Naravno uprava je to patentirala, u moje vrijeme kreveti su ušli za 250-300 maraka na godinu, koliko su sada?
Znate li da na Palama i u Srbinju krevet država naplaćuje 100 maraka mjesečno i da studenta dođu skuplje studije tamo nego ovdje.
Citiraj:
Društvene mreže zatrpane su porukama ponude i potražnje, a iako su iz uprave pomenutog centra najavljene strože sankcije, studente to ni najmanje ne ometa u njihovom biznisu.
Spiskovi sa imenima studenata koji su dobili krevete postavljeni su na ulazu prvog i trećeg paviljona, a nesnosne gužve, nervoza, potraga za imenom onoga ko bi mogao da bude potencijalni prodavac, nisu izostale ni ove godine.
Potražnja veća nego ikad
"Ona studira pravo i prošle godine je prodala krevet", "On ima apsolventski krevet, sto odsto će ga prodati, a taj bi mogao dobiti i jeftinije", "Evo njih dve sestre, svake godine obe dobijaju krevet, a budu na jednom, dok drugi prodaju", "Sanja sa ekonomije, ona je Banjalučanka, piši prezime, naći ćemo je na Fejsu" sve to juče se moglo čuti ispred vrata sva tri paviljona. Studenti koje smo zatekli ispred trećeg paviljona kažu da nikad nije bila veća potražnja, ali i potraga za prodavcem.
- Prethodnih godina mogli su se naći oglasi na oglasnim tablama, na drveću, ispred fakulteta, sada je sve teže. Sankcije i negativni bodovi čekaju svakog ko se upusti u ovaj biznis, pa se sve radi tiše i opreznije. Ja imam svog "dilera", druga koji studira poljoprivredu, od njega sam kupio zadnje tri godine. Cena je 600 maraka i plaćam mu u ratama. Inače sam iz Bijeljine i moji roditelji nisu u finansijskoj situaciji da mi plaćaju stan - kaže jedan od studenata koji je želeo da ostane anoniman.
Naš sagovornik nam je dao broj telefona studenta iz Banjaluke koji poslednje tri godine prodaje krevet. Kada smo ga pozvali i pitali da li je istina da prodaje krevet, odgovorio je potvrdno, rekavši da smo zakasnili i da je krevet već prodat. Kada smo mu objasnili da smo novinari, rekao nam je da za krevet konkuriše zbog druga iz Bijeljine.
- Meni krevet ne treba, ne mogu reći da mi 600 maraka ne dođe dobro kao neka satisfakcija za dobre ocene, ali nije nužno. Kada moj drug završi fakultet, sigurno neću konkurisati za dom, nema potrebe da se izlažem bespotrebnom nerviranju - kaže Slavko T. iz Banjaluke.
Student ombudsman u Uniji studenata RS, Vojislav Savić, kaže da je ove godine raspodela kreveta mnogo pravednija nego što je bilo pre, ali da to nije dovoljno i da se na tome ne treba zaustaviti.
Pojačati kazne
- Pozitivne posledice dosadašnjih mera koje su uvedene pre nekoliko godina se već vide. Ipak, kazne se moraju pojačati, ali na način da to zaista bude promišljeno i da pomoću njih bude izgrađen sistem koji će u budućnosti zaista funkcionisati. Studenti koji kupuju krevete primorani su da ih kupuju zato što za krevet u domu konkurišu oni kojima to nije neophodno i upravo oni su glavni krivci za celu tu situaciju. Zbog njih, studenti koji zaista nemaju novca da žive privatno, prinuđeni su da kupuju krevet, a samim tim krše zakon - kaže Savić.
Predsednik Unije studenata RS Borivoj Obradović smatra da bi se ilegalnom trgovanju krevetima trebalo što pre stati u kraj.
- Sankcije za ilegalno trgovanje krevetima u studentskom domu iste su i za one koji prodaju, kao i za one koji kupuju, mada mislim da prema studentima koji su prinuđeni da kupe krevet treba biti blaži. Smatram da bi osim negativnih bodova onima koji prodaju krevete trebalo uvesti još neke vidove sankcija poput nemogućnosti konkurisanja na stipendije ili zabrana ishrane u studentskom restoranu itd. Ova pojava se mora definitivno iskoreniti, a najbolji način je sprovođenjem konkretnih mera kažnjavanja - kaže Obradović.
Dajana Slavnić
Citiraj:
BANJALUKA - Studenti koji drugi put obnavljaju godinu najvjerovatnije neće moći da se hrane u studentskoj menzi, a o tome će uskoro odlučiti i Upravni odbor Studentskog centra "Nikola Tesla" u Banjaluci.
"Svakako ćemo izaći u susret studentima koji iz objektivnih razloga obnavljaju godinu zbog vanrednih situacija. Međutim, u Zakonu o studentskom standardu pojam 'iz određenih razloga' je širok i treba ga jasnije definisati na sjednici Upravnog odbora", rekao je Zoran Babić, direktor Studentskog centra "Nikola Tesla" u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, zakon definitivno ne prepoznaje studente koji više od dva puta obnavljaju godinu ili više puta obnavljaju apsolventski staž.
"Oni koji više od dva puta obnavlju godinu ili produžuju apsolventski staž nisu na listi onih kojima se obezbjeđuje ishrana po studentskim cijenama te nemaju pravo da se hrane u menzi", dodao je Babić.
Pojasnio je da ako se broj studenata koji obnavalju godinu jednom ili drugi put, samo iz objektivnih razloga, svede na mjeru koja se može finansirati iz budžeta, na zahtjev studenata može se odobriti korišenje prava na ishranu u studentskoj menzi, ali o tome tek treba da se donese odluka.
Kako ističe, cilj Uprave Studentskog centra "Nikola Tesla" je da maksimalno izađe u susret studentima koji spadaju u socijalne kategorije.
"Do sada smo dosta studenata smjestili na osnovu dokaza da spadaju u neku socijalnu kategoriju i oni su nam prioriteti i što se tiče ishrane i smještaja. Neki su oslobođeni svih troškova u studentskom domu i težićemo i ubuduće da im pomažemo koliko budemo u mogućnosti", dodaje Babić.