"NjUZ", "Dal kapo", "Langolo", "Ajriš pab", "Vijena"... samo su neki u dugom nizu gradskih lokala, čiji su nazivi nerazumljivi i strani našim ljudima...
Nažalost, davanje stranih naziva banjolučkim ugostiteljskim objektima svakim danom je sve popularnije. Tako je na primjer, nekada veoma popularna boemska kafana "Mostar" poslije renoviranja dobila naziv "Kapriolo", što na italijanskom jeziku znači - srna, srna u skoku. Ništa manje poznata "Gradska pivnica" dobila je "moderni" naziv "Citadela" ili opet na italijanskom - utvrđenje, tvrđava, stara tvrđava.
Psiholog Srđan Puhalo kaže za naš list da je davanje stranih naziva počelo još u vrijeme postsocijalizma. Tada su, kaže, vlasnici lokala stranim nazivima htjeli da "približe" zapadni način zabave našoj omladini.
- Njihov očigledan cilj je da ugostiteljski objekat ima što glamurozniji i mističniji naziv, kako bi na taj način privukao goste. Stranim nazivom vlasnici obećavaju "svjetski provod" - objasnio je Puhalo.
On je dodao da, recimo, zvučni naziv lokala "Blek ket" u prevodu znači "crna mačka", što za naše ljude ne predstavlja ništa spektakularno.
Prema Puhalovim riječima, davanje stranih naziva može se jednim dijelom nazvati i pokondirenošću, jer veoma često ime lokala nema nikakvog smisla u odnosu na ono što se u njemu nudi.
- Naziv ugostiteljskog objekta "Maj vej" u prevodu na srpski jezik znači "moj put". Kakve veze ima taj naziv sa lokalom koji je Banjolučanima poznat po pečenoj janjetini. Možda bi imalo više smisla da se zove "Kad jaganjci utihnu" - istakao je Puhalo.
Vlasnik kafane "Stari točak" Sreten Ružić kaže da nikad nije razmišljao o tome da promijeni naziv svog lokala, ali da zna dosta vlasnika koji su se odlučili na taj korak.
- Gazde to uglavnom rade kada hoće da promijene goste u kafićima i naravno da što više zarade. Očigledno je da i lijepa imena lokala poput "Serbskog cara" ne mogu da opstanu, pa se mijenjaju u "Spejs" i slične druga strana imena - priča Ružić.
Prema njegovim riječima, u velikim gradovima domaći nazivi kafana su zaštićeni i svi na to gledaju blagonaklono, dok je u Banjoj Luci sve obrnuto, nakaradno.
Da li će stanovnicima grada na Vrbasu ponovo postati bliska "Tri šešira", "Stari fijaker" ili "Mlinovi", teško je kazati. Međutim, ako je suditi prema, skoro bezglavom praćenju takozvanih "evropskih i svjetskih trendova", lako se može dogoditi da za dvadesetak godina svi ti nazivi odu u zaborav.
Isto kao što se dogodilo sa legendarnom "Baštom sljezove boje", za koju dosta Banjolučana danas više i ne zna gdje je bila...
LUPETANJE
Psiholog Srđan Puhalo kaže da sve više prodavnica, pa čak i preduzeća dobija neprikladne strane nazive.
- Primjeri su, nažalost, brojni i najčešće odražavaju elementarno nepoznavanje stranih jezika njihovih vlasnika. Drugim riječima, čisto lupetanje stranih riječi i izraza - ističe Puhalo.
Neznam zasto to smeta...
