Valtazar, slazem se sa tobom. Ja inace imam problema sa artikulisanjem a njemacki zahtijeva akcenat da bismo bili razumljivi, inace moras svaku recenicu ponavljati 2 puta. Za taj akcenat stranac mora biti rodjen, on se ne moze nauciti, tako da je za vecinu nas nemoguce pricati bez stranog akcenta. Njemacki je meni jako prozaican jezik, kao da su ga stvarali ekonomisti, i jako je krut kad se prica, mora svaka rijec biti na svom mjestu, jednostavno previse pravila u jeziku. Ali kao i sve drugo, kad se uci onda se i nauci, i veoma je prakticno znati njemacki. A ako je neko komunikativan i jednostavno vidi korist u tom jeziku, naucice ga dosta brzo. Pogotovo zenama dobro ide ucenje jezika, sto i nije neka novina. Kao i u nasem jeziku, Njemci sami ne postuju mnoga gramaticka pravila njihovog jezika jer je prakticnije izbaciti neke stvari iz svakodnevnog govora da bi se sa manje rijeci vise reklo, i da govor ne bi bio naporan (npr. ako se koriste vise glagola u istom licu, onda se licna zamjenica koristi samo na pocetku, npr.: "Ich lese, esse, fernsehe", ili posto je samo na osnovu glagolskog nastavka poznato o kojem se licu radi, Njemci rade isto sto i mi, a to je da izostave licnu zamjenicu (naravno treba osjecaj razviti da bi se znalo kad se moze izostaviti), npr.: "Habe gelesen", umjesto "Ich habe gelesen", itd.. Zato je potrebno da se komunicira sa ljudima na njem., i to sa Njemcima, ne sa kolegama sa fakulteta koji takodjer studiraju njemacki, jer ako pricate akademski njemacki, brzo ce vam prisjesti, ali kroz slusanje i pricu sa Njemcima cete skontati kako mozete pojednostaviti izrazavanje tako da vam ne cini neki napor.
_________________ You smug-faced crowds with kindling eye Who cheer when soldier lads march by, Sneak home and pray you'll never know The hell where youth and laughter go.
|