadaju medju najvaznije dogadjaja u historiji Bosne za turske uprave, jer su sprijecile Austriju da jos tada pokori Bosnu, a uz to su jos podigle ratoborni dih Bosnjaka. Ovo je toliko vazno da je trebalo da se trebalo slaviti I u skolske udzbenike uvesti. Tako nesto ne bi propustili ni pravoslavci ni katolici. Ova pobjeda je utoliko veca sto je izvojevana potpuno neovisno od Turaka, pametnom strategijom i herojstvom Bosnjaka. Da vocstvo Bosnjaka nije motivisalo I mobiliziralo sve sto je bilo sposobno za odbranu, bila bi to propast za Bosnu I njeno stanovnistvo. Poslije ovog rata Bosnom je vladao najduzi period mira u njenoj visevjekovnoj historiji, skoro 50 godina

DELETED

Pa nije valjda Micelijus da vise vjerujes meni nego Srbima iz tog doba.
Niko nije rekao da su Turci bili med i mlijeko ali u poredenju sa vasim cetnistvom i stvarima koje ste vi radili oni su male bebe.
Mozes li ti nama objasniti zasto je kod nas ako zelis zaplasiti malu djecu da bi usli u kucu dovoljno reci " eto cetnika".
Zasto toliki strah od tako "divnih ljudi" kako ih ti opisa.



Mislis li da je ovaj spisak izgradenih manastira laz?Ne mislis li da su htjeli da zatru svaki trag pravoslavlju na ovim prostorima da su to mogli za stotinama godina vladavine.Hoces li da ti izbacim broj porusenih dzamija u RS i broj protjeranih nepravoslavaca za samo jednu godinu rata?
Za mene ne znaci nevidenu uvredu ako me nazoves Turcinom.Zasto bih se uvredio kad nemam bas nikakve veze sa Turskom.


Dakle, za vrijeme vladavine Osmanlija podignuti su brojni manastiri uz njihovu pomoc, kao na primjer: manastir Ozren, Tamna, Papraca, Vozuca, Mostanica, Gomionica, Liplje, Hrmalj, Zitomislic, Trebinski manastir 1508. U Sarajevu i Mostaru su sagradjene saborne crkve . u Slavoniji Pakra, Orahovica. U Dalmaciji je samo od 1524 do 1537.podignuto devet crkava i nekoliko manastira uz pomoc Turaka. Veci broj crkava I manastira u Fruskoj gori. Tu su Rankovac, Beocin, Sisatovac, Petrovica i Vrdnik. Cak je I u Budimu za vrijeme Turske sagradjen manastir Grabovac, pa "zasto se prikrivaju te cinjenice", pise Vladimir Corovic.

DELETED

Nema problema i o tome ima podataka ali mislim da ih ti mozes naci i sam a ne ponasati se ovdje kao skretnicar.Ako imas nekakvih podataka daj ih.

DELETED

DELETED

Pravoslavci(seljaci) nisu prepustali gradove jer u njima nisu nikada ni zivjeli.Vecinu su Turci doveli sa sobom u doba osvajanja Bosne.
Ima puno zapisa o tome ali daba je to izbacivati kad ti ne zelis vjerovati nikakvim zapisima bez obzira ko ih pisao.Za tebe je izgleda samo ono sta ti mislis jedino tacno.

DELETED

U ovom periodu,svako se najznacajniji dogadjaj desio godine 1831 kada se dize velika pobuna Bošnjaka koju je predvodio Husein Kapetan Gradascevic,ZMAJ OD BOSNE,koja je kao rezultat imala,prakticno,nezavisnost Bosne.Te iste godine Bosanska vojska,sa Husein Kapetanom Gradascevicem na celu,osvaja Travnik i zarobljava Vezira.Zatim,Bosanska vojska od preko 25.000 vojnika nanosi veliki poraz Velikom Veziru na Kosovu,a 12. septembra 1831 godine,u Sarajevu, i zvanicno proglasava autonomiju Bosne,sto je prakticno znacilo puna nezavisnost Bosne,iako je diplomatski poruceno Sultanu da ce se i dalje on smatrati vrhovnim vladarom Bosne.Sultan,potom,uspijeva da unese neslogu medju Bošnjake,i pridobija na svoju stranu Ali-Agu Rizvanbegovica i Smail-Agu Cengica,te salje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na Sarajevo,te Bosanska vojska dozivljava veliki poraz u maju 1832 godine.Husein Kapetan Gradascevic se povlaci u Austriju i pokret za autonomiju Bosne,odnosno za punu nezavisnost Bosne,biva ugusen tek 1850 godine.

Zatim od 1878 do 1918. slijedi okupacija Bosne od strane Austro-Ugarske

DELETED

Cekaj bolan jarane.Ovo je tema" Doba Turske OKUPACIJE na ovim prostorima "i nije lose znati ko je pokusao nesto uraditi za oslobodenje Bosne.
O tvojim cukama i brdima mozemo na temi o Banjaluci na kojoj smo i zapoceli.Pravis zbrku sa tim tvojim cukama.

DELETED

reforma koju je sultan htjeo da sprovede bi koliko toliko poboljsala polozaj srba, naravno da se srbi nisu htjeli boriti na stani zmajceka.

kad ides na mrakovici imas muslimane u kozarcu, idealno mjesto odmah pored glavne ceste, a iznad kozarca u cuki sve srpska mjesta, pa ko je lud da zivi u takvim vuko*ebinama. sila boga ne moli srbi su se sklanjali sto dalje od gradova i drumova da nisu na udaru osmanlija. isto je sa novoselijom i selima iznad nje.
nisu samo pravoslavci dosli s turcima, nakon ustanka u srbiji vecina muslima i srbije se preselila u istocnu bosnu, svi su se oni opusteno naselili po gradovima.

na osnovu cega si ovo zakljuci. koliko su muslimanki cetnici silovali??? koliko su muslimanske nejaci cetnici oteli? koliko su cele kula cetnici napravili???
pises o crkvama i dzamijama. jarane da si se malo viseo potrudio znao bi da vecina crkava sagradjeni prije i za vrijeme osmanlija su bile spaljene i unisene da bi se kasnije renovirale (slicno kao sa banjaluckim dzamijama). znas li zasto su vrata na starim crkvama niska? da ne bi turcin na konju mogao da udje u crkvu. znals li zasto srbi u bosni za bozic idu u crkvu u 4 sata ujutru? obicaj od vremena osmanlija, da ih turci ne bi vidjeli kad idu u bogomolju.
otomansko carstvo jeste bilo relativno tolerantno, ali u bosni kao pogranicnom podrucju sultan nije imao puno uticaja, janicari su radili na svoju ruku, sta su htjeli u umjeli.

meni su plasili sa "evo cigana" ili "ide baba roga" ni cigani ni baba roga nikan mi nista nisu skrivili. u americi su djecu plasili sa indijancima (joe indian), malo ironicno zar ne?
cudime da vas nisu plasili s ustasama, oni su pobili mnogo vise ljudi od bradati vlaha. a i partizani su bogami odradili svoj dio posla.

_________________
Banjalucanin-to je zanimanje!

Selam, za te tekstove koje si sad prezentovao,neko je vec bio postavio link( mozda si bas ti bio to).Procitao sam cijeli taj tekst,mislim da je na Bosnjackom napisan, i nasao sam dosta konfuznih stvari ,pogotovo oko godina kad su vodjene borbe Zmaja od Bosne,kao i lakocu kojom su isti stigli na Kosovo.

_________________
democraticus artis crastis individibidualis artis crastis libertas

Nisam ja nista od ovoga prije postavljao.Kakve si greske skuzio?

Jesi li ti pijan kada napisao ovo ili si samo jos jedan fanatik? Da cujemo podatke u vezi sa ovom cinjenicom, molim te.

_________________
Cause I'm tired of this scenes...