Pozdrav...
pa prvo, drago mi je za duh, ako nista drugo...
Ne znam odakle da krenem...Mozda od Petrovog Jevandjelja...
Kao prvo, ti kazes da "Apokrifno "Jevanđelje po Petru" datira se okvirno negde do polovine II" a ja bih samo dodao do 160 godine. Iako postoji pretpostavka da ovaj spis sadrzi ideju o nedelji, sa tim se mnogi slazu, cak i ja, i kako ti kazes "prvi je spis koji neosporno koristi taj izraz za nedelju" (9:35), ipak tu ima nekih problema. Prvo, engleski text glasi:
"(34) When the Sabbath morning dawned, a crowd came from Jerusalem and the surrounding area that they might see that the tomb had been sealed. (35) But during the night in which the Lord's day dawned, while the soldiers were stationed in pairs to keep watch, a great voice came from heaven."
Drugo, kako kaze jedan komentator:
"Interestingly, the the first early document that uses the expression "Lord's day" and specifically ties it to the first day of the week is the apocryphal Gospel of Peter which neither Catholics, Protestants, etc. accept as inspired. No scholar believes that Peter the apostle wrote it (Peter died around 65 A.D.). One researcher noted this about when it was written, "Ultimately, the only certain fact about the date of the origin of the Gospel of Peter is that it was written before 190 C.E. (at that time, Serapion, the bishop of Antioch, condemned it by name). How long before cannot be determined with any degree of certainty".
Trece, ja ne mogu da verujem da se koristi ovaj gnosticki i lazni spis da bi se poduprela neka ideja, posebno ideja o suboti?? Ozbiljni istrazivaci nikada nece uzeti ovo u obzir kada tumace Sveto Pismo. Cetvrto, ako je subota nazivana u starom zavetu na toliko mesta kao 'Bozji dan', a Hristos je rekao da je On Gospodar od Subote, i u Otk. 1:10 pise 'dan Gospodnji', ne znam zasto dovoditi u vezu gnosticke spise sa 'danom Gospodnjim, zaista. Ja nikada nisam ozbiljno zelio proucavati ono sto uce gnosticki spisi i lazni spisi, jer tamo mnogo toga ima. Da su ovi spisi relevantni, verovatno bi usli u kanon, a da su lazni ocito je iz samih naslova-svi gnosticki spisi uzimaju imena poznatih hriscana koji su poznavali Isusa licno i fizicki, uglavnom apostola, upravo zato da bi dobili na kredibilitetu. Zna se ko je bio Petar, Jovan, Toma itd...Zato postoji citav spektar takvih laznih spisa: Jevandjelje po Tomi, Nikodimu, Petru, Dela apostola Pavla, Dela apostola Petra, pa cuveno Jevandjelje po Mariji Magdaleni (Den Braunovo omiljeno delo iz knjige Da Vinci Code), itd itd itd...I kada uzmes datume, vidis da nijedno od njih nije iz vremena apostola. I sva ona odisu sto gnosticizmom sto grckom filozofijom. Ja cak licno mislim da su ona nastala upravo da bi ti pisci, cudnovati i tajnoviti, infiltrirali neke svoje ideje. Upravo zato da bi se rusilo izvorno, apostolsko hriscanstvo, ali i originalni spisi apostola. Jer, ne bi li neko i naseo kada bi naisao na Jevandjelje po Nikodimu, npr.? Zna se iz Jovanovog jevandjelja ko je bio Nikodim. Medjutim, ono sto tamo ima nema apsolutno nikakvih veza sa Novim zavetom!
Prema tome, osnovni problem jeste u tome sto su razni ljudi citali te lazne spise, neki im pridavali znacaja, ali na zalost, neki su bili pod njihovim uticajem. I kada istorijski to pratis, videces takav uticaj do dana danasnjeg. Ja kada sam u literaturi nailazio na takve spise, a priori sam odbacivao da su oni relevantnije u bilo cemu, apsolutno u bilo cemu od Svetoga Pisma.
Prema tome, kada je Jovan apostol upotrebio taj izraz, on uopste nije mislio na 'nedelju'. U njegovo vreme nedelja jos nije ni postojala, niti postoji validan spis koji tako nesto potvrdjuje. Npr., International Standard Bible Encyclopedia, koja je katolicka, ako se ne varam, kaze nesto zanimljivo u vezi ovog termina. Iako oni kasnije slede klasicno i tradicionalisticko objasnjenje u vezi ovog (bar sam iskren pa ne krijem to), oni ipak u naslovu "Origin", odnosno 'poreklo', otvoreno govore neke stvari. Prvo, ranije se pretpostavljalo da je pridev 'kyriakos' (Gospodnji) bila iskljucivo hriscanska rec. Medjutim, skorija istrazivanja su dokazala da se 'kyriakos' prilicno opste koristio u rimskoj imperiji pre hriscanskog uticaja koji se osecao. U svetovnom koriscenju, odnosno u svetovnoj upotrebi 'kyriakos' je oznacavao 'carski' (imperial), 'gospodareva pripadnost' (belnging to the lord-ali malo 'l', to je vazno) i odnosilo se na imperatora. Prihvatanje od strane hriscanstva u smislu 'pripadnost, svojina Gospodnja'-Hristova (belonging to the Lord-to Christ, veliko 'L') bilo je savrseno lako. I ovde je razlog za pretpostavku mnogih da je za vreme Domicijana, kada je pitanje bilo jasno, ostro definisano kao "Ko je Gospod, cezar ili Hrist", upotreba prideva 'kyriakos' od strane crkve i prvih hriscana bila je nista drugo do protest protiv obozavanja cezara, odnosno imperatora. Sasvim je moguce da je fraza "Gospodnji dan" (kyriake hemera) bila skovana kao kontrast frazi "avgustinov (imperatorov) dan" (sebaste hemera). Taj termin (sebaste hemera) se koristio u rimskoj imperiji da oznaci posebne dane koji su bili rezervisani u cast obozavanja cezara, to jest imperatora.Svakog prvog dana u mesecu vrsena su placanja, odnosno isplacivanja imperatoru. Taj dan je, dakle, bio poznat kao 'imperatorov dan', i zato neki smatraju da se izraz iz Otk. 1:10 moze odnositi i na imperatorov dan, sto znaci da je Jovan imao viziju nekog 'prvog dana u mesecu'. Medjutim, i pored ovoga, postoje neki razlozi zbog cega se moze odbaciti ovakvo tumacenje.
Prvo, iako su postojali 'imperatorovi dani', i iako se termin 'kyriakos' upotrebljavao za druge stvari koje pripadaju imperatoru, nije pronadjen ni jedan jedini primer da se rec 'kyriakos' primenjivala na 'imperatorov dan'! Imperatorov dan bio je 'hemera sebaste', a nikako i nikada ne 'kyriake hemera'. Drugo, jevreji i hriscani su po cenu zivota odbijali da cezara ili imperatora nazovu 'kyrios'. Za njih je jedini 'kyrios' bio Isus Hristos. Apsurdno bi bilo i pomisliti da bi Jovan upucivao na imperatorov dan u vreme kada su on i mnogi njegovi drugovi bili gorko muceni, odbijajuci da sluze tom istom imperatoru. Ovde mislim da je u pitanju kontextualizacija. Zbog toga je logicnije pretpostaviti da je Jovan izabrao izraz 'kyriake hemera' za subotu, misleci pri tome da, ako je imperator imao neki svoj dan (hemera sebaste), i njegov, Jovanov, Gospod, Gospod zbog koga on sada pati, ima svoj poseban dan. Uostalom, kao sto sam i rekao vise puta, Hristos je kazao da je On 'KYRIOS' subote, i u citavom starom zavetu Yahwe kaze da je subota "Njegov sveti dan".
|