Citiraj:
Drinske mučenice († obala Drine kod Goražda, 15. prosinca 1941.) - djevice i mučenice, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi ubijene od strane četnika za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.
Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:
predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,
časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,
časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,
časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka,rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,
časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine.
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome.
Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.
Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:
predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,
časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,
časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,
časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka,rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,
časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine.
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Drinske_mu%C4%8Denice
Citiraj:
SARAJEVO - Pet časnih sestara Družbe Kćeri Božje ljubavi koje su mučki ubijene u prosincu 1941. u istočnoj Bosni proglašene su u subotu blaženima na svečanom misnom slavlju u Sarajevu u kojemu su sudjelovale tisuće vjernika iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i drugih zemalja.
Čin beatifikacije je u svojstvu osobna izaslanika Svetog Oca predvodio kardinal Angelo Amato, pročelnik vatikanske kongregacije za proglašenje svetih i blaženih.
Sestre Jula Ivanišević iz Hrvatske, Berchmana Leidenix iz Austrije, Krizina Bojanc i Antonija Fabjan iz Slovenije te Hrvatica mađarskoga podrijetla Marija Bernadeta Banja, djelovale su u samostanu Marijin dom koji je bio smješten na Palama pokraj Sarajeva.
Pomagale su ubogima i nemoćnima te skrbile za sve ljude s tog područja kojima je potpora bila potrebna a njihova je kuća slovila kao pribježište za sve nevoljnike.
Kako je na misnom slavlju istaknuo vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, njihovo djelovanje na Palama bila je svojevrsna priprava za konačni dar života a svome djelovanju ostale su privrženi unatoč opasnosti koja im je zaprijetila s početkom rata.
- Ove su sestre i tada podizale nadu u dobro u narodu, kazao je kardinal Puljić istaknuvši kako njihova prolivena krv govori koliko daleko seže ljubav prema Kristu, prenosi Hina.
- Ove djevice i mučenice koje su Kristu, svom nebeskom zaručniku, dale posvetu i postojano služenje potrebnima i bolesnima posvjedočile prolijevanjem vlastite krvi, od sada se mogu nazivati blaženima, pročitao je kardinal Amato dekret Benedikta XVI. o proglašenju blaženima pet časnih sestara poznatih i kao "drinske mučenice".
Svakog 15. prosinca, kako je također određeno papinskim dekretom, ubuduće se može slaviti i njihov spomendan.
Kardinal Amato u propovjedi je kazao kako je sudbina pet drinskih mučenica tragična ali slavna stranica povijesti Katoličke crkve u BiH.
- Pred sudom povijesti, pet slabašnih i nezaštićenih žena postadoše jaki heroji i pobjednici, kazao je kardinal Amato istaknuvši kako je sudbina drinskih mučenica samo još jedna u nizu brojnih mučenika koji su tijekom 20. stoljeća dali život svjedočeći vjeru u Krista.
Pet redovnica proglašenih blaženima, kakao je kazao kardinal Amato, pokazuje da se i golim rukama može oduprijeti zlu a poruka koju ostavljaju cijeloj Crkvi je poziv da se svjedoči vjera, hrabrost i ljubav.
U prosincu 1941. u samostan Marijin dom na Palama su upali četnici. Samostan su zapalili a pet časnih sestara zarobili i poveli ih prema Goraždu i to pješice unatoč velikom snijegu i hladnoći.
Na tom putu koji je trajao četiri dana najstarija među njima 76-godišnja sestra Berchmana potpuno je iznemogla pa su je četnici ubili.
Ostale četiri sestre četnici su u Goraždu zatvorili u vojarni a 15. prosinca, kako je ostalo zabilježeno, provalili su u njihovu sobu s nakanom da ih siluju.
Sestre su pokušale spasiti svoju čast skačući kroz prozor pri čemu su sve zadobile teške ozljede a četnici su ih potom zaklali.
Njihova tijela bacili su u Drinu pa se niti jednoj ni danas ne zna grob.
Utvrđeno je kako su zločin počinili četnici pod zapodvjedništvom Jezdimira Dangića koji je 1947. strijeljan kao ratni zločinac.
Istražni postupak u cilju beatifikacije pet časnih sestara koje su mučenički stradale u BiH pokrenut je 1999. godine a njihovo proglašenje blaženima Sveti je Otac odobrio u siječnju ove godine.
bitno.ba
Čin beatifikacije je u svojstvu osobna izaslanika Svetog Oca predvodio kardinal Angelo Amato, pročelnik vatikanske kongregacije za proglašenje svetih i blaženih.
Sestre Jula Ivanišević iz Hrvatske, Berchmana Leidenix iz Austrije, Krizina Bojanc i Antonija Fabjan iz Slovenije te Hrvatica mađarskoga podrijetla Marija Bernadeta Banja, djelovale su u samostanu Marijin dom koji je bio smješten na Palama pokraj Sarajeva.
Pomagale su ubogima i nemoćnima te skrbile za sve ljude s tog područja kojima je potpora bila potrebna a njihova je kuća slovila kao pribježište za sve nevoljnike.
Kako je na misnom slavlju istaknuo vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, njihovo djelovanje na Palama bila je svojevrsna priprava za konačni dar života a svome djelovanju ostale su privrženi unatoč opasnosti koja im je zaprijetila s početkom rata.
- Ove su sestre i tada podizale nadu u dobro u narodu, kazao je kardinal Puljić istaknuvši kako njihova prolivena krv govori koliko daleko seže ljubav prema Kristu, prenosi Hina.
- Ove djevice i mučenice koje su Kristu, svom nebeskom zaručniku, dale posvetu i postojano služenje potrebnima i bolesnima posvjedočile prolijevanjem vlastite krvi, od sada se mogu nazivati blaženima, pročitao je kardinal Amato dekret Benedikta XVI. o proglašenju blaženima pet časnih sestara poznatih i kao "drinske mučenice".
Svakog 15. prosinca, kako je također određeno papinskim dekretom, ubuduće se može slaviti i njihov spomendan.
Kardinal Amato u propovjedi je kazao kako je sudbina pet drinskih mučenica tragična ali slavna stranica povijesti Katoličke crkve u BiH.
- Pred sudom povijesti, pet slabašnih i nezaštićenih žena postadoše jaki heroji i pobjednici, kazao je kardinal Amato istaknuvši kako je sudbina drinskih mučenica samo još jedna u nizu brojnih mučenika koji su tijekom 20. stoljeća dali život svjedočeći vjeru u Krista.
Pet redovnica proglašenih blaženima, kakao je kazao kardinal Amato, pokazuje da se i golim rukama može oduprijeti zlu a poruka koju ostavljaju cijeloj Crkvi je poziv da se svjedoči vjera, hrabrost i ljubav.
U prosincu 1941. u samostan Marijin dom na Palama su upali četnici. Samostan su zapalili a pet časnih sestara zarobili i poveli ih prema Goraždu i to pješice unatoč velikom snijegu i hladnoći.
Na tom putu koji je trajao četiri dana najstarija među njima 76-godišnja sestra Berchmana potpuno je iznemogla pa su je četnici ubili.
Ostale četiri sestre četnici su u Goraždu zatvorili u vojarni a 15. prosinca, kako je ostalo zabilježeno, provalili su u njihovu sobu s nakanom da ih siluju.
Sestre su pokušale spasiti svoju čast skačući kroz prozor pri čemu su sve zadobile teške ozljede a četnici su ih potom zaklali.
Njihova tijela bacili su u Drinu pa se niti jednoj ni danas ne zna grob.
Utvrđeno je kako su zločin počinili četnici pod zapodvjedništvom Jezdimira Dangića koji je 1947. strijeljan kao ratni zločinac.
Istražni postupak u cilju beatifikacije pet časnih sestara koje su mučenički stradale u BiH pokrenut je 1999. godine a njihovo proglašenje blaženima Sveti je Otac odobrio u siječnju ove godine.
bitno.ba
Stvarno nisam znao da je tokom WWII stradavao i katolički kler. Ovo je nešto novo za mene.
