h4xx0r je napisao:
Vladimir RUS je napisao:
Izrada torbi za laptope. - kinezi su tu
Izdrada kućišta za desktop računare. - hrvatski Msan (MS industrial) rebrandira kineska kućišta sa kojima se ne može nadmetati
Servis i sklapanje računara - to je poprilično mrtav posao, možda jedino za državne institucije ili tvrtke za šta ti je potrebna veza dok tvrtke vjerovatno stalno posluju sa istima, a za fizička lica tu je klinac iz komšiluka
Mini mljekara kapaciteta 1000 litara dnevno - Imlek i Dukat
Flaširanje soda-vode (ne kisele vode) - to se zove gazirana voda, zašto bi neko odabrao tu vodu umjesto mineralne gazirane vode?
Prerada krompira - PepsiCo-ov Marbo (Chipsy), Franch te neke hrvatske kompanije
Prerada paradajza - proizvodnja kečapa i paradjz sosa - odlična ideja
Prerada jaja - proizvodnja majoneze - isto, mogao bi dodati i senf, ovo i prethodno su vjerovatno jedine stvari koje bi mogle uspjeti, sumnjam da je teško nadmašiti ono srbijansko sr4nje Polimark
Proizvodnja specijalnih piva (mini pivara) - mogli bi dodati i bozu te (ruski) kvas
Prerada kafe (minas kafa, instant kafa, 2u1, 3u1, filter kafa, kapućino, organska kafa, kafa bez kofeina..) - Nestle (nescafe) i ekipa
Izrada drvenih čekića za meso ; Izrada čačkalica. - hoćeš reći da se ovo kod nas ne proizvodi?Onda pretpostavljam da ne proizvodimo ni sveske, a ni papire.
Proizvodnja jogurta i voćnog jogurta ; Proizvodnja sireva. - Dukat
Proizvodnja parfema. - nema šanse
Proizvodnja energetskih napitaka. - Redbull
Mogao bi dodati i stolne nosače za monitore.
Ima li kod nas ikakvih investicionih tvrtki ili banaka (krediti ili kupovina udjela tvrtke), ili možda nekih vladinih grantova koji bi bili od koristi?Običan građanin i ako ima novca će investirati u bijeg iz ove d...tvorevine.Ako zbilja imamo toliko kradljivaca u državi kako je moguće da niko nije sposoban da investira u ovakvo nešto?Gdje je ta naša "elita"?Jbt toliko je prilika a nigdje nikoga.
Kinezi ne smetaju. I oni nisu bog zna šta jeftini kada su u pitanju torbe za laptop.
MSAN uvozi gotova kućišta standardnog kvaliteta i stavlja svoje ime na istima.
Javne institucije uglavnom kupuju kancelarijske računare koji su standardni. Tu su i PC igraonice kojima su potrebni računari rađeni po narudžbi i to najčešće sa performansama u gaming kategoriji, kao i drugi (privatni) privredni subjekti koji traže mašine za poslovnu upotrebu (biznis klasa) što znači opet viša cjenovna klasa, a tu su i razni pojedinci i firme iz IT sektora kojima trebaju serverski računari i radne stanice.
Imlek i Dukat imaju mnogo veći dnevni kapacitet od mini mljekara, dok kapacitet od 1000 litara je dnevni kapacitet dovoljan za snabdijevanje potreba nešto više od 1 odsto tržišta veličine opštine Brčko. Iz priloženog sasvim je jasno da neko ko bi držao toliko tržište nebi bio konkurencija nekome ko drži čitavo tržište BiH, a još pritom i izvozi pošto za pokretanje mini-mljekare kapaciteta 1000 litara dnevno potrebno je minimalno 10000 KM, a kupci mogu biti lokalne radnje u nekom manjem gradiću. Uz cijenu od 1 KM do 1.20 KM po litru, neka je 0.10 pfeninga po litru mljeka čiste zarade kada se sve odbije, to je 100 KM čiste zarade svakog dana puta 30 dana. To je pravi mali preduzetnički biznis i to najbolji ako mene pitaš. Ima i boljih, ali ovaj je najtradicionalniji tj. nije komplikovan (mada poljoprivreda nije tako lak posao), a da ne govorim o tome da bi kupci imali svježije mlijeko nego ono koje dođe iz drugog kraja države, iz regiona ili čak iz Njemačke.
Postoji razlika između gazirane mineralne vode i soda vode. Gazirana mineralna voda je voda sa izvora sa dodatkom CO2 dok je soda voda obična voda sa dodatkom CO2. Gazirana mineralna voda podiže pritisak nakon konzumacije hrane pošto je hrana bogata sa mineralnim solima tako da unos dodatne soli (gazirana mineralna voda je bogata mineralnim solima) nije potreban ljudskom organizmu. Zato soda voda je popularna još uvijek na nekim slavama. Osim toga, mješavinom vina i kisele vode se ne dobija špricer već gemišt, a upravo se špricer dobija miješanjem vina i soda vode. Soda voda je zdravija alternativa kiseloj vodi, a isto košta.
Marbo je nekada radio čips po cijeni od oko 10 KM kada uzmemo u obzir kilogram kao količinu mjere. Danas je cijena čipsa kod tog istog proizvođača oko 15 KM za kilogram dok o svjetski poznatim čipsovima poput npr. recimo Kellys čipsu neću ni da govorim koliko je skup (doduše sve ima svoju cijenu). Kada uzmemo u obzir da je cijena industrijskog krompira i po 0.30 KM za kilogram i kada dodamo na sve to i činjenicu da je krompir tu najskuplja sirovina, sasvim je jasno koliko je proizvodnja čipsa takođe veoma unosan posao. Jer da nije tako, nebi firma koja se prvobitno bavi prodajom franšize investirala svoje pare u preradu krompira na drugom kraju planete.
E vidiš prerada paradajza je najgora ideja.
Imaju firme koje rade kečap počevši od Tomico kečapa (Fructa Trade Derventa) preko Dominius kečapa Bonito (Mladegspak Prnjavor) pa sve do kečapa Spektar Drinka iz Bijeljine. Konkurencija je velika. Isto važi i za majonezu (isti proizvođači su prisutni i na tom polju)
Mini pivare najčešće imaju svježije pivo od "industrijskih", a i mogu da ekspermentišu sa raznim ukusima i raznim recepturama. Kvas nije pivo, a i jedva da ima alkohola.
Nescafe nije jedina instant kafa na tržištu. Ima tona raznih instant kafa na tržištu sa različitim cijenama počevši od najjeftnije pa sve do Nescafe.
Čačkalice rade Kinezi, a drveni čekić za meso već se proizvodi ovdje kod nas, ali uglavnom za izvoz, dok za knjige i sveske ne znam.
Što se tiče proizvodnje jogurta i voćnog jogurta; Proizvodnje sireva tebe kao da Dukat plaća da ih reklamiraš.
Od svih da kažem zanata, proizvodnja parfema je ako ne i najlakši zanat pošto sve se svodi na kupovinu mirisnih ulja uvezenih iz Francuske i Velike Britanije i razblaživanje sa čistom vodom uz dodatak alkohola dok sve ostalo rade proizvođači kartonske ambalaže, lokalna štamparija i paraćinska staklara.
Redbull košta 2-3 KM za limenku od 250 ml dok u jednom lokalnom lancu manjih supermarketa u Brčkom (neću da reklamiram kojem, znaju ljudi koji žive u Brčkom) limenka od 250 ml nekog energetskog napitka uvezenog iz Mađarske košta na akciji 0.50 KM (dakle pola marke). Pametnome dosta koliko tu ima prostora za razne alternative Red Bullu, dakle ne samo jedne. I kako na kraju pogledaš, i jedan i drugi proizvod idu odlično. Red Bull zbog dobrog kvaliteta, dobre reklame i još bolje cijene, a taj jeftini energetski napitak zbog smješno niske cijene koja prodaje proizvod koji, probao sam, ima isti ukus kao i svaki drugi energetski napitak.