Citiraj:
U nedelju (16.3) je u italijanskoj pokrajini Veneciji počeo referendum o nezavisnosti i stvaranju Republike Venecije koja bi bila van sastava Italije, EU, evrozone i NATO. Referendum traje do subote (22.3)
Veneto je jedna od najvećih i najbogatijih italijanskih provincija. Ima nešto više od pet miliona stanovnika. Pre Napoleonovog ulaska u Veneciju 1797, taj grad-država je već 1.100 godina bio nezavisan. To je jedan od istorijskih razloga pokreta za nezavisnost iza koga stoje desničarska stranka Lega nord (Liga sever) i Lige veneto. No, najvažniji motivi inicijatora referenduma su ekonomske prirode. Stanovnici Venecije plaćaju godišnje porez od 70 milijardi evra; samo 50 milijardi se investira u razvoj njihovog regiona, dok 20 milijardi ubire Rim. Mnogi lokalni političari i veliki broj građana Venecije to smatra nepravednim. Oni smatraju da u jeku ekonomske krize Rim ekonomski ruinira njihovu provinciju i direktno koči njen prosperitet.
Rezultati anketa – povoljni za organizatore
Organizatore referenduma su inspirisali primeri Škotske, koja u septembru namerava da održi referendum o otcepljenju od Velike Britanije, kao i Katalonije, gde polovina građana želi da napusti Španiju. Glavno referendumsko pitanje glasi: „Da li želite da venecijanska regija postane nezavisna i suverena republika?“ Osim toga, od glasača se traži da odgovore i na pitanja da li bi - u slučaju sticanja nezavisnosti – želeli da Veneto bude članica EU, NATO i evrozone. Izgledi da većina od 3,8 miliona građana sa pravom glasa potvrdno odgovori na pitanje o nezavisnosti su prilično veliki. U anketi koju je dnevnik Korijere dela sera sproveo u septembru 2012. godine, čak 80 odsto Venecijanaca je saopštilo da je za odvajanje od Italije. Prema aktivistima pokreta za nezavisnost, u ovom trenutku je najmanje 68 odsto građana za tu opciju.
Politička poruka koja se ne sme ignorisati
Ukoliko ishod referenduma bude pozitivan, pristalice Republike Veneto bi – kako su najavile – trebalo da odmah jednostrano proglase nezavisnost a Venecija će prestati da plaća porez Rimu. Independisti žele da tada počnu pregovore sa Rimom od daljem razvoju situacije i tvrde da žele da održe dobre odnose sa italijanskom državom. Neki ekonomski stručnjaci čak smatraju da bi to imalo i pozitivne efekte: ukoliko bi došlo do secesije, Venecija bi oslobodila Italiju dela međunarodnog duga od 300 milijardi evra. Prema podacima organizatora referenduma, već u nedelju je glasalo 430.000 ljudi, što je oko 12 odsto svih birača Venecije. Glasačka mesta su otvorena tokom pet dana.
Vrlo nepovoljno za EU
Zvanični Rim ne priznaje ovaj referendum, a italijanski (kao i evropski) mediji ga najvećim delom potpuno ignorišu. Međutim, i među protivnicima referenduma ima onih koji upozoravaju da je njegovo održavanje važna politička poruka sa kojom će vlada u Rimu, pre ili kasnije, morati da se suoči. Isto važi i za Brisel, koji takođe nerado gleda na održavanje ovog referenduma upravo u vreme predizborne kampanje EU. Organizacija 28 država je i najveći deo političkih razgovora sa Rusijom oko Krima u toj osetljivoj fazi prepustila – inače marginalizovanom - Savetu Evrope. Svaka podrška secesionističkim težnjama bilo kog evropskog regiona je u direktnoj suprotnosti sa programom stvaranja Sjedinjenih Evropskih Država.
Autor: Saša Bojić
Odg. urednik: Ivan Đerković
http://www.dw.de/u-toku-referendum-o-ne ... 5-xml-mrssDa nezavisnost traži jug Italije ili onaj grad što je zatrpan smećem, vjerujem da bi Rim odmah prisato na to, ali pustiti zlatnu koku teško. Čuj, Savjet Evrope, ja mislim da ta institucija postoji samo da plaši balkanska plemena. Bilo bi to loše po imidž EU, uđe Kroacija izađe Venecija. Nego, ako se Venecija stvarno otcjepi tek tada počinju "igre bez granica".