Citiraj:
Za ukupno 600 sati (75 dana) jedan
sakupljač prosječnog godišnjeg prinosa
gljiva (vrganj, smrčak, lisičarka, blagva,
crna truba i rujnica) može ostvariti
prihod od 2.620 KM , pri čemu se
prihodi uvećavaju
većim učešćem radnih sati i porodičnog
domaćinstva u sakupljanju gljiva.
Iskusniji gljivari mogu tokom sezone
zaraditi i preko 10.000 KM . Posebnu
pogodnost predstavlja podatak da za sve
količine sakupljenih gljiva postoji
zagarantovan otkup.
Po hranjivoj vrijednosti gljive se
svrstavaju između mesa i povrća. Gljive
imaju brojne prednosti u odnosu na
meso uključujući nisku kaloričnost, mali
sadržaj masnoće, bogatstvo mineralima,
visok omjer vitamina B kompleksa te
određena ljekovita svojstva kod nekih
vrsta. U BiH su gljive nedovoljno
iskorišćen prirodni potencijal. Prema
nekim procjenama potencijal za izvoz
gljiva i ljekovitog bilja iz BiH iznosi čak
300 miliona evra, pri čemu je trenutni
obim izvoza iz BiH oko deset miliona
evra. U studiji UNDP-a “Razvoj sektora
gljivarstva, održivog i inkluzivnog
tržišta” navodi se da se pored
neuređenog tržišta teškoće javljaju zbog
nedovoljne osposobljenosti za
proizvodnju i sakupljanje različitih
vrsta gljiva .
Imajući u vidu ovaj ogroman potencijal,
Agencija Spektar već naredne sedmice u
Banjoj Luci ponovo organizuje obuku
za održivo sakupljanje komercijalnih
vrsta gljiva za sve zainteresovane
polaznike. Za sve dodatne informacije i
prijave možete nas kontaktirati putem
elektronske pošte: obuke@
agencijaspektar.com
Ima li jebote na Banj brdu gljiva?
Ja dok sam se peo, nisam nesto zagledao, ali ako treba ja cu se i na Ponir popeti.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
