|
24SI - Vlastitim potpisima, Haris Silajdžić, Dragan Čović, Milorad Dodik, Sulejman Tihić, Božo Ljubić i Mladen Ivanić obavezali su se da će do 25. februara reformu policije i zakonski regulisati i time ispuniti još jedan uslov kako bi BiH postala funkcionalna i stabilna država i primakla se evroatlantskim intergracijama.
Ne treba zaboraviti da 26. februara u Briselu počinje dvodnevno zasjedanje Vijeća za implementaciju mira u BiH.
Kako stvari sada stoje, od reforme policije nema ništa i postavljeni rok će, kao i mnogi drugi, biti probijen za ko zna koliko vremena. U međunarodnim krugovima preovladava utisak, kako kažu naši izvori, da lideri vladajućih stranaka namjerno odugovlače i da bi zapravo bili najsretniji da nikakvih promjena u državi ne bude, pogotovo radikalnih, sve do oktobra 2010. godine kada bi trebalo da se održe redovni opšti izbori. Zbog toga se, kako smo već pisali, čeka da se vidi koliko su predsjednici stranaka odgovorni i ukoliko se eskiviranje preuzetih obaveza nastavi, međunarodna zajednica će zahtijevati da se već u oktobru ove godine održe vanredni izbori. Objašnjenje je jednostavno - BiH više nema vremena i sa svakim izgubljenim danom ona sve više tone u vlastito blato.
Stranački stavovi o reformi policije se ne mijenjaju i reklo bi se da se sve više ukopavaju, ali i da se zauzimaju rezervni položaji za njihovu odbranu.
Na prošlosedmičnom sastanku Radne grupe za reformu policije u BiH, koju sačinjavaju eksperti, punih 12 sati se razgovaralo, a rezultat je ostao ravan - nuli. Lideri šest vladajućih stranaka su dogovorili i potpisali da će biti formirana glavna policijska tijela, ali sada svako to tumači na svoj način i onako kako njemu odgovara, posebno kada su u pitanju nadležnosti.
SDA i dalje insistira da novoformirana državna policijska tijela moraju imati nadležnosti i nad entitetskim i lokalnim policijama. Sa druge strane SNSD ne odustaje od stava da državna policijska tijela imaju nadležnosti samo nad državnim policijskim institucijama. Pojednostavljeno kazano, po tom stavu ostale bi i dalje entitetske policijske akademije, entitetski policijski funkcioneri bi se i dalje postavljali na sadašnji način i državna tijela bi bila nadležna samo za SIPA-u i Graničnu policiju. Drugim riječima, sve bi ostalo po starom, a priča o reformisanoj policiji bila bi zamazivanje očiju. Ukoliko bi to prošlo, i dalje bi entitetske policije bile pod strogom političkom kontrolom i djelovale bi samo na svom teritoriju.
Lajčak ne reaguje
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a bio je vrlo precizan objašnjavajući svoje, odnosno stavove svoje stranke. On kaže da im ne pada na pamet da prihvate ukidanje entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova, što samo po sebi eliminiše bilo kakvu reformu policije i sve ostavlja u statusu kvo. I to nije sve: Dodik zahtijeva da entiteti ili, kako kaže buduće federalne jedinice, imaju svoje unutrašnje obavještajne službe za zaštitu ustavnog poretka, a da država BiH ima vanjsku obavještajnu službu. Prevedeno, to nije ništa drugo nego pravljenje država od entiteta i apsolutno negiranje postojanje države Bosne i Hercegovine. Jasno je da se to uklapa u njegov i plan oba HDZ-a o novom unutrašnjem uređenju BiH po kome bi bile tri federalne jedinice formirane po etničkom kriteriju. On nema ništa protiv distrikta Sarajevo, pod uslovom da u njega ne uđe Istočno Sarajevo koje pripada Republici Srpskoj. Zanimljivo je da na ovakve njegove stavove visoki predstavnik Miroslav Lajčak nije reagovao.
Sve u svemu, za sada se ni dogovor ni kompromis ne naziru. Teško je povjerovati da će do preokreta doći na sastanku u subotu u Širokom Brijegu na kome će biti Lajčak, Dodik, Tihić, Silajdžić, Ljubić, Čović i eventualno Ivanić. Njegov dolazak je pod upitnikom zbog sukoba sa Dodikom, ali se radi, prema onome što se saznaje, o Ivanićevom pokušaju da na taj način trguje sa Dodikom i što više od njega isposluje da bi mu zauzvrat dao podršku u razgovorima o policijskoj i naročito ustavnoj reformi.
I sama činjenica da se o onome što se događa iza zatvorenih vrata na višesatnim sesijama Radne grupe za reformu policije, informacije daju javnosti na kašičicu, dovoljno govori o potpuno suprotstavljenim i nepopustljivim stavovima. Tim sastancima prisustvuju i predstavnici OHR-a, Ambasade SAD-a u BiH i EUPM-a, ali oni ne učestvuju u raspravama.
Zbog svega toga, kako kažu naši izvori iz međunarodne zajednice, za očekivati je da Vijeće za implementaciju mira na zasjedanju u Briselu zauzme oštar stav što bi moglo rezultirati i radikalnim rezovima, u svakom smislu te riječi.
(san.ba)
|
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
) i tema na forumu ne moraju biti jedno te isto...
