Citiraj:
Zapad planira nestanak RS
Sjedinjene Američke Države žele unitarnu BiH, kojom će vladati Muslimani, ta da Republika Srpska i njene vlasti od Vašingtona nikada neće dobiti, ne treba ni da očekuju, iskrenu politiku ili eventualnu podršku u nekim stavovima.
Mišljenje je ovo političkog analitičara i direktora Američkog savjeta za Kosovo, Džemsa Džatrasa, koji je u intervjuu "Fokusu" rekao da ni evropski zvaničnici nisu baš pretjerano naklonjeni Srpskoj i srpskom narodu, uprkos obećanjima zvaničnog Brisela da će u narednom periodu razmotriti primjedbe Banje Luke na rad pravosudnih organa BiH.
FOKUS: Republika Srpska ovih dana, poslije neviđenih pritisaka, izvojevala je vrlo važnu diplomatsku pobjedu i dobila podršku EU za reformu pravosudnog sistema BiH. Smatrate li da je do ovoga uopšte trebalo doći, odnosno zbog čega ranije nisu uslišene molbe RS da se preispita rad Tužilaštva i Suda BiH?
DŽATRAS: Možda je ipak prerano reći da je ovo veliki uspjeh za RS. Ono što je sigurno jeste da će Ketrin Ešton razmotriti stavove Valentina Incka. Ipak, veće su šanse da će se ona složiti s Inckom nego da će stati na stranu RS. Vidjećemo šta će biti.
FOKUS: Zbog čega je visoki predstavnik u BiH odbijao da se uopšte razgovara o određenim promjenama u radu pravosudnih organa BiH. Šta je razlog njegove pristrasnosti?
DŽATRAS: Predrasude zapadnih sila protiv RS dobro su poznate i stvar istorije. Ovo se naročito odnosi na Vašington, ali ni Brisel nije mnogo bolji. Ta predrasuda manifestuje se u Inckovim stavovima, ali ni njegov lični stav ne mora biti drugačiji. U svakom slučaju, zapadne sile smatraju Republiku Srpsku kompromisom koji je bio potreban 1995, a koji bi vremenom trebalo da nestane. Oni nikad nisu, niti će, posmatrali integritet RS kao poželjnu trajnu karakteristiku političke scene BiH.
FOKUS: Incka su, kao što vam je vjerovatno poznato, bez razmišljanja podržali ambasadori gotovo svih zapadnih zemalja u Savjetu bezbjednosti UN. Zbog čega?
DŽATRAS: Zašto bi ovo bilo iznenađenje? Kao što sam rekao, zapadne sile su u potpunosti neprijateljski raspoložene prema RS. Na primjeru Kosova, Libije, i drugdje, pokazali su da preziru međunarodne zakone, te da stoje na islamskoj strani. Samo će Rusija u Savjetu bezbjednosti UN zauzeti strog stav podrške RS, uz pasivnu podršku Kine, ali postoji granica dokle Moskva može ići u tome sama.
FOKUS: Zašto je zvanični Vašington tako isključiv kada je u pitanju odnos prema RS? Vidjeli ste i sami nastup ambasadorke SAD u UN.
DŽATRAS: Nisam vidio nastup ambasadorke SAD, ali nije mi potrebno mnogo da zaključim kakav je američki stav. SAD žele unitarnu BiH, kojom će vladati Muslimani. Ionako BiH već smatramo muslimanskom državom. Pod ovim uslovima, Banja Luka ne može očekivati dobru volju Vašingtona, pa čak ni iskrenost.
FOKUS: Po vama, zašto je međunarodnoj zajednici toliko smetala i sama pomisao da bi se u RS mogao održati referendum? Šta je toliko strašno u referendumu?
DŽATRAS: S obzirom na to da zapadne sile ne prihvataju, niti su ikad prihvatale, da Srbi imaju ikakva legitimna prava ili interes u raspadu bivše Jugoslavije, zahtijevanje incijative Srba u RS ili bilo gdje drugo faktički je nelegitimno. Zbog toga je Vašingtonu i Briselu drag kvislinški režim u Beogradu. Oni ne vole Milorada Dodika, jer ih on pritišće tamo gdje njima ne prija. Prijetnja referendumom, koji je predlagala RS, može dovesti do određenih suverenih odluka, koje za njih nisu prihvatljive, jer to sugeriše da Srbi neće pasivno prihvatiti gubitničku ulogu koja im je dodijeljena.
FOKUS: Predsjednik Srbije, Boris Tadić, u nekoliko navrata poručio je da ne podržava eventualno otcjepljenje RS od BiH, iako to, bar do sada, niko od zvaničnika RS nije ni pomenuo. Po vama, zbog čega Tadić to uporno ponavlja? Mislite li da to ima veze s Kosovom?
DŽATRAS: Tadić je odan i poslušan sluga Zapada. On stvara strašilo od odvajanja RS samo da bi ga kasnije mogao srušiti, to jeste, stati na stranu Zapada, zasnivajući to na principu u vezi s Kosovom. Ali, u stvari, kada je Kosovo i Metohija u pitanju, on se samo pretvara da brani suverenitet Srbije, a zapravo traži način da KiM bude oduzeta Srbiji protiv njene volje. Pregovori Beograd - Priština zapravo su sredstvo za to.
FOKUS: Kada već govorimo o Kosovu, vjerovatno ste i sami vidjeli, posjeta zvanične delegacije iz Beograda prištinskim vlastima dočekana je na nož, ekstremisti su izašli na ulice, povrijeđeni su policajci. Znači li to da je, bar u ovom trenutku, zaista nemoguć dijalog Prištine i Beograda?
DŽATRAS: Zašto bi ijedan srbijanski zvaničnik bio voljan da pregovara s administracijom koju vode kriminalci, teroristi i trgovci ljudskim organima? Kakvi uslovi za pregovore uopšte mogu postojati? Trenutni pregovori mogu imati za posljedicu samo određenu vrstu prihvatanja nekog oblika nezavisnosti Kosova od strane Beograda. Ono što naročito frustrira jeste činjenica da tvrdnje Srbije u suštini još imaju prednost - sve što nedostaje jeste vlast u Beogradu koja će zauzeti prosrpski stav. Je li to previše tražiti? Država "Kosovo" je mrtva, a "žuti" režim u Beogradu uporno pokušava da je oživi. Što se tiče nasilja u Prištini, Albanci imaju samo jedan argument i nikad neće imati neki drugi - nasilje i prijetnja nasiljem da postignu svoje ekstremne zahtjeve.
FOKUS: Po vama, šta taj dijalog može donijeti objema stranama? Beograd neće priznati nezavisnost Kosova, a Priština neće pristati ni na šta manje od toga.
DŽATRAS: Jedini dijalog između Beograda i Prištine trebalo bi da bude dijalog za autonomiju srbijanske pokrajine KiM, koja će biti pod Ustavom Srbije i Povelje UN. To, naravno, zahtijeva i patriotsku vlast u Beogradu i nekoga ko će pregovarati na albanskoj strani, a kim ne upravljaju teroristi i mafijaši. Trenutno, ništa od toga ne postoji. Zbog toga ćemo i dalje imati hladni konflikt, koji zasad objektivno odgovara interesima Srbije.
Tadić mijenja očevinu za EU
FOKUS: Kako će odnos Beograda i Prištine uticati na put Srbije prema Evropi? Mislite li da bi se zvanični Beograd zbog Evrope mogao odreći Kosova?
DŽATRAS: Osim toga što je pitanje da li je dobra ideja da se Srbija priključi Evropskoj uniji - Švajcarska i Norveška nisu u EU, pa im dobro ide - problem nije u tome da li će Srbija postati član EU ili kada. Svrha ulaska u EU jeste da bude etiketirana kao budući raj - kao "svijetla budućnost" u komunizmu koja zapravo nikada nije došla - pa će Srbi mijenjati svoju očevinu za to. To je zapravo zadato Tadiću da pokuša postići, iako se sumnja u to. U svakom slučaju, pošto još pet članova odbija da prizna Kosovo, EU još nema stav o KiM. Zašto bi onda Srbija uopšte i raspravljala o tome da mijenja KiM za članstvo u EU?
http://www.fokus.ba/nov/index.php?optio ... ws-display