clanak sa sajta: http://www.bigradiobl.comHE Dubrovnik 2 donosi ekološku katastrofu BIVŠI direktor Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske Mario Šiljeg upozorava kako na prvi pogled hvale vrijedan zajednički projekat Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane ‘Dubrovnik 2′ ima i pozadinu koja je ostala prešućena, a koja bi mogla biti kobna za neretvansku dolinu i dovesti do ekocida.
HE Dubrovnik 2 donosi ekološku katastrofu: 'Neretvanska dolina mogla bi se pretvoriti u slanu pustaru'
Naime, činjenica koju se vješto prećutkuje je ta da je za realizaciju ove investicije neophodno Republici Srpskoj dati i saglasnost za nastavak druge faze, za neretvansku dolinu kobnog projekta “Gornji horizonti”.
Šiljeg pojašnjava kako se ovim projektom u istočnoj Hercegovini planiraju prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito rijeke Trebišnjice, kako bi se ojačao hidropotencijal neophodan za rad triju novosagrađenih hidroelektrana instalirane snage 30, 61 i 160 MW.
Povećat će se salinitet Neretve, što će onemogućiti poljoprivrednu proizvodnju
Šiljeg objašnjava kako bi time enormne količine voda koje se podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka prirodno ulijevaju u Neretvu, bile preusmjerene u slijevno područje Trebišnjice, i na kraju u novosagrađene akumulacije. Rijeka Neretva bi tako gubila znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi neminovno bio anuliran prodorom morske vode u njeno korito.
“Posljedično bi se povećao salinitet voda Neretve i njenih pritoka, što bi gotovo u cijelosti onemogućilo poljoprivrednu proizvodnju od Čapljine i Metkovića sve do ušća. Procjenjuje se kako će se realizacijom ovog projekta, Neretvi uzeti dodatnih dvije milijarde kubika vode godišnje, što znači da će ozbiljno biti ugrožen biološki minimum rijeke, a time i onemogućen sistem navodnjavanja poljoprivrednih površina ovog područja”, objašnjava Šiljeg, uvaženi tehnolog za vode i hidrotehniku.
Ugasit će se privredna grana koja je imala veliki potencijal
Već sada, realizacijom prve faze “Gornjih horizonata”, odnosno izgradnje tunelsko kanalskih kompleksa kojima će se preusmjeravati vode, dolazi do bitnih poremećaja i u vodoopskrbnom sistemu jer je smanjena izdašnost izvora na lijevoj obali Neretve, južno od Metkovića, upozorava Šiljeg. Malostonski zaliv, poznat po uzgoju školjkaša, takođe bi bio direktno ugrožen zbog nedostatka hranjivih materijom koje su do sada sa sobom donosile slatke vode Neretve. Time bi bila ugašena još jedna privredna grana koja je imala veliki razvojni potencijal.
“Bivša ministarka zaštite okoliša Mirela Holy, je prema vlastitim riječima tražila zaustavljanje ovog projekta, što joj je kao predstavnici ugrožene strane bilo omogućeno ESPOO konvencijom (konvencija o procjeni uticaja na okoliš preko državnih granica). Danas je i na ovom primjeru jasno kako ministarstvo kojem je bila na čelu, ne smije više biti ‘sedamnaesto prase u vladi’, kako ga je u jednoj TV emisiji nazvala nakon odlaska s mjesta ministarke.
Neretvanska dolina mogla bi se pretvoriti u slanu pustaru
Paradoksalno je kako je nakon prošlonedjeljnog banjalučkog dogovora, zadnja slamka spasa za neretvansku dolinu postao drugi bosanskohercegovački entitet, odnosno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine koja je prema najavama prije dva nedjelje trebala raspravljati o realizaciji “Gornjih horizonata”. Federacija BiH itekako ima interes u zaustavljanju ovog projekta, jer je direktno ugrožen i park prirode Hutovo Blato koji se nalazi na njenom teritoriju, najveće evropsko stanište ptica čiji ekosustav u potpunosti zavisi o režimu protoka voda Neretve”, napominje Šiljeg.
Pritom naglašava kako su razmjeri ekološke katastrofe koju bi mogao prouzrokovati ovaj projekat kudikamo veći od potencijalnih, ali još uvijek jednoznačno nepotvrđenih štetnih posljedica izgradnje hidroelektrane Ombla. Međutim, medijski vješto potencirana Ombla je u velikoj mjeri, slučajno ili ne zasjenila nepredvidive “Gornje horizonte”, koji bi neretvansku dolinu lako mogli pretvoriti u slanu pustaru.
“Iako je u Banjaluci projekat izgradnje hidroelektrane ‘Dubrovnik 2′ ocijenjen kao jedan od ‘najpotentnijih i najkvalitetnijih evropskih energetskih projekata u omjeru uloženog i dobijenog’, stručna javnost opravdano strahuje kako je ovaj put ulog za žitelje Dubrovačko-neretvanske županije i neretvanske doline s obje strane granice – preveliki”, zaključuje Šiljeg.
Objavljeno: 16. 07. 2012. u 09:08 | Br. pregleda: 309
Malkice pretjeruju
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
. Uredu je da se pravi hidroelektrana, ali samo bez unistvanja prirode, napraviti akumulaciono jezero npr. na nekom hercegovackom krsu nikom ne bi skodilo...
