banjalukaforum.com

Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Slobodan Stanić, juče je podnio pismenu ostavku na članstvo u OO SNSD Novi Grad, predsjedniku te opštinske organizacije, potvrdio je Stanić za ATV.

Stanić smatra da je podnošenjem ostavke na članstvo u OO SNSD Novi Grad, završio svoj politički angažman u toj stranci. O ostavci je, kako je rekao za ATV, dugo razmišljao i takvu odluku je donio zbog nezadovoljstva odnosom partije prema njemu.

“Svima je jasno šta se meni dešavalo u protekle dvije godine”, kratko je prokomentarisao Stanić svoju ostavku na članstvo u SNSD.

Stanićeva smjena uslijedila je ekspresno, useptembru 2013. godine, pod optužbom da je samostalno, bez saglasnosti Vlade RS, prihvatio obavezu da će Vlada preuzeti dugovanja zdrvastvenih ustanova u RS u iznosu od 36 miliona KM. Tako je premijerka RS Željka Cvijanović obrazložila njegovu smjenu.

Stanić je na mjestu ministra naslijedio Ranka Škrbića, iza kojeg su u zdravstvu ostali samo problemi i gubici.
Na njega je vršen pritisak da potpiše ugovor sa austrijskim „Vamedom“ o rekonstrukciji i opremanju centralnog medicinskog bloka i izgradnju novog sjevernog krila Univerzitetske bolnice – Klinički centar Banjaluka, vrijedan 80 miliona evra.

Stanić je to izbjegao, ali je aktuelni ministar Dragan Bogdanić ugovor potpisao godinu dana kasnije, u jeku izborne kampanje za opšte izbore 2014.

Stanić je bio direktor Doma zdravlja Novi Grad, direktor Fonda zdravstva Prijedor, ministar zdravlja RS i predsjednik OO SNSD Novi Grad.

Šta je Staša Košarac predlagao prije 10 godina? - "San da Srpske nema"
Subota 21. Mar 2015 18:45

Šef poslaničkog Kluba SNSD-a u Predstavničkkom vijeću Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac, jedan od najgrlatijih zaštitnika Republike Srpske, samo prije deset godina sanjao je san da Republike Srpske nema!

Iako mnogima ovo zvuči nevjerovatno, Košarac je prije 10 godina,povodom desetogodišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, zajedno sa Šahbazom Džihanovićem, Slavom Kukićem, Mirkom Pejanovićem, Vehidom Šehićem i Miodragom Živanovićem, okupljenim u Asocijaciju 2005, napisao ‘Nacrt platforme za novi demokratski Ustav Republike BiH’ kojim se umjesto entiteta uvode multietničke regije svedene na lokalnu samoupravu, dok se nadležnosti BiH snažno jačaju. Umjesto Savjeta ministara BiH uvodi se Vlada BiH, a umjesto Predsjedništva BiH- Predsjednik Republike BiH koga prostom većinom bira Parlament BiH?!

Prijedlog Ustava Republike BiH, za koju se tada zalagao Košarac, predviđa uspostavljanje Vrhovnog suda Republike Bosne i Hercegovine kao ’’nosioca vladavine prava i ujednačene sudske prakse’’.

’’Prijedlog izmjene i dogradnje Ustava Bosne i Hercegovine, prihvatio je sve pozitivne elemente aktuelnog Ustava i predvidio dopune i izmjene dijela koji,sprečavaju opšti napredak Bosne i Hercegovine’’, piše u Prijedlogu čiji je sažetak dostupan i na internetu na sajtu

www.ustavnareforma.ba (str.16. i 17. ).

Pored ostalog, predviđeno je uspostavljanje ’’balansa između potrebe zaštite kolektivnih prava konstitutivnih naroda, uz značajno redukovanje kruga tih prava i potrebe efikasnog funkcionisanja institucija’’.

Uvedena su tri nivoa vlasti: umjesto entiteta uvedeno je pet multietničkih regija (Sarajevska, Banjalučka, Zenička, Tuzlanska i Mostarska), proširene su nadležnosti vlasti na nivou BiH, a ovlašćenja regija svedena na pitanja specifična za lokalnu samoupravu. Evo kako izgledaju i šta obuhvataju te regije:

BANJALUČKA (ZAPADNA) regija sa sjedištem u Banjaluci obuhvata sljedeće opšine: Banja Luka, Bihać, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Cazin, Čelinac, Drvar, Glamoč, Jajce, Ključ, Kotor Varoš, Laktaši, Mrkonjić Grad, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Skender Vakuf, Srbac, Šipovo i Velika Kladuša.

ZENIČKA (CENTRALNA) REGIJA sa sjedištem u Zenici sastavljena je od opština: Bosanski Brod, Bugojno, Busovača, Derventa, Doboj, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Kupres, Maglaj, Modriča, Novi Travnik, Teslić, Tešanj, Travnik, Vitez, Zavidovići, Zenica i Žepče.

TUZLANSKA (SJEVERNA) REGIJA sa sjedištem u Tuzli obuhvata opštine: Banovići, Bijeljina, Bosanski Šamac, Bratunac, Brčko, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Odžak, Orašje, Srebrenica, Srebrenik, Šekovići, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica, Zvornik i Živinice.

SARAJEVSKA (ISTOČNA) REGIJA sa sjedištem u Sarajevu sačinjena je od opština: Breza, Čajniče, Foča, Fojnica, Goražde, Hadžići, Han Pijesak, Ilidža, Ilijaš, Kalinovik, Kiseljak, Kreševo, Novo Sarajevo, Olovo, Pale, Rogatica, Rudo, Sarajevo Centar, Sarajevo Novi Grad, Sarajevo Stari Grad, Sokolac, Trnovo, Vareš, Visoko, Višegrad i Vogošća.

MOSTARSKA (JUŽNA) REGIJA sa sjedištem u Mostaru obuhvata opštine: Bileća, Čapljina, Čitluk, Gacko, Grude, Jablanica, Konjic, Široki Brijeg, Livno, Ljubinje, Ljubuški, Mostar, Neum, Nevesinje, Posušje, Prozor, Stolac, Tomislavgrad i Trebinje.

Zakonodavna vlast, prema tom prijedlogu, u isključivoj je nadležnosti BiH.Kako ne bi bilo Republike Srpske, u Predstavničkom domu koji bi brojao 123 poslanika nema entitetskog glasanja, dok bi Dom naroda imao 58 delegata, po 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda nacionalnih manjina i ostalih. Nadležnosti entitetskih vlada bile bi prenijete na Vladu BiH.

’’Vladu Republike Bosne i Hercegovine treba da čine predsjednik Vlade i ministri: ministar vanjskih poslova, ministar pravde, ministar finansija i trezora, ministar sigurnosti, ministar odbrane, ministar privrede, ministar nauke i tehnološkog razvoja, ministar obrazovanja, kulture i sporta, ministar poljoprivrede i veterinarstva, ministar prostornog uređenja i ekologije, ministar rada, zdravlja i socijalne zaštite, ministar za društveni položaj djece i omladine, ministar trgovine i turizma, ministar za ljudska prava, ministar za evropske integracije, ministar za dijasporu i ministar za unapređenje društvenog položaja žrtava rata'', stoji u prijedlogu Ustava Republike BiH čiji je jedan do autora Staša Košarac.


(BN TV)

Predstavljen nacrt platforme za novi demokratski Ustav Republike BiH

Nacrt platforme za novi demokratski Ustav Republike BiH predstavili su u ponedjeljak Sarajevu članovi stručne skupine Šahbaz Džihanović, Slavo Kukić, Vehid Šehić i Saša Košarac.

Nakon Sabora SNSD-a Željka Cvijanović se povlači sa premijerske pozicije

piše: Slobodan Vasković

Željka Cvijanović će se nakon Sabora Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zakazanog za kraj aprila, povući sa funkcije predsjednice Vlade Republike Srpske. Kako tvrde izvori iz vrha SNSD-a, povlačenje Cvijanovićke sa čela Vlade će biti obrazloženo njenim zdravstvenom problemima, iako to neće biti stvarni razlog njenog odlaska sa premijerske funkcije.

Promjena na čelu Vlade RS bi, zapravo, trebalo da bude odgovor vladajuće stranke na finansijsku krizu, koja će zbog nedostataka novca i nemogućnosti izmirenja obaveza iz budžeta, kulminirati krajem aprila i početkom maja.

Plan Milorada Dodika je da sa čela Vlade povuče Cvijanovićku i tako javnosti “zamaže oči” i pokaže kako vlast nešto čini da popravi katastrofalnu situaciju u koju je dovela Republiku Srpsku.

Cvijanovićku će od uklanjanja s premijerske pozicije spasiti jedino ako vlast uspije da obezbijedi kredit od najmanje 200 miliona maraka, na čemu oni rade.
Već sam ranije pisao da vlast i nogama i rukama kopa da obezbijedi kredit od jednog američkog fonda, ali da im to jako teško ide.

U krugovima SNSD-a je već počela borba za naslednika Cvijanovićke, a kao najozbiljniji kandidati za novog premijera RS pominju se Zoran Stevanović, načelnik Zvornika, Zoran Tegeltija, aktuleni ministar finansija i Srebrenka Golić, sadašnja ministarska za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Osim za premijersku poziciju, u SNSD je počela bitka i za ministarska mjesta, jer bi nakon Sabora SNSD-a trebalo da dođe do velikog provjetravanja kadrova te partije u Vladi RS.
Пошаљи ово имејломBlogThis!Дели на Twitter-уДели на Facebook-уДели на Pinterest-у

Radojičić nije više na čelu banjalučkog SNSD-a?

Informacija da se visoki funkcioner SNSD-a Igor Radojičić povukao se sa funkcije predsjednika Gradskog odbora ove stranke u Banjaluci još nije potvrđena, ali Radojičić će najvjerovatnije napustiti i SNSD, nezvanično saznaje MONDO.

Informaciju da Igor Radojičić više nije na čelu GO SNSD Banjaluka u SNSD-u još ne žele ni da demantuju ni da potvrde, ali iz izvora bliskih ovoj stranci saznajemo da je Radojičićev odlazak sa ove funkcije i napuštanje stranke - jedini logičan ishod cijele stvari.

"SNSD se suočava sa određenim problemima, i ekonomskim i političkim, a idu i lokalni izbori. Po svemu sudeći Radojičić je pažljivo odabrao povoljan trenutak da se politički osamostali", kazao nam je izvor blizak SNSD-u.

Razlog Radojičičevog odlaska, po svemu do sada viđenom, leži u njegovom nezadovoljstvu stanjem u SNSD, što je upravo 14.marta i javno objelodanio na Twitter-u, rekavši da „SNSD treba ispraviti greške, ponuditi nove i realne politike, a naročito promijeniti kadrove, jer će bez toga ostati samo fasada".

Da je Radojičić nezadovoljan stanjem u SNSD-u moglo se zaključiti i zbog toga što se sredinom mjeseca nije pojavio na sjednici Glavnog odbora SNSD-a u Banjaluci.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tada je izjavio da Radojičić ima određena neslaganja sa nekim postupcima vezanim za formiranje vlasti na nivou BiH.

“On je važan član naše stranke koji je mnogo uradio za nju, pogotovo u gradskom odboru SNSD-a. On ima određena neslaganja oko formiranja vlasti na nivou BiH i to je njegovo legitimno pravo. Sve ostalo su spekulacije”, rekao je tada Dodik.

Igor Radojičić bio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske od 2006. do 2014. godine. Na opštim izborima 2014. godine osvojio je peti mandat i nastavio svoj angažman u NSRS kao poslanik SNSD-a.