Novi izgled za hram kultureAutor: Jelica Turković
petak, 02 jul 2010 18:34
Radovi na rekonstrukciji unutrašnjosti i obnovi fasade na Kulturnom centru Banski dvor trebalo bi da počnu sljedeće godine, poslije iseljenja RTRS i Akademije nauka i umjetnosti, potvrdio je direktor ove kulturne ustanove, Milorad Petrić.
- Projekat sanacije fasade je završen, trenutno smo u dogovorima i pregovorima sa Zavodam za izgradnju Banja Luka koji je zadužen za sanaciju. Na projektu rade mladi arhitekti sa svježim idejama - kazao je Petrić.
On ističe da se prije sanacije mora riješiti problem pukotine koji nažalost nije riješen 1973. godine, kada je Banski dvor saniran.
- Pukotina bi mogla da izazove ozbiljne probleme, pa su nam stručnjaci koji su prije nekoliko dana obišli Banski dvor napomenuli da se ovaj problem mora što prije riješiti - rekao je Petrić.
Prema njegovim riječima, objekat je zastario i potrebno ga je osvježiti, modernizovati, zbog čega je trenutno nemoguće reći koliko će renoviranje koštati.
- Kada sva dokumenatcija bude prikupljena imaćemo uvid koliko novaca će biti potrebno kako bi Banski dvor zasijao u svoj punom sjaju - dodaje Petrić.
Želja zaposlenih u Kulturnom centru jeste da on postane u pravom smislu riječi kulturni centar, kako bi mogli da udovolje svim ukusima.
- Novine koje ćemo uraditi u okviru rekonstrukcije, a koje me posebno raduju, jesu prilazi za invalidna lica.
Nažalost, mi trenutno nemamo prilaze koji bi omogućili invalidima da uđu bez nečije pomoći. Napokon i tome će doći kraj. Takođe, planiramo da uradimo i dva lifta, koji će omogućiti lakše kretanje na drugi sprat, a posebno će olakšati umjetnicima koji unose slike, jer planiramo da na drugom spratu nakon iseljena pomenutih institucija uradimo izložbene salone - kaže Petrić.
On dodaje da će nakon rekonstrukcije Banski dvor zadovoljiti potrebe apsolutno svih građana Banje Luke, a i šire, jer neće biti nijedne prepreke koja bi onemogućila da neko ne pristutvuje bilo kojem događaju.
Mlada diplomirana arhitektinja Milana Rokvić kaže da je velika čast raditi na ovako jednom važnom projektu.
- Iza nas stoje iskusni ljudi s tridesetogodišnjim radnim iskustvom koji kontrolišu naš rad, sugerišu i upućuju nas kako da radimo, gdje i šta. Sigurna sam da ćemo uspjeti, jer su svježe ideje mladih ljudi potrebne pri izradi ovakvih zadataka, prije svega što pratimo trendove i upućeni smo u dešavanja u svijetu - kazala je Rokvićeva.
Naravno, nastavlja Rokvićeva, tu je i podrška Zavoda za zaštitu spomenika RS koji će nas usmjeravati šta smijemo da uradimo, a šta ne, jer je Banski dvor pod njihovom zaštitom.
- Zadatak je složen zbog čega će biti potrebno uključiti i stručnjake iz drugih oblasti, kako bi se posao besprijekorno uradio do kraja i kako bi bili zadovoljni i mi koji radimo na rekonstrukciji i građani koji dolaze u ovaj kulturni hram - zavšava Rokvićeva.
Radove na kompletnoj rekonstrukciji Banskog dvora finansiraće Administrativna služba Grada i Vlada RS.
Prvo bio rezidencija banaBanski dvor građen je u periodu od 1929. do 1932. godine kao rezidencijalni prostor bana Vrbaske banovine i u te svrhe korišten je do 1941. godine.
Poslije Drugog svjetskog rata zgrada je korištena kao vojno i političko sjedište, da bi Narodni odbor Grada Banje Luke 1955. godine donio odluku o osnivanju kulturne institucije pod nazivom Dom kulture i zgradu predao na upravljanje Domu. Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa BiH 1978. godine Banski dvor je stavio pod zaštitu države kao jedinstvenu arhitektonsku cjelinu neoklasicističkog stila s ukrasnim detaljima preuzetim iz srpske srednjovjekovne arhitekture.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
