banjalukaforum.com

VAŠINGTON, LONDON - Uprkos upozorenjima Bijele kuće da će Rusija "platiti cijenu" vojne intervencije u Ukrajini, zapadni analitičari ocjenjuju da su mogućnosti američkog predsjednika Baraka Obame i njegovih evropskih saveznika da "naplate" Vladimiru Putinu "ograničene".
"Njujork tajms" upozorava da "neće biti tako lako" naterati Rusiju da "plati" za ulazak na Krim. "Novija istorija pokazala je da je Rusija, kada su 'na stolu' njeni interesi, voljna da plati cijenu", primjećuje list.
I prije nego što je ruska vojska zvanično ušla na Krim, Obama je sa saradnicima razmatrao kako da odgovori, pa je predloženo otkazivanje predsjedničkog putovanja na samit u Rusiji u junu, "odlaganje u fioku" mogućeg trgovinskog sporazuma, izbacivanje Moskve iz G8, prebacivanje američkih ratnih brodova u region:
"Na meniju su bile iste akcije koje su ponuđene i predsjedniku Džordžu Bušu 2008. godine, kad je Rusija ušla u rat sa Gruzijom... a pokazalo se da su 'kratkog daha' i marginalnog efekta."
Međutim, zapaža njujorški dnevnik, Putin je već pokazao da ga cijena međunarodnog ugleda Moskve neće zaustaviti: "Pošto je upravo bio domaćin Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, mora da je shvatio da je 'bacio' sedam godina i 50 milijardi dolara u nastojanju da ispegla imidž Rusije. Očigledno je izračunao da nikakva diplomatska šteta nije teža od onoga što vidi kao ruski istorijski interes u Ukrajini, kojom je Moskva vladala do raspada Sovjetskog Saveza 1991."
Putin će sada, po provjerenom receptu, kao u Abhaziji i Južnoj Osetiji, od Krima napraviti de fakto enklavu lojalnu Moskvu, a "Njujork tajms" ističe da, s druge strane, "Bijela kuća brine da bi kriza mogla da eskalira i da će možda cijela istočna Ukrajina, u kojoj se govori ruski, pokušati da se otcjepi".
Primjećujući da je "teško vršiti pritisak na Rusiju", list podsjeća da Moskva ne mora da brine o Savjetu bezbednosti UN, u kojem ima pravo veta. "Kao glavni izvor prirodnog gasa za veći dio Evrope, Moskva ima adut kartu u odnosu na mnoge američke saveznike."
"Šta možemo da učinimo? Govorićemo o sankcijama. Govorićemo o 'crvenim linijama'. U suštini, izluđivaćemo sami sebe. A on će sve posmatrati sa strane. On zna da niko drugi ne želi rat", kaže Fiona Hil iz Brukings instituta, koja je bila jedan od vodećih obavještajnih zvaničnika SAD u Rusiji u vrijeme ulaska ruskih trupa u Gruziju.
Džejms Džefri bio je pomoćnik savjetnika za nacionalnu bezbjednost i avgusta 2008. prvi je obavjestio Džordža Buša da ruske trupe ulaze u Gruziju, a danas se sjeća kako serija diplomatskih odgovora SAD tada nije zaustavila Putina. Džefri smatra da bi Bijela kuća sada trebalo da predloži da NATO rasporedi snage na poljsko-ukrajinsku granicu, da bi "povukao liniju".
"U ovom trenutku, ništa ne možemo da učinimo da spasimo Ukrajinu. Sve što možemo da učinimo jeste da spasimo Alijansu", smatra Džefri.
Hil kaže da ruski lider sada jednostavno može da čeka jer, kaže, "vrijeme je na Putinovoj strani".
Agencija AP podsjeća da Ukrajina nije članica NATO, pa SAD i Evropa "nemaju obavezu" da je štite, a "šira međunarodna akcija kroz UN nemoguća je, jer Rusija kao stalna članica Savjeta bezbjednosti ima pravo veta".
"Bilo je teških riječi iz SAD i drugih NATO zemalja. Ali, to su prazne prijetnje. Zaista ne može mnogo da se učini da bi se uticalo na ovu situaciju", smatra ruski vojni analitičar iz Londona Kjer Gils.
"Putinovi potezi sigurno će produbiti tenzije u već problematičnim odnosima sa Obamom, koji se borio da pronađe formulu da navede ruskog lidera da promijeni svoju računicu po bezbroj pitanja", ocjenjuje AP.
Kako ocjenjuje američka agencija, napori Sjedinjenih Država da "kazne" Rusiju zbog Ukrajine "komplikuje i potreba Bijele kuće da sarađuje sa Rusijom na zaustavljanju građanskog rata u Siriji, pregovora o iranskom nuklearnom programu i prebacivanja američke vojske i opreme iz Avganistana, ruskim trasama za snabdjevanje".
"Suočavamo se sa teškim izborom da kaznimo Rusiju, praktično kažnjavajući sami sebe", kaže za AP analitičar iz Vašingtona Endrju Kačins.
Kako primjećuje, čini se da Bijela kuća ne razmatra ozbiljno vojno uključivanje SAD u Ukrajini.
Pažljivo birajući riječi u petak, Obama je izbjegao da kaže da bi destabilizacija Ukrajine predstavljala prijetnju bezbjednosti SAD. Umjesto toga, Obama je samo rekao da destabilizacija "nije u interesu Ukrajine, Rusije, niti Evrope".
AP ukazuje da ni Evropa nema puno prijedloga "kako zaustaviti ili kazniti Putina". EU se bavi sopstvenim unutrašnjim problemima i izgleda da nije spremna da u potpunosti prigrli Ukrajinu, niti da rizikuje ekonomske posljedice sukoba sa Rusijom, koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera EU, zaključuje američka agencija.

Nije bitno koliko znaš,imaš ili možeš.Bitno je koliko si spreman da to što znaš,imaš ili možeš podijeliš sa onima koji ne znaju,nemaju ili ne mogu.

Gubitak Krima za Kijev postaje stvarnost - prema zadnjim informacijama veći broj visokih vojnih i sigurnosnih dužnosnika na Krimu odbilo je slijediti naredbe vlasti u Kijevu te su jučer prisegli na odanost vlastima Autonomne Republike Krim.

Među njima su i šef snaga sigurnosti Krima, Petar Zima, šef unutarnjih poslova, Sergej Abisov, šef službi za izvanredne situacije, Sergej Šakov, kao i šef graničnih službi, Viktor Melničenko - svi su prisegli na odanost narodu Krima za vrijeme sinoćnje ceremonije.

Nešto ranije isto je učinio i novopostavljeni zapovjednik mornarice na Krimu, admiral Denis Berezovski - kojeg su nakon prebjega u Kijevu osudili za veleizdaju.

Ceremonija je sinoć održana u komori Vijeća Ministara u prisutnosti dužnosnika regionalne vlade i gradonačelnika regionalnih gradova. Svi spomenuti su prisegli da će "striktno poštivati Ustav Autonomne Republike Krim i promovirati očuvanje međuetničkog mira" na poluotoku.

"Vjerujem kako će ovaj dan biti zabilježen u povijesti Krima - pokazati ćemo kako smo mi na Krimu sposobni štititi sami sebe i osigurati slobodu i sigurnost našim stanovnicima", istaknuo je premijer Krima, Sergej Aksinov.

Aksinov je također istaknuo kako su do sada 90% svih snaga sigurnosti na Krimu prešli na njihovu stranu te kako će se taj proces kompletirati do jutros. Naglasio je i kako će se uskoro uspostaviti Ministarstvo obrane Krima.

U intervjuu za rusku državnu novinsku agenciju Rossiyskaya Gazeta, Aksinov je naglasio kako će do svibnja ove godine Krim biti stabilna država. "Nikada nećemo vidjeti Maidan s njihovim crnim dimom i zapaljenim gumama ovdje. Ja osobno obećavam kako će Krim do svibnja biti miran, tih, prijateljski. Narodi svih nacionalnosti će ovdje sretno živjeti", rekao je.

Nema sumnje kako je najavljena ruska vojna intervencija itekako pridonijela stabilnosti na Krimu, kao i aktualnim prebjezima visokih vojnih dužnosnika. Pritom valja istaknuti kako intervencija nije ni počela već se još uvijek nalazi samo kao opcija na stolu koju je odobrio parlament u Moskvi.
Rusija je pojačala svoju vojnu prisutnost na Krimu, no ističu kako i dalje djeluju isključivo u okvirima postojećih ugovora. Ukoliko nove vlasti u Kijevu ne pokušaju silom preuzeti kontrolu nad dijelovima zemlje koji im se odbijaju pokoriti - a pritom govorimo o prostoru širem od Krima - možda Rusija neće ni imati potrebu za većim angažmanom.

Reakcije Zapada
Zbog razvoja događaja u američkoj Vladi se osjeća znatna panika - državni tajnik John Kerry traži da se Rusiji nametnu razne ekonomske sankcije, no, izgleda kako Europa nije ni približno spremna ispuniti takve zahtjeve. Kerry je također predložio da se Rusiju izbaci iz G8 grupacije, na što je već reagirala Njemačka sugerirajući kako to ne bi bio pametan potez.

EU želi posredovati između dvije strane, kao što su i započeli 21. veljače nakon što je njihov pregovor neslavno propao. Washington nervozno prijeti Rusiji "međunarodnom zajednicom", no koliko ta "međunarodna zajednica" želi slušati ideje SAD-a kada je riječ o Ukrajini, to će se tek vidjeti. Ako su na repertoaru samo riječi, EU je spremna Rusiju prozvati za kršenje međunarodnog zakona, no SAD teško može očekivati nešto više od riječi.

Čak ni kada je trebalo angažirati "međunarodnu zajednicu" za napad na Siriju, potpora je izostala - i njihov najvjerniji saveznik, Britanija, odlučila je ostati po strani. Sada je situacija daleko ozbiljnija, ova eskalacija je na tlu Europe i EU članice biti će još i opreznije.

Ni NATO nije spreman za konkretne korake - generalni tajnik NATO pakta, Anders Fogh Rasmussen, konstatirao je kako ruski potezi u Ukrajini prijeti sigurnosti Europe, no također je istaknuo kako NATO "nije obvezan vojno pomagati Ukrajini, pošto Ukrajina nije članica NATO bloka".

Između redaka poprilično se osjeća šok koji je prostrujao Europom nakon što je Putin zatražio odobrenje za uporabu vojske u Ukrajini. Svega nekoliko sati nakon vodeći europski mediji su počeli, po prvi puta, otvoreno pisati o "problemu" neo-nacističkih skupina koje dominiraju Kijevom. Svega par sati ranije to su bili hrabri domoljubi koji štite narod od policijske tiranije.

EU želi mirno rješenje i nastavak važne ekonomske suradnje s Rusijom. Moskva pak želi istu stvar, definitivno nemaju ambicije zauzimati zapadnu Ukrajinu. Mnogi ili kronično ne poznaju rusku politiku ili su u službi isključivo - ne može se sada čak reći ni "Zapadne", već primarno američke - propagande. Tako smo tijekom jučerašnjeg dana mogli čitati "prognoze" koje tvrde kako Moskva želi kontrolirati cijelu Ukrajinu, dok su oni uvijek spremni na potpaljivanje emocija odmah počeli stanje u Ukrajini uspoređivati s raspadom Jugoslavije.

Takve analize namjerno ignoriraju činjenice - Rusija je bila spremna prihvatiti tranzicijsku vladu u Kijevu, svjesna da će nove vlasti kao prvi potez krenuti u potpisivanje EU trgovinskog pakta. Rusija zbog tog pakta nikada nije prijetila vojskom i oni koji tvrde kako Moskva sada želi "cijelu Ukrajinu" su posve naivni ili dobro znaju neistinitost vlastitih tvrdnji.

Ako danas EU javno pozove vlasti u Kijevu da moraju poštivati odluke naroda na istoku zemlje te da ne smiju uvoditi diskriminirajuće zakone, i ako taj pritisak bude dovoljan da Kijev prestane s provokacijama, ukrajinska kriza, bar ona koja prijeti općim ratom, može već danas biti završena. Dakako, ta činjenica nikako ne ide na ruku onima koji žele prikazati Rusiju kao agresora.

Nije bitno koliko znaš,imaš ili možeš.Bitno je koliko si spreman da to što znaš,imaš ili možeš podijeliš sa onima koji ne znaju,nemaju ili ne mogu.

Nije bitno koliko znaš,imaš ili možeš.Bitno je koliko si spreman da to što znaš,imaš ili možeš podijeliš sa onima koji ne znaju,nemaju ili ne mogu.

Nije bitno koliko znaš,imaš ili možeš.Bitno je koliko si spreman da to što znaš,imaš ili možeš podijeliš sa onima koji ne znaju,nemaju ili ne mogu.