Nemački kancelar Angela Merkel rekla je nešto što se u evropskim krugovima do juče smatralo nezamislivim - da je potrebno da se uvede mogućnost isključenja neke zemlje iz evrozone, ako ne ispunjava postavljene kriterijume. Čini se da time najjača evropska privreda stavlja do znanja da nije spremna da bude pojas za spasavanje zemalja koje svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavaju ne samo sebe, nego i širu zajednicu, u ovom slučaju evrozonu.Grčki premijer Jorgos Papandreu rekao je u sredu
da je skloniji evropskom rešenju za dužničke probleme u koje je zapala njegova zemlja ali da će Grćka, bude li potrebno, pomoć tražiti i na nekoj drugoj strani.Premijer Papandredu je, zajedno sa predsednikom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barosom, govorio na konferenciji za novinare posle sastanka održanog u Briselu.
Papandreu je, zamoljen da prokomentariše vest da bi Grčka pomoć mogla da zatraži od Međunarodnog monetarnog fonda, rekao da su sve opcije u igri.
Sprečavanje da se ponovi grčki scenarioNemačka se svim silama trudi da spreči ponavljanje grčkog scenarija, odnosno potrebe da pritekne u pomoć drugim članicama evrozone suočenim s finansijskom krizom.Tim pre što bi u slučaju Španije ili Italije to bilo mnogo teže i skuplje, budući da su privrede tih zemalja daleko veće od grčke.
Obraćajući se poslanicima Bundestaga, Angela Merkel je podsetila da su grčke vlade, jedna za drugom, kršile propise da bi se, kada se zemlja našla na rubu stečaja, obratile za pomoć Evropskoj uniji.
Nije rešenje u pomoći, nego u rešavanju uzroka grčkih problema, kazala je Merkel, a potom je ponovila ono što je njen ministar finansija Volfgang Šojble već rekao - da treba uvesti kazne za zemlje koje se ne pridržavaju pravila igre:
"U budućnosti, potrebno je da promenimo Ugovor i da uvedemo mogućnost da se, u krajnjem slučaju, zemlja koja uporno, u dužem vremenskom periodu, krši pravila, isključi iz evrozone."Gotovo nemogući scenarioTakav scenario je, naravno, na dugom štapu.
Merkel ga je vezala za promenu osnovnog dokumenta EU, a poznato je koliko su se članice Unije preganjale oko Lisabonskog ugovora i koliko je proces njegovog usvajanja bio težak i dug.
Malo je verovatno da postoji raspoloženje da se u tako nešto ponovo krene.
Ipak, to ne umanjuje značaj poruke nemačkog kancelara, kaže BBC-jev dopisnik u Berlinu Oana Lundžesku:
"
Vrlo je teško zamisliti da bi neka zemlja mogla da odustane od evra ili da bude isterana iz evrozone. Ipak, jasno je da Nemačka, najveća evropska privreda i motor Evrope, sada razmišlja o nezamislivom. Gđa Merkel je samo nastavila tamo gde je stao njen bliski saradnik, ministar finansija Volfgang Šojble, koji je je nedavno predložio stvaranje Evropskog monetarnog fonda. Taj fond bi, po uzoru na MMF, dodeljivao pomoć članicama evrozone kojima preti stečaj, ali pod vrlo strogim uslovima. Šojble je prošle nedelje u autorskim tekstovima objavljenim u nekoliko uglednih listova predložio da moguća sankcija za zemlje koje se ne pridržavaju pravila bude jednogodišnje oduzimanje prava glasa u evrozoni ili, u krajnjem slučaju, isključenje iz te grupacije."
Ovo istupanje Angele Merkel moglo bi dodatno da izoluje Nemačku, čija je ekonomska politika već na udaru kritika njenih evropskih partnera.
Francuski ministar ekonomije Kristin Lagard nedavno je pozvala Nemačku da smanji poreze i poveća domaću potrošnju, čime bi pomogla svojim evropskim partnerima da povećaju izvoz.A predsednik Evropske centralne banke
Žan Klod Triše u više navrata nazvao je apsurdnim ideje da bi neko mogao da bude isključen iz evrozone.
http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2010/ ... reou.shtml